Država nakon više od dvije godine od donošenja Zakona o gospodarenju otpadom još uvijek nije donijela podzakonske akte nužne za njegovo provođenje.
Zakon o gospodarenju otpadom primjenjuje se od zadnjeg dana srpnja 2021. godine, ali do danas nisu ostvareni sveobuhvatni učinci njegove primjene. Priznaje to Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u naknadnoj procjeni učinaka tog propisa. Obrazac naknade procjene učinaka propisa za Zakon o gospodarenju otpadom u postupku je savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, a u prvih desetak dana taj dokument nije dobio niti jedan komentar.
Novi zakonski okvir donesen je, među ostalim, zbog usklađivanja s propisima na razini Europske unije, odnosno izmjenama i dopunama direktiva iz područja gospodarenja otpadom. Tim se propisom, među ostalim, propisuje javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada, odnosno što čini javnu uslugu, tko su njeni korisnici, cijena javne usluge, obveze korisnika i davatelja javne usluge te jedinica lokalne samouprave. Nadalje, definiraju se Centri za ponovnu uporabu otpada, uvjeti i nadležnosti za gospodarenje otpadom iz rudarske djelatnosti.
Zakonom se propisuju i ekonomski instrumenti gospodarenja otpadom, odnosno potpore te poticajna naknada, naknada za odlaganje otpada, naknada zbog blizine odlagališta i naknada za korištenje odlagališta, povratna naknada, naknada gospodarenja otpadom u okviru proširene odgovornosti proizvođača. Uvedeni su i novi, viši ciljevi za odvajanje i recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada do 2035.
Primjerice, do 2035. godine, količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10 posto mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada. Do te ciljane godine, najmanje 65 posto mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu. Prema Izvješću o komunalnom otpadu za 2022. godinu trenutno se svega 35 posto komunalnog otpada oporabljuje.
Plan gospodarenja otpadom
Vlada je lani donijela Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Činjenica da je taj dokument donesen prošlog ljeta jedan je od razloga zbog kojeg sam Zakon nakon više od dvije godine primjene nije „ostvario sveobuhvatne učinke“. No, dok je na državnoj razini strateški dokument donesen, planovi na razini županija još uvijek nisu.
Još je veći problem što još uvijek nisu doneseni pravilnici i uredbe koje proizlaze iz Zakona.
„Sveobuhvatni učinci Zakona moći će se u cijelosti ocijeniti nakon što se provedu mjere propisane Planom i provedu mjere iz podzakonskih akata koje će ostvariti značajne učinke u gospodarenju otpadom: Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku; Pravilnik o posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda; Uredba o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi; Uredba o naknadi za odlaganje otpada“, navodi se u naknadnoj procjeni učinaka propisa.
Prema odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, Uredbu o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi, kao i Uredbu o naknadi za odlaganje otpada trebalo je donijeti u roku od godine dana od stupanja Zakona na snagu. Drugim riječima, Vlada je te uredbe trebala donijeti najkasnije do početka kolovoza 2022. godine.
Što se tiče pravilnika, u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu trebao je biti donesen Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. S druge strane, Pravilnik o posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda trebao je biti donesen u roku od godinu dana.
Iako smo od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokušali doznati zbog čega pravilnici i uredbe koje proizlaze iz zakonskih odredbi nisu doneseni u propisanom roku, kao i u kojoj je fazi njihova izrada te kada se može očekivati da će biti doneseni, odgovor na upit nismo dobili.
Bilo je previše komentara
Posebno je pritom zanimljiv Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. O prijedlogu tog Pravilnika javno savjetovanje provedeno je od 10. studenog do 10. prosinca prošle godine. Pravilnik je prikupio 345 komentara, a nakon što je postupak savjetovanja okončan, pravilnik je „nestao“. Nije objavljeno niti izvješće o provedenom savjetovanju o tom dokumentu.
U ožujku ove godine Faktografu su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja poručili kako je, s obzirom na veliki broj komentara, Pravilnik trenutno u fazi dorade. Postupak dorade tog dokumenta koji je trebao stupiti na snagu najkasnije u veljači 2022. godine, očito još uvijek nije dovršen.
Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, onom dokumentu koji je bio u javnom savjetovanju, predlažu se mjere za smanjenje potrošnje određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu (plastičnih čaša za napitke i spremnika za hranu) kao i mjere vezane uz uspostavu proširene odgovornosti proizvođača za plastične proizvode za jednokratnu uporabu (spremnike za hranu i napitke, vrećice i omote koji sadržavaju hranu, balone, vlažne maramice, duhanske proizvode s filtrom i filtre) i ribolovni alat koji sadržava plastiku. Preslažu se i mjere za podizanje svijesti o štetnosti odbacivanja tih proizvoda u okoliš i dostupnosti alternativa koje se mogu višekratno koristiti te mjere vezane uz vođenje evidencije, prikupljanje podataka i izvješćivanje sukladno „SUP Direktivi“, odnosno Direktivi (EU) o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (eng. single-use plastic; SUP).
U toj se Direktivi navodi kako je udio plastike u morskom smeću 80 do 85 posto. Pritom, 50 posto ukupne količine morskog smeća predstavljaju predmeti za jednokratnu upotrebu, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto. Pritom se znatan dio ribolovnog alata stavljenog na tržište ne prikuplja kako bi se dalje obradio, pa su “plastični proizvodi za jednokratnu uporabu i ribolovni alat koji sadržava plastiku posebno ozbiljan problem u kontekstu morskog smeća, predstavljaju ozbiljnu opasnost za morske ekosustave, biološku raznolikost i zdravlje ljudi te nanose štetu djelatnostima kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet”.
Pravilnikom bi se trebao proširiti i postojeći sustav povratne naknade za pića s ambalažom volumena manjeg od 0,20 litre, dok će gornji volumen biti ograničen na tri litre. Propisuje se i proširenje sustava na višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. tetrapak ambalaža) te na plastičnu ambalažu koja nije od PET-a, kao i novi izgled oznake za ambalažu u sustavu povratne naknade.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) trebali su lansirati potpore kojima se potiče povećanje udjela ponovno uporabljive ambalaže koja se stavlja na tržište, ponovna uporaba ambalaže na način koji je siguran za okoliš, ne ugrožava higijenu hrane i sigurnost potrošača, kao i postizanje ciljeva smanjenja korištenja plastičnih vrećica, neovisno o debljini stijenke tih vrećica te promicanje visoke kvalitete recikliranja odvojeno sakupljenog otpada, posebice ambalažnog materijala i zadovoljavanja nužnih standarda kvalitete za pojedine namjene produkte recikliranja.
Nije donesen program potpora
Program tih potpora nije donesen, a cilj sprječavanje i smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš tek je djelomično ispunjen jer još nema Pravilnika i Uredbe koja bi to područje regulirala.
Prema odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i FZOEU, u skladu s propisom kojim se uređuju državne potpore, potiču i sprječavanje nastanka otpada, odgovarajući dizajn proizvoda i dijelova proizvoda, povećanje udjela ponovno uporabljive ambalaže koja se stavlja na tržište, ponovnu uporabu ambalaže, postizanje ciljeva smanjenja korištenja plastičnih vrećica, promicanje aktivnosti pripreme za ponovnu uporabu i uspostavu mreža za pripremu za ponovnu uporabu i popravak i potporu.
Niti u tom segmentu program potpora nije donesen.
Prema obrascu naknade procjene nije ostvaren niti cilj – „zbrinjavanje otpada koji nije oporabljen na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu“. Odnosno tek je djelomično ostvaren, dok je za potpuno ostvarenje tog cilja „potrebno uspostaviti svih jedanaest planiranih centara za gospodarenje otpadom“, kao i izgraditi i opremiti reciklažna dvorišta i nabaviti mobilna reciklažna dvorišta.
Izgradnja centara za gospodarenjem otpadom planira se još od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Prvotni plan je bio izgradnja 13 centara za gospodarenje otpadom koji bi se dijelom financirali EU sredstvima. No, taj je posao kaskao, u međuvremenu je Planovima donesenim 2017. godine predviđeno građenje 11 umjesto 13 centara za gospodarenje otpadom (1, 2, 3).
Do danas su izgrađena i stavljena u funkciju samo dva od 11 planiranih centara za gospodarenje otpadom i to Marišćina i Kaštijun. U izgradnji su dva centra (Bikarac i Biljane Donje), četiri centra su odobrena za EU financiranje i u fazi su ugovaranja radova (Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica), dok su preostala tri centra u fazi pripreme dokumentacije za prijavu na EU sufinanciranje (Orlovnjak, Šagulje i Zagreb).
Drava International jedina u Hrvatskoj za recikliranje PET ambalaže
Hrvatska, jasno je iz obrasca naknadne procjene učinka donošenja novog propisa, ima dovoljno problema u ispunjavanju ciljeva gospodarenjem otpadom. Dodatni problem, kada je riječ o plastičnom otpadu, donijet će joj požar u osječkoj tvornici Drava International, koja se jedina u Hrvatskoj bavi recikliranjem PET ambalaže (1, 2, 3).
Od 2007. godine Drava International otkupljuje svu PET ambalažu koja je u sustavu povratne naknade temeljem ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Požar u tvornici tako će se odraziti na domaći plan kružnog gospodarstva u pogledu ciljeva recikliranja pet ambalaže.
Hrvatska je, naime, zacrtala da će do 2025. godine osigurati odvojeno skupljanje radi recikliranja 77 posto PET boca (do tri litre, uključujući njihove čepove i poklopce), a do 2029. godine 90 posto PET boca stavljenih na tržište.
Cilj je i da od 2025. godine PET boce sadrže najmanje 25 posto reciklirane plastike, “izračunate kao prosjek za sve PET boce stavljene na tržite”. Najmanje 30 posto reciklirane plastike PET boce bi trebale sadržavati od 2030. godine.
