Psihijatar Herman Vukušić ustvrdio je nedavno kako je Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio analizu o broju mladih transrodnih osoba koje se poklapaju s njegovim ranijim tvrdnjama izrečenim u veljači u Saboru. Međutim, HZJZ se ograđuje od toga, jer iz njegovih izjava nije dovoljno jasno da se broj posjeta bolnicama ne može poistovjećivati s brojem transrodnih mladih osoba.
HZJZ je, podsjetimo, i u Saboru, a i u odgovoru Faktografu te na drugim adresama poručio kako je pojavnost dijagnoza vezanih za transrodnost u RH najmanje 20-40 puta niža od one evidentirane u svjetskoj literaturi. Pritom nisu potvrdili, niti opovrgnuli točnost podataka iz Bolničkog informatičkog sustava (BIS) koje je tada Vukušić prezentirao u Saboru. Pola godine kasnije napravili su tu analizu bolničkih intervencija, a Vukušić na društvenim mrežama o tome navodi:
[S]ličan trend višestrukog porasta mladih koji za sebe misle da su transrodni i kojima je hormonalna blokada puberteta dostupna u maloljetnoj dobi zamjetili smo i u Hrvatskoj, te u veljači ove godine pokušali organizirati javnu raspravu o tom problemu. Odmah potom mi inicijatori našli smo se na meti svih “objektivnih” hrvatskih medija, uključujući i notorni “Faktograf”, a koji su iz petnih žila osporavali ovaj fenomen, te nas koji su na njega upozoravali (i tražili znanstvene odgovore) počeli prikazivati kao nekakve transfobne desničare. Gle čuda, niti pola godine nakon toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo sproveo je detaljnu analizu naših podataka o porastu broja transrodnosti u mladih i potvrdio njihovu točnost, a u međuvremenu je sve više i više europskih zemalja odustalo od medicinski štetne prakse da se maloljetnicima dozvoli hormonalna blokada puberteta u procesu promjene spola
Kada smo upitali HZJZ o kakvoj se analizi radi, naveli su da je ona proširila podatke već prezentirane na Saborskom odboru na broj posjeta bolnicama. Podatke o broju mladih transrodnih osoba na Saborskom odboru iznijela je predstavnica HZJZ-a Ivana Šimetin Pavić, uz napomenu da se ne radi o masovnoj pojavi i javnozdravstvenom problemu.
Posjeti bolnicama koje je prezentirao Vukušić su, kako je analiza pokazala, doista točni, ali ih se opet ne treba brkati s brojem osoba kod kojih je zabilježena dijagnoza poremećaja spolnog identiteta.
Trend porasta broja osoba i dalje se smatra blagim
“Kako je i na Saborskom odboru rečeno, iako iz HZJZ rutinskih podataka ne možemo govoriti o točnoj prevalenciji, možemo uočiti vrlo blagi trend porasta: ukupna populacija 0,003% u 2017. u odnosu na 0,005% u 2021.; adolescenti 0,005% u odnosu na 0,015% u 2021. godini. Dr. Vukušić je na već spomenutom Saborskom odboru prikazao podatke o broju posjeta/utilizaciji temeljem dijagnoza poremećaja spolnog identiteta. Posebno još jednom naglašavamo da je prof. Vukušić prikazao podatke o broju posjeta, a ne broju osoba koje je prikazao HZJZ, tj. da je jednoj osobi moglo biti (i u pravilu i je) više puta pruženo liječenje i skrb. Očekivano, brojevi koje je prikazao dr. Vukušić su bili viši od službenih podataka HZJZ-a iz razloga što je HZJZ prikazao broj osoba, a dr. Vukušić broj posjeta. Napominjemo da se broj osoba i broj posjeta nikako ne može poistovjetiti i usporediti.”, navodi HZJZ u odgovoru.
Podsjećaju da je na sjednici Saborskog odbora 9. veljače HZJZ prikazao službene podatke o broju osoba kod kojih je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježena dijagnoza poremećaja spolnog identiteta (F64, F64.0, F64.1 i F64.2) u razdoblju 2017. do 2021. godine te koji su bili hospitalizirani u istom periodu. HZJZ je tada prikazao slijedeće podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH):
Također, prikazali su i podatke CEZIH-a o broju osoba srednje životne dobi kod kojih je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježena dijagnoza poremećaja spolnog identiteta u razdoblju 2017. do 2021. godine, po dobnim skupinama.
Podsjećaju i na podatke o broju osoba hospitaliziranih u stacionarnom dijelu bolnica u razdoblju 2017. do 2021. godine.
I na broj osoba u dnevnim bolnicama u razdoblju 2017. do 2021. godine:
Zaključno, o tim podacima, analizi koju su proveli i podacima koje je prikazao Vukušić, navode:
“U skladu sa potrebom postizanja usporedivosti HZJZ podataka sa podacima dr.Vukušića, po pitanju korištenja zdravstvene zaštite temeljem dijagnoza poremećaja spolnog identiteta, HZJZ je napravio dodatne analize uključujući i nove, još uvijek neslužbene, izvore podataka. Navedena analiza pokazala je znatnu korelaciju podataka HZJZ i podataka koje je na Saborskom odboru prikazao dr. Vukušić, a koji se odnose na korištenje zdravstvene zaštite. Zaključno smatramo izuzetno bitnim naglasiti da su podaci o broju osoba kod kojih je zabilježena dijagnoza poremećaja spolnog identiteta izneseni na Saborskom odboru, 09. veljače 2023. godine, točni podaci, a dodatnim analizama su prošireni i na broj posjeta.”
Jačanje svijesti i dostupnosti zdravstvene zaštite
Podsjetimo, HZJZ je još u veljači naveo da je kod svih bolesti i stanja kod kojih imamo male brojeve u apsolutnom iznosu, kao što je to ovdje slučaj, te kada su udjeli puno manji od opisanog u literaturi, potrebno razmišljati o tome da je do porasta došlo primarno iz dva razloga. Jedan je jačanje svijesti opće populacije i zdravstvenih djelatnika čime je poraslo prepoznavanje, a drugi je jačanje dostupnosti zdravstvene zaštite, a tek sekundarno (ako uopće) zbog povećanja učestalosti u populaciji.
Javnozdravstveni prioritet zato prema HZJZ-u proizlazi isključivo iz nužnosti zaštite navedenih osoba od svakog oblika stigmatizacije.
Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.
