Mirovine niže od osobnog odbitka oslobođene su plaćanja poreza na dohodak. Trenutno osobni odbitak iznosi 530,90 eura (4 000 kuna), što znači da svi umirovljenici koji primaju mirovinu nižu od tog iznosa nisu obveznici plaćanja poreza na dohodak. Od iduće godine osobni odbitak raste na 560 eura. Za sve obveznike poreza na dohodak od siječnja 2024. godine podiže se iznos osobnog odbitka pa tako i za umirovljenike. Naime, našeg čitatelja zanimalo je hoće li se od iduće godine i za umirovljenike podignuti „stopa“ do koje se mirovine ne oporezuju.
Vlada je novi krug porezne reforme predstavila u svibnju. Osim osobnog odbitka, od iduće godine rastu i odbici za uzdržavane članove. Tako će odbitak za uzdržavanog člana iznositi 280 umjesto 232 eura. Toliko će iznositi i odbitak za prvo dijete. Za drugo dijete, primjerice, odbitak raste na 392 eura sa sadašnjih 332 eura.
Kada je riječ o oporezivanju dohotka, od iduće godine se povećava prag za primjenu više stope poreza na dohodak. Sada se po stopi od 20 posto oporezuje dohodak do 47.780 eura godišnje, a iznad tog iznosa se plaća po stopi od 30 posto. Od iduće godine prag za plaćanje više stope poreza na dohodak raste na 50.400 eura.
Kako su gradovi reagirali na ukidanje prireza
Istodobno, ukida se prirez, a gradovima i općinama ostavljena je mogućnost da gubitke s osnova prireza nadoknade podizanjem stopa za oporezivanje dohotka. Gradovi i općine mogu odlučiti o novim stopama poreza na dohodak tako da dosadašnja niža stopa poreza na dohodak (20 posto) bude u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) bude u rasponu od 25 do 35,4 posto.
O oporezivanju mirovina i ranije smo pisali (1, 2). Umirovljenik koji prima mirovinu može biti obveznik poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Prirez se od iduće godine ukida, a veliki gradovi već su najavili da će taj gubitak nadoknaditi višim stopama oporezivanja dohotka.
Primjerice, Grad Zagreb, u kojem se plaća najviša stopa prireza od 18 posto, planira povećati stope poreza na dohodak. Tako bi se na poreznu osnovicu do 50 400 eura plaćalo 23,6 umjesto 20 posto poreza na dohodak, a na više iznose plaćao bi se po stopi od 35,4 posto umjesto po stopi od 30 posto. Javna rasprava o nacrtu Odluke o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak zatvorena je prije nekoliko dana.
Split od iduće godine tek neznatno podiže stope po kojima se oporezuje dohodak pa će niža iznositi 21,5 posto, a viša 32,25 posto. U Osijeku porez na dohodak neće rasti, iako se ukida prirez od 13 posto, dok Rijeka gubitak sredstava od prireza (koji je iznosio 13 posto, a od iduće godine je trebao biti 12 posto) namjera nadoknaditi povećanjem niže stope poreza na dohodak na 22,4 posto i više stope na 33,6 posto (1, 2).
Kada je umirovljenik obveznik plaćanja poreza na dohodak (i prireza do kraja ove godine), obveznik obustave i uplate tih davanja je isplatitelj mirovine, odnosno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Porez na dohodak umirovljenicima se obračunava na iznos mirovine čiji je dio i dodatak na mirovinu, umanjen za osobni odbitak. Mjesečni osobni odbitak umirovljenika od iduće godine je 560 eura, a on se može uvećati primjerice u slučaju kada porezni obveznik ima uzdržavane članove obitelji, ima invaliditet ili uzdržavani članovi imaju invaliditet.
Porez na dohodak ne plaća se u slučaju obiteljskih mirovina koje se isplaćuju djeci nakon smrti roditelja.
No, umirovljenici ne plaćaju porez na dohodak u punoj stopi od 20, odnosno 30 posto, već se porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća umanjen za 50 posto na obračunati iznos porezne obveze.
Umirovljeničke udruge tražile povećanje osobnog odbitka
Dakle, i umirovljenicima se podiže iznos osobnog odbitka kao i prag za plaćanje niže, odnosno više stope poreza na dohodak. Kako se ukida prirez, i dio umirovljenika plaćat će porez na dohodak po višoj stopi.
Prema podacima Hrvatskog mirovinskog osiguranja u rujnu je u Hrvatskoj bilo 1 224 909 umirovljenika, a njihova prosječna neto mirovina iznosila je 487,98 eura. Dakle, to je prosječna mirovina za sve umirovljenike koji su mirovinu stekli prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO), Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovim obitelji, kao i propisa kojim se reguliraju mirovine pripadnika HVO-a.
Zbog promjena u sustavu oporezivanja dohotka, prvenstveno rasta osobnog odbitka, od iduće godine za oko 850 tisuća umirovljenika mirovine ne bi bile oporezive (1, 2).
Umirovljeničke udruge su tražile da se osobni odbitak umirovljenika podigne na 660, odnosno 665 eura, navodeći kako bi tada neoporezive bile mirovine za oko 900 tisuća umirovljenika te bi porez plaćali samo oni s tzv. povlaštenim mirovinama.
