Arna Šebalj, čije je dezinformacije Faktograf otkrivao ranije, na svom je Facebook profilu 12. studenog podijelila fotografiju natječaja za posao nosač/ice bolesnika i umrlih u KBC-u Osijek.
“Jel se to nešto događa, ali i skriva po bolnicama? Jel to umrlih od ‘iznenaditisa’ neočekivano i previše?”, pita se u statusu Arna Šebalj (arhivirano ovdje).
Fotografijom i statusom se u formi pitanja sugerira da je objavljeni natječaj za posao nosač/ice bolesnika i umrlih dokaz da se u Hrvatskoj masovno umire od “iznenaditisa”, što je kolokvijalni naziv za smrti od cjepiva za koronavirus, a da se to skriva po bolnicama.
Traži zamjene za radnike na dugotrajnom bolovanju
Faktograf je poslao upit KBC-u Osijek vezan uz objavljeni natječaj za posao. “Natječaj za radno mjesto – nosač/ica bolesnika i umrlih objavljen je 3. studenog 2023. godine, a radnici se primaju na određeno vrijeme radi zamjene privremeno odsutnih radnika koji se nalaze na dugotrajnom bolovanju”, naveo je KBC Osijek razlog za objavljivanje natječaja iz statusa.
U svom su odgovoru napisali i da je to “radno mjesto uobičajeno u bolnici te su i ranije objavljivani oglasi za navedeno radno mjesto”, čime se demantira sugestija iz statusa da je objava oglasa trag da se u bolnici događa nešto neuobičajeno.
I ovo nije prvi puta da se piše o tom, nekima neobičnom, radnom mjestu. Prije pandemije koronavirusa i nastanka cjepiva protiv bolesti Covid-19, dio hrvatskih medija (1, 2, 3) 2018. godine pisao je da je KBC Osijek traži veći broj studenata koji bi radili kao nosači i vozači bolesnika i umrlih u krugu bolnice.
Glas Slavonije je u članku 26. rujna 2018. napisao da se za takva radna mjesta traži petnaestak studenata, dok su im iz studentskog servisa kazali da je traženje tih namještenja već dobro uhodani posao. “Studenti te poslove rade već gotovo tri godine, a kako velik broj njih zbog završetka studija uskoro gubi pravo na rad, tako i prestaje raditi, pa KBC sada popunjava upražnjena mjesta”, kazao je tada rukovoditelj osječkog Studentskog servisa Tihomir Milinović. Znači, prema odgovoru iz studentskog servisa, studente se na te poslove zapošljavalo najranije od 2015. godine.
Studentski servis Osijek je i u srpnju ove godine za osječku bolnicu tražio studente čiji bi opis posla bio “pomoć, voženje i nošenje bolesnika i/ili dnevnih pacijenata prilikom odlaska na različite dijagnostičke postupke, preglede i snimanja unutar pod vodstvom i nadzorom kvalificiranih osoba – medicinskih sestara”. Taj je oglas u svojem članku prenio i portal Index.hr. U ovome oglasu se, za razliku od oglasa iz statusa, ne spominju umrli, no očito se radi o sličnom poslu.
Iz odgovora KBC-a Osijek, ali i ranijeg pisanja medija, možemo zaključiti da nema ništa neuobičajeno u objavi oglasa za radno mjesto nosač/ice bolesnika i umrlih jer su se takvi oglasi redovito objavljivali i ranije. Također, konkretan oglas se odnosi na zapošljavanje na određeno vrijeme radnika ili radnica koje će biti zamjene za one na dugotrajnom bolovanju iz čega se može zaključiti da se njihov broj ne povećava.
KBC Osijek: “Nije zabilježen povećan broj umrlih”
U svom nam je odgovoru KBC Osijek napisao i da “nije zabilježen povećan broj umrlih osoba posljednjih mjeseci” što se, također, sugerira u statusu. Uz to, ne postoji niti jedan članak, izjava svjedoka ili neke institucije da je u KBC-u Osijek, na tom području ili u Hrvatskoj zabilježen povećan broj iznenadnih smrti ili smrti od cjepiva protiv Covida-19.
Nije točna niti sugestija iz statusa da se skrivaju podaci o umrlima u Hrvatskoj, kao niti da je smrtnost posljednjih mjeseci povećana. Točno je, i to potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku, da se broj umrlih povećao u pandemiji koronavirusa, u prvom redu zbog smrti od tog virusa.
Podaci DZS-a pokazuju povećanje broja smrti u prve dvije pandemijske godine u Hrvatskoj, a potom je ta brojka pala u 2022. Prema toj statistici, u zadnjoj predpandemijskoj godini, 2019., u Hrvatskoj je umrla 51 794 osoba. U prvoj pandemijskoj godini, 2020., brojka umrlih u Hrvatskoj povećala se za više od 6 tisuća jer su umrle 57 023 osobe. U drugoj pandemijskoj 2021. godini rast je bio za još više od 4 tisuće – 62 712 osobe su umrle. No, potom Hrvatska 2022. godine bilježi pad broja mrtvih za više od 5 tisuća – na 56 979 umrlih osoba.
U predpandemijskim godinama, broj umrlih u Hrvatskoj kretao se između 50 i 54 tisuća. Tako smo 2013. godine imali 50 386 umrlih, godinu kasnije 50 839, zatim, 2015. ih je bilo 54 205, potom 2016. je 51 542 umrlih, godinu kasnije 53 477, a 2018. 52 706 umrlih u godinu dana. Stope umrlih na 100 000 stanovnika su u predpandemijskim godinama bile između 11,8 u 2013. i 12,7 u 2019. dok je najviša stopa bila 2017. godine – 13 umrlih na 100 000 stanovnika. Ta brojka u prvoj pandemijskoj godini raste na 14,1 umrlih na 100 000 stanovnika, najviša je 16,2 u 2021. pa potom ponovno pada na 14,8 u 2022. godini.
U Hrvatskoj umrlo više od 18 tisuća zaraženih
Prema posljednjim podacima sa službene Vladine stranice koronavirus.hr, objavljenima 13. studenog ove godine, od prvog slučaja zaraze 25. veljače 2020. godine, u Hrvatskoj su preminule 18 472 osobe zaražene koronavirusom.
Iz izvještaja HZJZ-a i Stožera civilne zaštite o kretanju bolesti Covid-19 u Hrvatskoj može se rekonstruirati i kako se kretao broj mrtvih zaraženih koronavirusom tijekom pandemije.
Prema priopćenju Stožera civilne zaštite od 31. prosinca 2020. godine, u prvoj godini pandemije preminulo je 3 920 osoba zaraženih koronavirusom. Isti izvor u izvješću od 31. prosinca 2021. godine navodi da je od početka pandemije u Hrvatskoj preminulo 12 538 zaraženih. Prema tim podacima, u 2021. je od koronavirusa preminulo 8 618 zaraženih osoba.
Godinu dana kasnije, Stožer civilne zaštite 31. prosinca 2022. objavljuje da je od početka pandemije u Hrvatskoj preminulo 17 596 zaraženih. To znači da je broj preminulih zaraženih u 2022. godini bilo 5 058. U posljednjem objavljenom izvještaju od 13. studenog ove godine navodi se da su od veljače 2020. do danas preminule 18 472 zaražene osobe. Prema tim podacima, u Hrvatskoj je u nešto više od 11 mjeseci ove godine preminulo 876 osoba.
Uz same smrti zaraženih koronavirusom, na veći broj preminulih u pandemijskim godinama sigurno je utjecala i činjenica da, zbog izvanredne zdravstvene situacije i preopterećenosti zdravstvenog sustava, mnogi pacijenti nisu na vrijeme dijagnosticirali svoje bolesti, kao i činjenica da stanovništvo u Hrvatskoj stari. Kada se iz statistike izuzmu smrti zaraženih koronavirusom, broj umrlih u Hrvatskoj u pandemijskim godinama bio bi usporediv s godinama ranije. Tako bi, bez tih smrti, u 2020. broj umrlih bio nešto iznad 53 tisuća, u 2021. oko 54 tisuća, a u 2022. godini nešto manje od 52 tisuće.
U prvih devet mjeseci 2023. preminulo 38 495 osoba
Prema mjesečnim podacima DZS-a o umrlima u ovoj godini, u prvih devet mjeseci u Hrvatskoj je preminulo 38 495 osoba. Na temelju prosjeka tih devet mjeseci, a u slučaju da se u zadnja tri mjeseca ove godine ne dogode neke izvanredne situacije, broj mrtvih u 2023. bio bi oko 51 300 osoba. Što je ponovno brojka slična onima u predpandemijskim godinama.
S obzirom da se u statusu konkretno navodi oglas iz Osijeka, Državni zavod za statistiku pitali smo da nam dostave i podatke o broju umrlih u slavonskim županijama po mjesecima ove godine. No, iz DZS-a smo dobili odgovor da “privremeni podaci statistike umrlih za 2023. nisu dostupni na razini županija”, nego samo na razini cijele Hrvatske.
Zadnji objavljeni podaci su za rujan ove godine. U rujnu ove godine ukupno je u Hrvatskoj preminulo 3 855 osoba. Prošle godine u rujnu je preminulo 4 226 osoba, 2021. njih 4 660 osoba, a 2020. ih je bilo 4 328. Trend pokazuje da smo u rujnu ove godine imali manje umrlih nego u prethodnim, pandemijskim, godinama.
Što se tiče kolovoza, ove godine su u Hrvatskoj u tom mjesecu preminule 4 202 osobe, u 2022. bilo ih je 4 891, u 2021. su u kolovozu preminule 4 532 osobe, a 2020. je bilo 4 136 osoba. Znači, i u kolovozu ove godine bilježi se manji broj preminulih nego ranijih godina.
U srpnju 2020. preminulo je 4 248 osoba, u istom mjesecu 2021. bilo je 4 334 umrlih, a 2022. godine 4 288. Prema zadnjim preliminarnim podacima DZS-a, i u srpnju ove godine imamo pad umrlih u odnosu na prethodne godine jer su preminule 3 993 osobe.
Svi ovi podaci ne podržavaju tezu da u Hrvatskoj bilježimo rast broja umrlih, ali i demantiraju navod da nam se neki podaci o umrlima skrivaju.
Sindrom iznenadne smrti nije povezan s cjepivom
U statusu se u formi pitanja navodi da bi razlog porasta broja umrlih mogao biti “iznenaditis”. Iznenadne smrti osoba često su se, tijekom pandemije, neutemeljeno pripisivale posljedicama cijepljenja protiv bolesti Covid-19. No, medicinski stručnjaci su za portal FactChecking.org u lipnju 2022. objasnili da nema povezanosti između sindroma iznenadne smrti odraslih (SADS) s cjepivima protiv Covida-19. Naveli su da je taj sindrom, koji se proučava već desetljećima, povezan s genetskim srčanim problemima, a ne s potencijalnim nuspojavama cjepiva.
“Ne postoje dokazi koji bi sugerirali da bilo koje od dostupnih cjepiva protiv Covida-19 izaziva da ljudi razviju SADS ili da se stanje vezano uz SADS pogorša”, naveli su iz američke Fondacije SADS. Također, povezanost između SADS-a i cjepiva nije zabilježio niti američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Također, nema niti jedne izjave relevantnih institucija ili stručnjaka da je u Osijeku ili Hrvatskoj zabilježen povećan broj iznenadnih smrti.
Rijetke su teže nuspojave cjepiva protiv Covida-19
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da su cjepiva protiv Covida-19 “spasila milijune života te da ona pružaju snažnu zaštitu protiv teškog oboljenja, hospitalizacije i smrti”. No, navode i da, kao i u slučaju drugih cjepiva, cijepljeni mogu razviti nuspojave, čak i one teže, ali i da su one ekstremno rijetke. AP Fact Check je u siječnju ove godine pisao da je na 665 milijuna doza cjepiva protiv Covid-19, CDC utvrdio samo devet smrti povezanih s cjepivom. Sve te smrti bile su povezane s rijetkim krvnim ugrušcima izazvanima cjepivom Johnson & Johnson.
Zaključno, činjenica da je KBC Osijek objavio oglas za radno mjesto “nosač/ica bolesnika i umrlih” ne dokazuje da je u toj bolnici povećan broj smrti u posljednjim mjesecima. Oglase za to radno mjesto bolnica je objavljivala i ranijih godina, a u konkretnom oglasu iz studenog tražene su zamjene za radnike na dugotrajnim bolovanjima. Također, iz bolnice su nam potvrdili da posljednjih mjeseci ne bilježe veći broj smrti. Uz to, nema niti jednog medijskog izvještaja, iskaza svjedoka ili objave neke institucije da je u osječkoj bolnici zabilježen povećan broj iznenadnih smrti pacijenata. Niti statistika DZS-a o umrlima u Hrvatskoj ne podupire tezu u povećanom broju smrti u Hrvatskoj u ovoj godini. Upravo suprotno, u ovoj i prošlog godini u Hrvatskoj je umrlo manje ljudi nego u prve dvije pandemijske godine.
