Na Facebook profilu privatne korisnice objavljen je status (arhivirano ovdje) o navodno štetnim učincima mamografije na zdravlje žena. U statusu se navodi sljedeće:
MAMOGRAFIJA JE NAJVEĆI ORGANIZOVANI ZLOČIN NAD ŽENAMA‼️
Žene koje odlaze na mamografske preglede vjerovatno nisu svjesne koje zlo sebi čine ?
Nekoliko detalja o kojima bi trebale razmisliti prije nego što se odluče na pregled :
✅ 50-60% “pozitivnih” rezultata su netačni‼️
Dakle, dijagnosticirani “rak dojke”, u 50-60% slučajeva se ispostavi da uopšte nije ni postojao‼️
✅ prilikom pregleda, dojka je pritisnuta velikom težinom od 10kPa (1019 kg/m2), te se zatim zdravo, vrlo osjetljivo, tkivo mliječnih žljezda bombarduje radioaktivnim zracima‼️
✅ stimulira rast tumora i širenje metastaza‼️
✅ studija urađena na 690.000 snimaka je pokazala da su potpuno zdrave žene poslije mamografskih pregleda u velikom broju slučajeva razvile rak dojke‼️
✅ Švajcarska je prva zemlja u svijetu koja je zabranila mamografske preglede❗️
Dakle, kriminalna medicinska mafija agresivno forsira redovne godišnje mamografske preglede zdravih žena, kako bi od njih napravila profitabilne pacijente‼️
Čak je i moja pokojna majka, koja se time bavila čitavu karijeru, pred kraj života shvatila da je nesvjesno bila saučešćesnik u ovom najvećem medicinskom kriminalu nad ženama❗️
ISTRAŽITE SAME I RAZMISLITE DOBRO ŠTA SEBI ČINITE ?
Bocko Boris Bilenjki
Status je objavljen 14. listopada, a prikupio je više od 16 tisuća dijeljenja, 3.300 komentara i 7.600 ostalih reakcija, a iste informacije objavilo je više korisnika Facebooka.
HZJZ: Više od 90% pacijentica s rakom dojke može se izliječiti ako se on otkrije u ranoj fazi
Suprotno onome što se tvrdi, mamografija nije “najveći organizovani zločin nad ženama”, već jedna od najučinkovitijih metoda za rano otkrivanje raka dojke. Kako je naveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u odgovoru na naš upit, mamografija je osnovna metoda probira raka dojke. Radi se o rendgenskom pregledu dojki kojom se mogu otkriti promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda. “Više od 90 % bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96 %”, poručuju iz HZJZ-a.
Netočni pozitivni rezultati
Vezano uz tvrdnju da je “50-60 posto pozitivnih rezultata netočno” treba spomenuti kako je studija koju je provela Sveučilišna klinika Davis Health u Kaliforniji otkrila da će polovica svih žena doživjeti barem jednu lažno pozitivnu mamografiju tijekom desetljeća godišnjeg pregleda raka dojke digitalnom tomosintezom dojke (3D mamografija). Rizik od lažno pozitivnih rezultata nakon 10 godina probira znatno je manji kod žena koje pregled obavljaju svake druge godine. Lažno pozitivan rezultat je kada je mamografija označena kao abnormalna, ali nema raka dojke.
Studija je objavljena u ožujku 2022. godine, a pokazala je i da ponavljani probir raka dojke 3D mamografijom samo skromno smanjuje mogućnost lažno pozitivnog rezultata u usporedbi sa standardnom digitalnom 2D mamografijom. Ostali čimbenici snažnije povezani s nižim lažno pozitivnim rizikom uključivali su probir svake druge godine i grudi koje nisu guste. Lažno pozitivan rezultat bio je manje vjerojatan kod starijih žena.
Kako se dokazuje lažno pozitivan rezultat?
Lažno pozitivan rezultat, naglašava se u studiji, je pozitivna probirna mamografska procjena koja dovodi do dodatne dijagnostičke obrade, ali ne i dijagnoze raka dojke. Kad se na mamogramu otkriju abnormalnosti, pacijentica se poziva na dodatne pretrage. Ako se na kraju dijagnostičke evaluacije i godinu dana nakon opoziva ustanovi da nema raka, smatra se da je pacijentica dobila lažno pozitivan rezultat.
Dok se oko 12% 2D mamograma ponavlja zbog dodatne obrade, samo 4,4% tih ponavljanja ili ukupno 0,5% završi s dijagnozom raka. “Kako bismo rano otkrili rak dojke, moramo biti oprezni i istražiti sve potencijalno abnormalne nalaze. Dakle, žene ne bi trebale biti zabrinute ako budu pozvane na dodatno snimanje ili biopsiju. Za veliku većinu ovih rezultata utvrđeno je da su benigni,” rekla je Thao-Quyen Ho, radiologinja iz Sveučilišnog medicinskog centra u Ho Chi Minhu, Vijetnam, koautorica studije.
Mali rizik zračenja
Dojka prilikom pregleda stvarno jest pritisnuta velikom težinom, međutim, kao što se navodi na stranicama Američke fondacije za rak dojke, kompresija dojke tijekom mamografije ne može uzrokovati rak niti ga širiti. Zapravo, jača kompresija tijekom mamografije dovodi do jasnijih slika koje je radiologu lakše pročitati. Američki nacionalni institut za rak navodi da „dobrobiti mamografije gotovo uvijek nadmašuju potencijalnu štetu od izloženosti zračenju. Mamografija zahtijeva vrlo male doze zračenja. Rizik od štete od ovog izlaganja zračenju je izuzetno nizak.”
Korist od mamografije nadmašuje moguću štetu od izloženosti zračenju
HZJZ navodi da se tijekom mamografije primjenjuju male doze zračenja pa korist od mamografije nadmašuje moguću štetu od izloženosti zračenju.
“American Cancer Society to je slikovito opisao na sljedeći način: Ukupna doza za tipični mamograf s dva snimanja svake dojke iznosi oko 0,4 milisiverta ili mSv (sivert (Sv) je mjerna jedinica kojom se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja). Doza zračenja koja se koristi za probirni mamogram obje dojke otprilike je jednaka količini zračenja koju bi žena dobila iz svog prirodnog okruženja tijekom otprilike sedam tjedana. Ljudi u SAD-u obično su izloženi zračenju prosječno u dozi oko 3 mSv svake godine iz svog prirodnog okruženja”, ističu iz HZJZ-a.
Da korist od mamografije nadmašuje moguću štetu potvrdila je i studija objavljena 2016. godine. Studija je ispitivala učinke godišnjih ili dvogodišnjih mamografija na žene u dobi od 40 do 74 godine. Autori studije napominju da izlaganje ponavljanoj mamografiji može povećati rizik od razvoja raka dojke te da taj rizik može biti veći za one s većim grudima. Međutim, također zaključuju da dobrobiti probira nadmašuju potencijalne rizike.
Autor ovih, većinom netočnih tvrdnji, Bocko Boris Bilenjki, također i netočno interpretira rezultate studije provedene na 690 tisuća rendgenskih snimki mamografije. Naime, rezultati te studije provedene na 690 tisuća žena u dobi od 66 do 79 godina pokazali su značajno smanjenje (43%) u incidenciji metastatskog karcinoma u skupini na probiru (mamografiji) u odnosu na skupinu bez probira, a ne pokazuje da su potpuno zdrave žene u većini slučajeva razvile rak dojke, kao što se to tvrdi u statusu. Nalazi te studije opravdavaju nastavak probira nakon 74 godine kod inače zdravih žena.
Švicarska nije ukinula mamografske preglede
Nije točna ni tvrdnja da je Švicarska zabranila mamografske preglede. O čemu se tu zapravo radilo? Švicarski liječnički odbor je 2014. godine preporučio da Švicarska prestane s uvođenjem novih mamografskih programa probira i postupno ukine postojeće programe. Skupina je tad preporučila da se sustavni programi probira zamijene sustavnim informacijama o probiru i da žene donose individualne odluke. Švicarski liječnički odbor predstavljao se kao nezavisna inicijativa za procjenu zdravstvene tehnologije, a sredinom prošle godine prestali su s radom jer nisu postigli sinergiju s federalnim zdravstvenim politikama. Njihove preporuke nisu bile “pravno obvezujuće”.
Odbor je ove preporuke zapravo javno objavio u Švicarskoj u veljači 2014., što je izazvalo pomutnju, a različiti švicarski stručnjaci za rak su ih odlučno odbacili. Sastav ovog odbora je veliki problem, rekao je američki radiolog portalu Medscape, upitan za komentar preporuka Švicarskog liječničkog odbora. “To su ljudi bez znanja”, istaknuo je Daniel Kopans, profesor radiologije na Harvard Medical School za Medscape Medical News.
U vrijeme objave njihove su preporuke kritizirane kao neetične, odnosno suprotne globalnom konsenzusu kojeg su postigli vodeći svjetski stručnjaci.
Zaključno, mamografija predstavlja jednu od najučinkovitijih metoda za rano otkrivanje raka dojke. Radi se o najsnažnijoj slikovnoj metodi u dijagnostici raka dojke i prihvaćena je kao metoda za rano otkrivanje kod asimptomatskih žena. Iako postoji vjerojatnost za lažno pozitivan rezultat na mamografiji, on dovodi do dodatne dijagnostičke obrade, ne automatske dijagnoze raka. Naime, podaci pokazuju da nakon dodatnih pretraga u svega 0,5 posto bude potvrđen rak dojke. Iako mamografija potencijalno može stimulirati rast tumora, stručnjaci se slažu da korist od mamografije nadmašuje moguću štetu od izloženosti zračenju. S obzirom na sve navedeno, ocjenjujemo status na Facebook profilu privatne korisnice djelomično netočnim.
