Ocjena točnosti

Predizborni proračun

Proračunska potrošnja u 2024. povećana je za 11,2 posto, ta će sredstva mahom otići skupinama građana čiji se kućni budžeti pune iz državnog proračuna, a koji će iduće godine nekoliko puta izaći na birališta.
foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

„Svi smo svjesni da ovaj proračun nije ni razvojan ni socijalan kako se proračunima obično tepa. Ovo je čisti predizborni proračun gdje se novcem poreznih obveznika, zahvaljujući inflaciji, preko njihovih leđa napunio proračun, a sada im idete dijeliti u kampanji i tako kupovati glasove (…)“, poručio je Nikola Grmoja, saborski zastupnik Mosta, replicirajući Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade koji je u Saboru predstavio proračun za 2024. godinu.

Vlada je na sjednici održanoj 9. studenog donijela prijedlog proračuna za superizbornu 2024. godinu u kojoj se uz parlamentarne održavaju i izbori za Europski parlament te izbori za predsjednika države. Da će proračunski rashodi u superizbornoj 2024. godini rasti nije bilo neočekivano, no ne i da će rasti više od okvira koje je Vlada zadala u lipnju donošenjem Odluka o proračunskom okviru za razdoblje 2024.-2026. godine.

Kako bi proračunsku potrošnju za iduću godinu mogla povećati za čak 11,2 posto, Vlada je vlastitu Odluku, nakon pet mjeseci primjene, korigirala kako bi ograničenja proračunske potrošnje povećala za čak 3,4 milijarde eura. Time je proračun u idućoj godini narastao na 32,6 milijardi eura, što je 3,3 milijarde eura više nego u ovoj godini (Vlada, točke 2. do 4.).

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Proračunska potrošnja u 2024. godini, dakle, povećana je za 11,2 posto, ta će sredstva mahom otići skupinama građana čiji se kućni budžeti pune iz državnog proračuna, a koji će iduće godine nekoliko puta izaći na birališta.

Proračunski prihodi, međutim, ne prate ubrzani rast proračunskih rashoda. Ukupni prihodi proračuna u narednoj godini rastu svega tri posto, a očekivani rast gospodarstva od 2,8 posto trebao bi povećati porezne prihode za 4,2 posto.

U listopadu ove godine Vlada je sa sindikatima državnih i javnih službi potpisala dodatke važećim kolektivnim ugovorima, koji podrazumijevaju rast osnovice za obračun plaća i povećanje božićnice, ali i po prvi puta isplatu uskrsnice u iznosu od 100 eura, najavljujući za iduću godinu novi zakon o plaćama (prošao je prvo saborsko čitanje) koji bi trebao rezultirati dodatnim rastom plaća.

Predizborna ostavština Franje Tuđmana

Oko 240 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama najveći su dobitnici proračuna za 2024. godinu. Naime, ukupan proračunski trošak za zaposlene u idućoj godini raste za čak 32,3 posto i iznosi 5,2 milijarde eura. To je možda i najsnažniji rast proračunskog troška još od vremena Franje Tuđmana, prije izbora 2000. godine.

Naime, u 1999. godini tadašnja HDZ-ova Vlada sa sindikatima je dogovorila dva povećanja plaća (5 posto u kolovozu, te 12 posto u prosincu 1999. godine) ostavljajući vladi koja će je naslijediti da se bori s proračunskim rupama. Nakon preuzimanja vlasti Vlada Ivice Račana pokušala je sanirati proračun, što je značilo i postići dogovor sa sindikatima o smanjenju plaća. Nakon niza industrijskih akcija u travnju 2000. godine plaće su smanjene pet posto. Iz tog doba zapamćeno je sindikalno darivanje članova Vlade – u prosvjednoj akciji članovima Vlade pokušavali su podijeliti uskršnje purice „otete“ njihovim članovima kroz smanjenje plaća. Umanjene plaće sindikati su naknadno utužili.

Snažnija izdvajanja za zaposlene, ali i umirovljenike Vlada opravdava snažnom inflacijom u protekle dvije i pol godine. Inflatorni pritisci doveli su do potrebe usklađivanja plaća, priznala je Vlada u izmijenjenoj Odluci o proračunskom okviru. No, tim je dokumentom priznala i da su cijene hrane u proteklom razdoblju porasle čak 30 posto.

Rast plaća i mirovina

Dakle, proračunski rashodi u idućoj godini rastu 3,3 milijarde eura. Od tog iznosa, najveći dio otpada na zaposlene čije se plaće financiraju iz proračuna – 1,5 milijardi eura. Vlada objašnjava kako je to posljedica primjene ugovorenih povećanja dodacima kolektivnim ugovorima i odlukama Vlade o isplatama dodataka kao i uključivanja 22 opće bolnice i ustanove u zdravstvu u državni proračun te očekivane primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Rast plaća i inflaciju trebaju pratiti i mirovine, odnosno potrebno je njihovo usklađivanje. Vlada očekuje da će rashodi za mirovine rasti 1,1 milijardu eura. Kako je trošak mirovina u ovoj godini planiran na 6,56 milijardi eura to znači da izdvajanja za njih u idućoj godini rastu 16,7 posto.

No, iza rasta izdvajanja za mirovinski sustav ne krije se samo usklađivanje mirovina s plaćama i inflacijom te priljev novih umirovljenika. Ne treba zaboraviti da je uoči izborne godine Vlada ukinula „zaostalu“ kriznu mjeru iz 2010. godine prema kojoj su mirovine po posebnim propisima bile umanjene 10 posto. To ukidanje odrazilo se već na ovogodišnja izdvajanja za mirovine.

Inkluzivni dodatak obećava se od 2016.

Vlada je u proračun za iduću godinu ukalkulirala i trošak uvođenja inkluzivnog dodatka, čije se uvođenje planiralo još od 2011. godine. Taj je dodatak bio i jedno od HDZ-ovih predizbornih obećanja još od 2016. godine. Obećanje bi se trebalo ostvariti u izbornoj 2024. godini. Zakonski prijedlog prošao je javno savjetovanje, a Vlada je za tu novčanu naknadu kojom se objedinjavaju postojeća prava za osobe s invaliditetom (te moguće povećavaju) u proračunu rezervirala 234,7 milijuna eura.

Nadalje, osobna asistencija koja je postala zakonsko pravo u rastu rashoda proračuna sudjeluje s udjelom od 116,7 milijuna eura. Ne treba zaboraviti i da su olakšani uvjeti za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pa će za njegovu isplatu u idućoj godini trebati dodatnih 114,5 milijuna eura.

U tekućoj godini Vlada planira ostvariti 15,5 milijardi eura prihoda od poreza (što je za 1,2 milijarde eura više u odnosu na raniji plan). Porezni prihodi u 2024. godini projicirani su u iznosu od 16,1 milijardu eura.

Nakon rebalansa tekućeg proračuna u listopadu Vlada očekuje da će u tekućoj godini od PDV-a, kao najizdašnijeg poreza, utržiti 10,3 milijardi eura (619 milijuna eura više u odnosu na raniji plan). Te su se projekcije rasta prihoda od PDV-a temeljile na očekivanom kretanju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi. Za iduću godinu, pak, očekuje se 11 milijardi eura prihoda od PDV-a. Usporeniji rast očekivanih prihoda od PDV-a dijelom je rezultat usporavanja inflatornih pritisaka.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.