Nakon što su u travnju na snagu stupile izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju HZZO je krenuo u „čišćenje“ broja osiguranika koji su zdravstveno osigurani na temelju nezaposlenosti. Pritom, podatke o registriranim nezaposlenim osobama HZZO redovito prima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nezaposleni osiguranici koji nisu prijavljeni na burzu rada trebali su se osobno javiti HZZO-u do 29. lipnja i regulirati svoj status. Ti su osiguranici obavezni i javljati se svaka tri mjeseca HZZO-u (1, 2, 3).
Prema podacima HZZO-a 282 462 osiguranika trebalo je osobno regulirati svoj status. No, iz registra je obrisao 105 982 osobe koje se nisu javile u propisanom roku.
Revizija osiguranika koji se vode kao nezaposleni pravda se micanjem iz evidencije svih onih koji su otišli raditi u Irsku i druge zemlje, ali i dalje koriste zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, iako žive i rade drugdje. Koliko je takvih osiguranika, nitko ne zna.
Međutim, bez osiguranja je ostao i dio građana koji žive u Hrvatskoj, a koji su nerijetko i teško bolesni. Da su ostali bez zdravstvenog osiguranja saznali su tek kada su posjetili liječnika.
Do prije nekoliko tjedana Pučka pravobraniteljica primila je 40-ak pritužbi građana koji su se s gubitkom zdravstvenog osiguranja suočili kada su posjetili liječnika ili su pokušali preuzeti lijekove u ljekarni.
Pravobraniteljici se javljaju građani svih dobi i iz svih dijelova Hrvatske koji su izgubili obvezno zdravstveno osiguranje, zato što se nisu na vrijeme osobno javili u HZZO.
„Najčešće je riječ o teško i kronično oboljelim osobama, koje su saznale da su izgubile zdravstveno osiguranje tek kada su posjetile liječnika, htjele preuzeti lijekove u ljekarni ili iz nekog drugog razloga trebale zdravstvenu zaštitu, a javljaju se i mnogi drugi“, nedavno je priopćila pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Među osobama koji su zatražili zaštitu pravobraniteljice su, primjerice, srčani bolesnik, epileptičar, osoba koja već niz godina mora primati terapiju za dijagnozu psihičke bolesti jer bez nje ne može funkcionirati.
„Oni su se javili nakon što nisu mogli podići svoju terapiju bez plaćanja iznosa kojeg nemaju“, navela je pravobraniteljica dodajući kako joj se javljaju i nezaposleni roditelji male djece koji su saznali da su ostali bez zdravstvenog osiguranja tek kad su provjerili zašto im taj mjesec nije uplaćena rodiljna ili roditeljska naknada.
Pučka pravobraniteljica na negativne posljedice Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ukazivala je i prije njegova donošenja, a 29. lipnja Ustavnom sudu predala je zahtjev za ocjenom ustavnosti pojedinih odredbi zakona. Taj je zahtjev nadopunila u rujnu informacijama iz pritužbi građana koje je do tada zaprimila.
„Sva zakonska rješenja, radi pravne sigurnosti odnosno prema načelu vladavine prava, trebaju biti unaprijed detaljno osmišljena i jasno propisana te obrazložena, a nedostatak toga ne može biti nadomješten tako da se naknadno omoguće pojedinačne iznimke. Pri tome je kod osmišljavanja novih zakonskih rješenja uvijek potrebno imati na umu učinke na pojedine skupine građana, ne zaboravljajući na najranjivije“, upozoravala je pravobraniteljica.
Trebalo je ići na bolje umrežavanje podataka
Umjesto periodičnog osobnog dolaska, prema njenom mišljenju, Ministarstvo zdravstva je rješenje moglo tražiti u umrežavanju podataka između različitih tijela i jačanju njihove suradnje.
„Tako je, primjerice, bilo moguće jačati suradnju HZZO-a s inspekcijskim tijelima i povezati se s evidencijama Ministarstva financija – Porezne uprave (u vezi porezne rezidentnosti) i Ministarstva unutarnjih poslova (radi kontrole statusa hrvatskih državljana koji borave i rade u inozemstvu, a da pritom nisu regulirali promjenu/odjavu prebivališta u Hrvatskoj)“, ističe pravobraniteljica.
Aktualno rješenje, međutim, „prelama se preko leđa onih osoba koje se ne mogu kretati ili se mogu kretati samo uz tuđu pomoć ili se nalaze na liječenju u nekoj zdravstvenoj ustanovi i zato ne mogu osobno doći“. Dodatni problem je ako žive u mjestima koja nemaju javni prijevoz ili on nije dobro organiziran do mjesta u kojem se nalazi najbliži ured HZZO-a.
„Građani u ovim situacijama bit će u riziku da budu diskriminirani temeljem invaliditeta i zdravstvenog stanja, ali i imovinskog stanja te stavljeni u nejednak položaj pred zakonom“, upozorila je pravobraniteljica, nakon što je Ustavnom sudu predala zahtjev za ocjenom ustavnosti pojedinih zakonskih odredbi.
Tada je navela i kako su se građani zbog obveze osobnog javljanja HZZO-u obraćali i pravobraniteljici za osobe s invaliditetom.
„Među njima je i osobna asistentica čija štićenica ima amputiranu potkoljenicu, transplantirani bubreg i slijepa je te ne može osobno pristupati HZZO-u. Obratila joj se i žena u kolicima za osobe s invaliditetom, koju je nadležni područni ured HZZO-a tražio da dođe baš osobno, iako im je bila poslala dokumentaciju, no kako ured HZZO-a nije prilagođen za osobe s invaliditetom, naveli su joj da ‘da ju službenica vidi’ – mora doći ispred ureda“, navela je Pučka pravobraniteljica.
I dok oštećeni građani traže pomoć Pučke pravobraniteljice, u HZZO-u nemaju informaciju da među „brisanim“ građanima iz zdravstvenog osiguranja ima teško oboljelih osoba.
HZZO “nema saznanja” o teško oboljelim osobama
„HZZO nema saznanja da među odjavljenima sa zdravstvenog osiguranja ima teško oboljelih osoba“, odgovorili su iz HZZO-a na naš upit. Pritom, navode kako su osobama s invaliditetom, bolesnima i nepokretnima omogućili da svoje obvezno zdravstveno osiguranje mogu produžiti „bez osobnog dolaska u poslovne prostore HZZO-a na način da dostave svoju medicinsku dokumentaciju“.
„Regionalnim uredima i područnim službama HZZO-a u cijeloj Republici Hrvatskoj dana je uputa kako postupiti u takvim situacijama, te se medicinska dokumentacija osiguranika može dostaviti u HZZO na bilo koji način koji je najprikladniji za osobu koja zbog svog zdravstvenog stanja ne može osobno pristupiti u HZZO“, navode iz HZZO-a.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je od kraja lipnja primio 169 žalbi građana koji su bili osiguranici zdravstvenog osiguranja na temelju nezaposlenosti i koji su ostali bez osiguranja jer se na vrijeme nisu javili HZZO-u.
Kako navode iz HZZ-a, na prvostupanjska rješenja žalilo se 169 osoba „koje se nisu javile u HZZO, a koje su u obvezi osobnog javljanja svaka tri mjeseca“. Niti jedna od tih žalbi još nije riješena.
Svi osiguranici koji su zdravstveno osigurani na temelju nezaposlenosti (osim nezaposlenih koji su u evidenciji HZZ-a) prvo javljanje HZZO-u trebali su obaviti do 29. lipnja. Do tog roka nije se, kako smo već spomenuli, javilo 105 982 osoba te su ostali bez zdravstvenog osiguranja. Dio njih u međuvremenu je status osiguranika regulirao po drugoj osnovi.
„Dinamika broja osiguranih osoba HZZO-a mijenja se na dnevnoj bazi, a dio osoba koje su izgubile zdravstveno osiguranje u prva tri mjeseca primjene Izmijenjenog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju osigurao se po drugoj osnovi“, navode iz HZZO-a. Od kraja lipnja do kraja rujna, prema podacima HZZO-a, osiguranje je zbog nejavljanja izgubilo dodatnih 17 tisuća osoba, no također se “dio njih u međuvremenu već osigurao po drugoj osnovi osiguranja“.
Pučka pravobraniteljica, pak, i dalje prima pritužbe građana, ali ne može postupati po njima jer je u tijeku postupak pred Ustavnim sudom. Kada će Ustavni sud raspravljati o zahtjevu Pučke pravobraniteljice nije poznato.
U međuvremenu, Pučka pravobraniteljica je krajem listopada objavila važne informacije za oštećene građane navodeći da se obrate HZZO-u za sva pitanja oko mogućnosti ponovnog stjecanja zdravstvenog osiguranja. HZZO je, naime, van svake logike odlučio kako neće automatski izdati službeno rješenje o tome da je netko odjavljen jer se nije osobno javio HZZO-u.
„Zato se svaki građanin može s informacijama o svom problemu obratiti HZZO-u i tražiti da im izda rješenje o odjavi iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ako građani traže rješenje o odjavi, imat će i druge mogućnosti za zaštitu svojih prava – na temelju tog rješenja mogu HZZO-u uložiti žalbu zbog odjave, a nakon toga postupiti po uputi o pravnom lijeku koja će pisati u rješenju“, objasnila je Pučka pravobraniteljica.
Nadalje, građani slabijeg imovnog stanja, koji nemaju sredstava za uzdržavanje, mogu se javiti i u ured svoje županije. Županija, navela je Pučka pravobraniteljica, u tom slučaju može donijeti rješenje na temelju kojeg onda te osobe mogu opet steći obvezno zdravstveno osiguranje, ako ga ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.
