Na lažnim Facebook profilima osoba nazvanih “Katarina Marić” i “Sandra Kovačić” objavljen je niz oglasa s dramatičnim izmišljenim pričama, a sve kako bi se prodalo pomagalo za koje se tvrdi da pomaže u spašavanju života prilikom gušenja. Tog pomagala nema u europskoj bazi medicinskih proizvoda.
Tako primjerice u jednom oglasu na profilu “Katarine Marić”, uz fotografiju na kojoj piše “Dječji vrtić Duga”, a vidljivo je i vozilo Hitne pomoći, na početku statusa piše: “U vrtiću punom djece tog četvrtka nije se dijete gušilo i zamalo umrlo. Bila je to odgajateljica“. Potom navodi da je stanovita Katarina teta u vrtiću koja radi zajedno s prijateljicom Sanjom.
“Prije nekoliko mjeseci, kad smo pročitale priču o djetetu kojemu je u drugom vrtiću zapeo zalogaj, kupile smo zajedno malo pomagalo protiv gušenja. Za djecu”, stoji dalje u priči, a potom se navodi i dramatičan događaj u kojem se Sanja počela gušiti tijekom ručka u vrtiću.
“Jedna djevojčica, ona najmanja, prošaptala je: ‘Teta Sanja, zašto ne govorite?’ To nikad neću zaboraviti. Taj glasić. Do kraja života. A ja? Ja, koja iza sebe imam tisuću edukacija i sto puta sam taj zahvat vježbala na lutki, ukočila sam se. Ruke me nisu slušale. Tresla sam se. Udarala sam je između lopatica, ali Sanja je odrasla žena, nije gumena lutka, a mene je bilo strah da joj naudim još više. Lice joj je počinjalo modrjeti. U tim mi je sekundama pala na pamet jedna jedina misao i grozno ju je napisati: ‘Gubim je. Umire ovdje, preda mnom i pred djecom, a ja ne mogu učiniti ništa’. A onda sam se sjetila onog ormara. To pomagalo. Pomagalo ‘za djecu’. Pretrčala sam sobu i zgrabila ga rukama koje su se tresle toliko da ga gotovo nisam uspjela otvoriti. Brzo sam pogledom preletjela ona dva retka upute. Prislonila sam joj masku na lice. Povukla sam. I taj je zalogaj bio vani. Sanja je duboko udahnula, hrapavo, očajnički. Najljepši zvuk na svijetu”, piše u priči koja završava s linkom na prodaju proizvoda koji je, navodno, “teti Sanji” spasio život.
Na profilu “Sandre Kovačić” objavljena je slična izmišljena priča (arhivirano ovdje), navodno iz vlaka na relaciji Varaždin-Zagreb. U toj priči dvogodišnji dječak počeo se gušiti jabukom – nije ga uspio spasiti otac udarcima po leđima, a ni volonter Crvenog križa, dok je do Hitne u Zagrebu trebalo proći još 23 minute. I, naravno, na kraju ga spašava žena bez medicinskog znanja i iskustva, ali s uređajem koji se u oglasu prodaje.
Lažnim profilima upravljaju administratori iz Francuske
Kao što smo već naveli, obje priče objavljene su na profilima osoba nazvanih “Sandra Kovačić” i “Katarina Marić” koje su, po svoj prilici, izmišljene. Oba profila kreirana su nedavno i na isti dan – 19. kolovoza, te su na njima nalaze samo dvije fotografije – ona profilna i naslovna. Niti na jednom profilu nije objavljen niti jedan vidljivi status, što znači da služe samo za objave navedenih oglasa.
Iako se u opisu stranice “Sandre Kovačić” na hrvatskom jeziku navodi da se radi o majci “dva dječaka iz Osijeka”, dok je “Katarina Marić” samo “mama dvoje djece” – s oba profila upravlja troje administratora iz Francuske. Ta činjenica da se profilima upravlja iz inozemstva, a objavljuju lokalne hrvatske teme, se baš i ne uklapa u priču o dugogodišnjem radu u vrtiću “Duga” ispred kojeg stoji hrvatska Hitna pomoć, kao niti u onu o iskustvima iz vlaka na relaciji Varaždin-Zagreb.
Očito je da su osobe na profilima izmišljene, a profili kreirani samo da bi se preko Facebook oglasa na području Hrvatske prodavao proizvod koji, navodno, pomaže u sprječavanju gušenja.
Nisu poznati stvarni vlasnici tvrtke koja prodaje pomagalo
Kada se klikne na link iz oglasa – on vodi na internetsku prodaju proizvoda nazvanog “Vivea pomagalo protiv gušenja za odrasle i djecu” (arhivirano ovdje). I ta stranica obiluje sumnjivim, a s pravom se može pretpostaviti izmišljenim osobama koje su ostavile sjajne recenzije proizvoda koji se prodaje.
Tvrtka koja navodno stoji iza prodaje tog proizvoda, kako se navodi na internetskoj stranici, je Blessing Group JJP LLC iz SAD-a, a jedini njezin navedeni kontakt je [email protected]. Na internetu se mogu pronaći i verzije iste stranice za prodaju tog proizvoda na španjolskom, norveškom i francuskom jeziku.
O temi sumnjivih pomagala protiv gušenja tvrtke Vivea pisao je u kolovozu i danski fact-check portal Tjekdet. Kao što su i u Hrvatskoj u kolovozu otvoreni lažni profili sa srcedrapateljnim izmišljenim pričama, tako su u isto vrijeme i Dance na Facebooku zapljusnuli slični oglasi.
U svojoj provjeri točnosti danski novinari su kontaktirali američku kompaniju “LifeVac” koja legalno u SAD-u i EU prodaje sličan patentirani proizvod. Iz te su im kompanije kazali da pretpostavljaju da se u oglasima prodaju nelicencirane kopije njihova proizvoda iz Kine, a dodali su i da takvu praksu nelegalnog krivotvorenja bilježe već nekoliko godina.
Niti danski novinari nisu uspjeli utvrditi tko zaista stoji iz kompanije koja prodaje pomagalo protiv gušenja Vivea. U dokumentima o registraciji stoji da je tvrtka Blessing Group JJP LLC osnovana 29. srpnja 2026. godine, a kao “organizator” je u dokumentima navedena izvjesna Lovette Dobson o kojoj su već ranije pisali američki mediji jer je isto ime navedeno u čak 70 tisuća registracija američkih kompanija. Mediji to objašnjavaju njezinim radom u servisu za registraciju tvrtki IncFile – što znači da se njezin rad sastoji u tome da potpisuje i predaje tisuće zahtjeva za registraciju u ime onih klijenata koji žele ostati anonimni.
Proizvoda nema u europskoj bazi medicinskih pomagala
Upit vezan uz proizvod “Vivea pomagalo protiv gušenja za odrasle i djecu” poslali smo hrvatskoj Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), a zanimalo nas je ima li taj proizvod dozvolu za prodaju u Hrvatskoj te smatra li HALMED da je siguran i učinkovit za ono što se reklamira.
Iz HALMED-a su nam odgovorili kako se niti tvrtka, a ni proizvod, ne nalaze ni u hrvatskoj, a niti u europskoj, bazi podataka o medicinskim proizvodima.
“U bazama podataka HALMED-a, kao ni u europskoj bazi podataka Eudamed, ne pronalazimo subjekt VIVÉA ni Blessing Group JJP LLC koji se spominje u ‘Pravnim obavijestima’ na dostavljenoj poveznici. Navedeni nazivi ne moraju nužno biti nazivi proizvođača, međutim na internetskoj stranici ne navodi se jasno ime proizvođača. Također, u Eudamedu ne pronalazimo ni proizvod tržišnog naziva VIVÉA”, navodi se u odgovoru HALMED-a, a potom navode mogućnost zašto te tvrtke, a ni proizvoda, nema u bazama:
“Kako od svibnja ove godine svi proizvođači medicinskih proizvoda koji nude svoje proizvod na tržištu EU-a moraju biti registrirani u Eudamedu, može se pretpostaviti da proizvođač nije svoj proizvod kategorizirao kao medicinski proizvod”.
Znači, ono što sigurno možemo utvrditi je da taj proizvod nije kategoriziran kao medicinski proizvod – što je, uz lažno reklamiranje na lažnim profilima – još jedan jasan znak na uzbunu onima koji razmišljaju o njegovoj kupnji.
Britanski regulator: Krivotvorine mogu pogoršati situaciju kod gušenja
“Na tržištu postoje proizvodi slične namjene koji su kategorizirani kao medicinski proizvodi, a za razliku od takvih proizvoda koji su sukladni EU regulativi, HALMED ne može sa sigurnošću reći je li proizvod iz upita siguran ili učinkovit za korištenje”, navode dalje iz HALMED-a.
Znači, iz te Agencije potvrđuju kako postoje slična pomagala protiv gušenja koja su, zaista, i registrirana kao medicinski proizvodi te su usklađeni sa EU regulativom, no to se ne odnosi na Vivea pomagalo protiv gušenja jer ono tako nije registrirano.
Iz hrvatske agencije su nas uputili i na upozorenje britanske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (MHRA) iz ožujka 2024. godine. Britanci su tada upravo upozorili na krivotvorena i nebrendirana pomagala protiv gušenja koja su na tržište stavljena putem internetske prodaje, a nemaju potrebne certifikate zbog čega mogu predstavljati “značajan rizik od pogoršavanja gušenja” kod korištenja. Tada su naveli da na britanskom tržištu postoje samo dva odobrena pomagala protiv gušenja tvrtki LifeVac i Dechoker.
“Korištenje krivotvorenih ili nebrendiranih pomagala protiv gušenja predstavlja značajan rizik od zatajenja u radu, a čak mogu i pogoršati situaciju dodatnim guranjem prepreke dublje u dišni put uslijed njihova lošeg dizajna i kvalitete”, naveli su 2024. godine iz britanske agencije.
S obzirom da nam je HALMED odgovorio da u europskim i hrvatskim bazama nema navedenog medicinskog proizvoda “Vivea pomagalo protiv gušenja” pa samim time nije niti prošao proces registracije, može se zaključiti kako i on spada u kategoriju na koju su upozorili Britanci. Uz to, povjerenje u taj proizvod ruši i činjenica da se ne može utvrditi tko točno stoji iza kompanije koja ga prodaje pa samim time niti tko ga proizvodi kao niti kako se mjeri sigurnost toga proizvoda. Na kraju, jasno je da se taj sumnjivi proizvod prodaje putem lažnih oglasa izmišljenih ljudi na Facebooku – što je dodatni argument da se nitko ne upusti u njegovu kupnju.
HALMED nam je u odgovoru skrenuo i pozornost da su nadzor tržišta i oglašavanja proizvoda za zdravlje (uključujući lijekove, medicinske proizvode, dodatke prehrani i dr.) u nadležnosti Službe farmaceutske inspekcije Ministarstva zdravstva kojoj smo, također, poslali upit vezan uz ovaj proizvod, a odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.
“Farmaceutska inspekcija intenzivno radi na zaustavljanju krivotvorenih lijekova i medicinskih proizvoda te ilegalnog oglašavanja, no riječ je o globalnom problemu velikih razmjera kojemu je teško stati na kraj te su stoga svaka pomoć i dodatna informacija dobrodošle”, naveli su nam iz HALMED-a.
Zaključno, nedvojbeno smo utvrdili da se proizvod "Vivea pomagalo protiv gušenja" na Facebooku prodaje putem izmišljenih priča na profilima izmišljenih osoba. Ti su profili stvoreni u kolovozu, na njima nema nikakvih drugih objava osim navedenih prodajnih oglasa te, iako pišu lokalne priče, s njima upravljaju administratori iz Francuske. Uz to, HALMED nam je potvrdio da tvrtke i proizvoda nema u europskim i hrvatskim bazama medicinskih pomagala dok su britanski regulatori još 2024. godine upozoravali na moguće rizike od upotrebe krivotvorenih i nebrendiranih pomagala protiv gušenja. Zbog toga oglase sa izmišljenim pričama ocjenjujemo netočnima.
