Premijer Andrej Plenković je, otkrivajući da će predložiti Damira Habijana za novog ministra gospodarstva nakon što je Davora Filipovića smijenio zbog afere “Mreža”, na prozivke oporbe da je to već 30. smijenjeni ministar kazao da je francuski predsjednik Emmanuel Macron “smijenio 67 ministara”.
“Kruži po internetu i po komentatorima argument o 30 ministara. Imate istodobno Francusku gdje je Macron promijenio 67 ministara u svojim Vladama, a on je kraće na vlasti nego što sam ja”, kazao je Plenković u izjavi 18. prosinca, a istu tezu ponovio je još nekoliko puta u svojim izjavama nakon smjene Filipovića.
Zbog te izjave Plenkovića je putem Facebooka (arhivirano ovdje) prozvao bivši čelnik Fonda za obnovu od potresa i predsjednik novoosnovane stranke Republika, Damir Vanđelić.
“Eto, to je problem. To stalno laganje. PLINkoviću je otišlo 30 ministara, od čega neki u lisicama. Macronu nitko nije otišao u lisicama, a promijenio je 14 ministara u dva mandata uz sve silne probleme i nasilne proteste kakve mi nemamo nikad. Nikako nije 67”, napisao je Vanđelić na Facebooku te otkrio kako mu je popis promijenjenih ministara sastavio ChatGPT4.
Vanđelić je potom stavio i popis koji mu je izbacio ChatGPT.
“Ovo je ChatGPT4 našao:
Ostavke bez skandala: 1. Nicolas Hulot (Ekološka i solidarna tranzicija, podnio ostavku u rujnu 2018.); 2. Gérard Collomb (Unutrašnjost, podnio ostavku u listopadu 2018.); 3. François de Rugy (Ekološka i solidarna tranzicija, podnio ostavku u srpnju 2019.); 4. Laura Flessel (podnijela ostavku u rujnu 2018); 5. Jean-Paul Delevoye (podnio ostavku u prosincu 2019.); 6. Agnès Buzyn (Solidarnost i zdravlje, podnijela ostavku u veljači 2020.); 7. Pap Ndiaye (ministar nacionalnog obrazovanja i mladeži, napustio vladu 2023.); 8. François Braun (ministar zdravstva i prevencije, napustio vladu 2023.); 9. Jean-Christophe Combe (ministar za solidarnost, autonomiju i osobe s invaliditetom, napustio vladu 2023.).
Ostavke povezane sa skandalom: 1. Sylvie Goulard (ministrica oružanih snaga, podnijela ostavku u lipnju 2017. nakon optužbi za zlouporabu sredstava EU); 2. François Bayrou (ministar pravosuđa, podnio ostavku nakon optužbi za zlouporabu fondova EU); 3. Marielle de Sarnez (ministrica europskih poslova, podnijela ostavku nakon optužbi za zlouporabu sredstava EU); 4. Richard Ferrand (ministar teritorijalne kohezije, podnio ostavku nakon optužbi za nepotizam); 5. Marlène Schiappa (državna tajnica za socijalnu i solidarnu ekonomiju i udrugarski život, smijenjena zbog skandala “Marianne Fund”)”, napisao je u statusu Vanđelić.
Francusko veleposlanstvo potvrdilo Plenkovićev navod
Prema podacima francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj, vezano za broj promijenjenih ministara u pravu je Andrej Plenković, a ne Damir Vanđelić kojemu je, očito, umjetna inteligencija izbacila netočan popis.
Iz Veleposlanstva su nam potvrdili da je tijekom Macronovog predsjedništva 67 ministara otišlo iz vlada, kao što to u medijskim nastupima navodi Plenković.
“Navedena brojka odgovara ukupnom broju ministara od prvog mandata predsjednika Macrona, to jest pod pet uzastopnih vlada”, naveli su nam u odgovoru iz francuskog veleposlanstva na pitanje je li točan Plenkovićev navod o 67 promijenjenih ministara.
Također je točno i da je Emmanuel Macron nešto kraće na vlasti nego je to Andrej Plenković. Plenkovićeva prva Vlada potvrđena je u Saboru u listopadu 2016. godine, dok je Macron na svoj prvi petogodišnji mandat prisegnuo u svibnju 2017. godine, nešto više od pola godine kasnije.
Razlika između hrvatskog i francuskog političkog sustava
Treba, međutim, naglasiti da Hrvatska i Francuska nemaju isti politički sustav te da je ustavna i zakonska procedura postavljanja i smjenjivanja ministara različita. Dok Hrvatska ima parlamentarni politički sustav, Francuska funkcionira u polupredsjedničkom. Po hrvatskom Ustavu, Sabor potvrđuje ministre na prijedlog predsjednika Vlade koji ima glavnu ulogu u predlaganju i smjenjivanju ministara, dok je u Francuskoj ključna uloga predsjednika republike koji postavlja predsjednika Vlade te na njegov prijedlog potvrđuje i članove Vlade.
Razlika između dviju država očituje se i u broju ministara, odnosno članova Vlade. U Hrvatskoj trenutno, zajedno s predsjednikom Vlade, ima 18 članova Vlade, dok ih je u prethodnoj Vladi, zajedno s Andrejom Plenkovićem, bilo 21.
Prema posljednjem popisu, a koji nam je dostavilo veleposlanstvo Francuske, trenutno je u Vladi premijerke Élisabeth Borne, još 16 ministara, 15 postavljenih zamjenika ministara i devetero državnih tajnika. To je ukupno 41 član francuske Vlade, što je 23 više nego članova hrvatske Vlade Andreja Plenkovića. Treba napomenuti i da prema francuskom političkom sustavu, ministri su čelnici ministarstva, dok su zamjenici ministara i državni tajnici odgovorni za određene poslove unutar ministarstava, a ne moraju sudjelovati u Vijeću ministara, odnosno Vladi.
Macron u dva predsjednička mandata izmijenio tri premijera i pet vlada
Francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj nam je u odgovoru poslalo popis i poveznice na pet Vlada koje su se promijenile u dva mandata predsjednika Emmanuela Macrona, koje je vodilo troje premijera, a iste poveznice dobili smo i od kolega iz AFP-a.
Predsjednik prve Macronove Vlade potvrđene u svibnju 2017. godine bio je Edouard Philippe i uz čelnika imala je 18 ministara i četvero državnih tajnika, znači 23 člana. Rekonstrukcija te Vlade obavljena je u veljači 2020. godine. Premijer je ostao Philippe, a uz njega je bilo 19 ministara i 17 državnih tajnika, što je ukupno 37 članova Vlade. Treću Macronovu Vladu je od srpnja 2020. godine vodio Jean Castex. Uz njega, imala je i 30 ministara i 12 državnih tajnika, odnosno 42 člana.
Emmanuel Macron je na drugi mandat prisegnuo u svibnju 2022. godine. Prvu njegovu Vladu u drugom mandatu vodila je Élisabeth Borne. Imala je 17 ministara, 6 postavljenih zamjenika ministara i 4 državna tajnika, što je 28 članova Vlade. Rekonstrukciju Vlade je napravila u srpnju ove godine. Nakon te rekonstrukcije, Vlada je imala 16 ministara, 15 zamjenika ministara te 9 državnih tajnika, ukupno 41 člana.
Macron je najveći “potrošač ministara” u modernoj francuskoj politici
Da je Plenkovićeva brojka o promjenama ministara, odnosno članova Vlade u Francuskoj u eri Emmanuela Macrona točna, uz odgovor veleposlanstva Francuske u Hrvatskoj, potvrđuje i članak koji je portal Ouest France objavio u srpnju, prilikom posljednje rekonstrukcije Vlade Élisabeth Borne.
U tome članku se navodi da je Macron u svoja dva mandata postavio 106 ministara, što ga čini “najvećim potrošačem” ministara u francuskoj Petoj Republici, odnosno od 1958. godine. U toj posljednjoj rekonstrukciji u Vladu je ušlo osam novih lica. “Uzevši u obzir da osam članova napušta Vladu, broj članova Vlade ostaje stabilan na brojci od 41, uključujući ministre i državne tajnike. No, ukupni broj osoba koje su prošle kroz vlade od izbora Emmanuela Macrona u svibnju 2017. godine je porastao s 98 na 106”, stoji u članku francuskog portala objavljenom u srpnju ove godine.
S obzirom na veličinu Vlade, podjednako mijenjaju ministre
Kada se od 106 članova Vlade oduzme 40 mjesta koja ima u Vladama, dobije se Plenkovićeva računica od 67 promijenjenih ministara u Macronovom mandatu. Francuski portal navodi i podatak da je samo troje političara “preživjelo” sve rekonstrukcije i smjene u Macronovim vladama te su se tamo zadržali do danas. S druge strane, četvero ministara je u Vladi bilo samo mjesec dana. Broj promijenjenih ministara u Macronovoj eri će se još i povećati s obzirom da je upravo jučer francuski ministar zdravstva Aurélien Rousseau podnio ostavku zbog izglasavanja kontroverznog imigrantskog zakona u francuskom parlamentu.
S druge strane, i kroz dvije Plenkovićeve Vlade prošao je veliki broj političara i ministri su se često mijenjali. Tako smo izbrojali da je dosad na funkciji u Plenkovićevim vladama bilo 46 osoba. S obzirom da su njegove Vlade brojale dvadesetak članova, to znači da su se u svakom ministarskom stolcu promijenile više od dvije osobe. Sličan je omjer bio i u francuskom vladama.
Različita mjerila
Usporedbe su, međutim, manjkave zbog različitog sustava i različite političke kulture. Francuske vlade u vrijeme Macronovih mandata davale su svoj mandat na raspolaganje kako bi se sanirali loši rezultati na općinskim ili parlamentarnim izborima ili popravio Macronov rejting (1, 2) pa su nakon toga neki premijeri, ministri i državni tajnici ostajali na svojim pozicijama, a neki su bili promijenjeni.
Brojke i imena koje je Vanđelić dobio od ChatGPT-a vezano za moguće koruptivne skandale francuskih ministara donekle se podudaraju s brojkama koje je Telegram dobio od francuskog veleposlanstva o broju članova vlade koji su smijenjeni zbog sumnji na korupciju, odnosno zloupotrebu državnih sredstava ili sredstava iz europskih fondova. Osim smjena, neki su ministri i sami davali ostavke pod pritiskom javnosti.
Kada se pogledaju neki primjeri, jasno je kako Francuska ipak i nije najsretnija za usporedbu. Pitanje je koliko bi sa sadašnjih 30 porastao broj ministara koji su napustili svoje pozicije u vladi Andreja Plenkovića da se naš premijer vodio francuskim kriterijima. Francuski ministar ekološke tranzicije François de Rugy podnio je 2019. godine ostavku nakon što su mediji objavili da je potrošio 63 000 eura javnog novca na uređivanje državnog stana koji mu je dodijeljen na korištenje. U roku od šest dana od objave, podnio je ostavku. Afera oko stana bivšeg ministra obrane Marija Banožića kojeg je prvo sam sebi dodijelio, a potom uložio i javni novac u njegovo uređivanje (iako manju sumu od svog francuskog kolege) nije naišla ni na kakvu osudu premijera, a Banožić je smijenjen tek nakon što je prouzročio prometnu nesreću sa smrtnim ishodom. Da se to nije dogodilo, Banožić bi još bio na svom ministarskom položaju i ne bi se brojao u statistiku “palih” ministara.
Francuska ministrica za teritorijalnu koheziju Caroline Cayeux prije godinu dana dala je ostavku pod pritiskom javnosti jer nije transparentno objavila svu svoju imovinu, iako je to bila njena obaveza. Hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman još je na svojoj poziciji iako je niz godina kršio propise, ne prijavljujući u imovinsku karticu dohodak od kapitala koji je imao ne samo od Agroproteinke, već i od drugih trgovačkih društava, o čemu je u četvrtak svoj pravorijek dalo i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Kada je oporba pokušala inicirati njegovu smjenu, premijer Plenković ga je u Saboru branio.
