“Pfizer tuži Poljsku jer nije ‘prisilno cijepila’ dovoljan broj stanovništva“, naslov je članka (arhivirano ovdje) objavljenog 23. studenog na portalu Epoha, za koji je Faktograf u više navrata utvrdio da širi dezinformacije.
Prema podacima platforme CrowdTangle, članak je podijeljen na dvije Facebook stranice, a prikupio je 17 dijeljenja, 5 komentara i 4 ostale reakcije.
“Veliki farmaceutski div Pfizer pokrenuo je tužbu protiv Republike Poljske zbog navodnog kršenja ugovora o cjepivu protiv COVID-19, zahtijevajući isplatu 6 milijardi PLN (1,37 milijardi USD) jer nije prisilno cijepila dovoljno stanovništva protiv njihove volje.
Parnica se vrti oko 60 milijuna cjepiva koja Poljska, unatoč obvezujućem sporazumu, nije prikupila niti platila kada je postalo očito da se poljsko stanovništvo ne želi cijepiti.
Tužba je podnesena u Bruxellesu, odražavajući nadležnost sporazuma koji je potpisala Europska komisija. Prvo ročište zakazano je za 6. prosinca 2023. godine”, navodi se na početku teksta.
Pfizerova tužba protiv Poljske
Točno jest da je američki farmaceutski gigant Pfizer podnio tužbu protiv Poljske, međutim nije točno da je razlog tužbe to što Poljska nije “prisilno cijepila dovoljan broj stanovništva”, kao što to navodi autor teksta u naslovu i na početku članka. Kako piše Politico, tužba je protiv poljske vlade pokrenuta zbog toga što nije plaćeno za 60 milijuna doza cjepiva koje je Pfizer razvio s BioNTechom.
Radi se o 60 milijuna doza Pfizerova cjepiva koje Poljska nije htjela primiti i platiti, dok Pfizer tvrdi da ju je ugovor na to obvezivao. U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen u ožujku 2022. premijer Mateusz Morawiecki napisao je da neće primiti Pfizerova cjepiva, a kao izravni uzrok naveo je višu silu, odnosno rat u Ukrajini.
Tužba, koja dolazi u trenutku kada se Poljska priprema za promjenu vlade nakon izbora u listopadu, označava vrhunac 19-mjesečne borbe između službene Varšave i Pfizera oko prevelike količine doza cjepiva. Međutim, korijen sukoba leži u nečemu što se dogodilo ranije. Naime, Europska komisija je 2021. godine potpisala ugovor o isporuci 1,1 milijarde doza s Pfizerom. Taj ugovor postao je kontroverzan zbog navodne razmjene poruka između predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i izvršnog direktora Pfizera Alberta Bourle uoči pregovora, ali i zbog tajnovitosti odredbi upisanih u njemu.
“Pfizer i BioNTech žele da se Poljska drži svojih obveza vezanih uz narudžbe cjepiva protiv Covida-19 koje je izdala poljska vlada, kao dio njihovog ugovora o opskrbi Europske unije potpisanog u svibnju 2021”, rekao je glasnogovornik Pfizera za Politico, dodajući da se njemačka tvrtka BioNTech također pridružuje postupku.
Poljski dnevni list Gazeta Prawna piše da je Pfizer pokrenuo građansku parnicu pred sudom u Bruxellesu jer su doze dogovorene na temelju ugovora o zajedničkoj nabavi EU-a, sastavljenih prema belgijskom zakonu. Prvo saslušanje u ovom slučaju trebalo bi se održati 6. prosinca ove godine.
Europska unija i višak cjepiva protiv korone
Europska komisija je 2021. potpisala ugovor s Pfizerom za do 1,8 milijardi doza cjepiva protiv Covida-19, a od toga je na kraju naručeno 1,1 milijarda doza. Ovaj ugovor o zajedničkoj kupnji, koji je sklopila Komisija u ime zemalja EU-a, zasjenio je prethodnu kupnju cjepiva u državama članicama što je navelo druge proizvođače cjepiva da se žale kako su istisnuti s tržišta. Ugovor je obvezao države na kupnju doza koje im, kako se kasnije pokazalo, nisu trebale.
U travnju 2022. tadašnji poljski ministar zdravstva Adam Niedzielski objavio je da je zemlja prestala primati isporuke cjepiva. Rekao je da se Poljska pozvala na klauzulu o višoj sili u ugovoru, navodeći financijski pritisak uzrokovan priljevom izbjeglica iz ukrajinskog rata i gospodarskim poremećajima koji su uslijedili. Također je objasnio da je zbog poboljšanja pandemijske situacije manja potreba za cjepivima.
Devet drugih država EU-a, sve iz istočne i središnje Europe, slijedile su poljski primjer. No, one nisu otišle tako daleko da su zaustavili isporuke, već su se žalile da u doba teške financijske situacija moraju trošiti novac na doze koje im nisu trebale. Države su pritiskale Europsku komisiju da ponovno otvori pregovore oko ugovora te su o toj temi učestalo govorile na sastancima ministara zdravstva Europske unije.
Mnoge države su morale i baciti velike količine nepotrošenog cjepiva protiv Covida-19. Poljski Euractiv izvještava da je u srpnju ove godine objavljeno da je Njemačka bacila 83 milijuna doza cjepiva, što ju je koštalo oko 1,6 milijardi eura. Italija je ranije, krajem ožujka, izvijestila da nisu iskorištena cjepiva vrijedna 3 milijarde eura. Upravo su zemlje srednje i istočne Europe vršile pritisak da se sporazum promijeni – Komisija bi trebala tražiti mogućnosti za daljnje pregovore s Pfizerom (…) ili sama preuzeti inicijativu i kupiti višak cjepiva od država članica kako bi ih donirala regijama u potrebi – tvrdili su zajedno s Poljskom predstavnici Bugarske, Litve i Mađarske.
Kako su stope zaraze Covidom-19 padale, tako su i države izvan kruga središnje i istočne Europe, počele sa svojim zahtjevima da se ponovno pregovara o ugovoru s Pfizerom. U jednom trenutku stigli su i upiti za većom transparentnošću prvotnih pregovora između Pfizera i EK. “Što je obećano? Mi bismo to rado željeli znati?”, kazao je belgijski veleposlanik Pierre Cartuyvels u prosincu 2022.
Problemi za novog poljskog premijera
U svibnju ove godine Komisija je tiho najavila značajne izmjene u spornom ugovoru. Smanjio se – za neodređeni iznos – broj preostalih doza, dok bi se isporuke također proširile na 2026. Međutim, Poljska je odbila potpisati revidirani sporazum.
Iako se mjesecima činilo da Pfizer neće poduzimati dodatne korake, ipak su podigli tužbu i to u vrlo zanimljivom političkom trenutku za Poljsku – nakon izbora nakon kojih bi, vrlo vjerojatno, vlast trebao preuzeti dokazani podržavatelj projekta Europske unije Donald Tusk. Također, tužba je podnesena u vrijeme kada je poljsko gospodarstvo u zastoju. Tusk bi se mogao naći u problemima jer, s jedne strane, želi zadržati dobre odnose s Bruxellesom i mogao bi osjetiti veći pritisak da poštuje sporazume koje je Komisija sklopila putem ugovora o zajedničkoj nabavi, dok mu je, s druge strane, ekonomska i financijska situacija teška.
Sumnja se da bi Pfizer od Poljske mogao tražiti čak 1.2 milijarde eura na temelju cijene od 19.50 eura po dozi, kako je objavio Financial Times (točni detalji ugovora ostaju tajni). Glasnogovornik Pfizera istaknuo je da je odluka o podizanju tužbe donesena “nakon dugotrajnog kršenja ugovora i razdoblja razgovora u dobroj vjeri između strana”.
Zaključno, suprotno navodima iz naslova i članka portala Epoha, farmaceutska tvrtka Pfizer nije tužila Poljsku “jer nije prisilno cijepila dovoljno stanovništva protiv njihove volje”. Prema dostupnim informacijama, Pfizer je s Europskom komisijom sklopio ugovor o isporuci cjepiva protiv Covida-19, a ne postoji pravni mehanizam kojim bi Pfizer uvjetovao što će i na koji način članice EU to cjepivo iskoristiti pa tako Poljskoj nisu mogli staviti zahtjev da prisilno cijepi stanovništvo te ih zbog toga ne mogu ni tužiti. Pfizer je tužbu protiv Poljske podnio jer smatraju da je ta država članica zaustavljanjem daljnjih isporuka i neplaćanjem neisporučenih doza cjepiva prekršila ugovor koji su sklopili s Europskom komisijom u ime članica država EU.
Zbog činjenice da je Pfizer zaista pokrenuo tužbu protiv Poljske vezanu za isporuku cjepiva protiv Covida-19, ali ne zato što Poljska nije prisilno cijepila dovoljan broj stanovnika, ocjenjujemo da je članak Epohe djelomično netočan.
