Na Facebook stranici ZETVK HR objavljen je oglas (arhivirano ovdje) u kojem se godišnja karta za javni prijevoz ZET-a navodno prodaje za 2,35 eura.
“Ugodno putovanje tijekom cijele godine!
Koristite godišnju karticu za samo 2,35 eura! .
Ne propustite priliku izdati godišnju kartu prije kraja godine i koristiti javni prijevoz tijekom cijele godine!
svi detalji na linku.⤵️”, navodi se u objavi.
Oglas je objavljen 26. prosinca, a prikupio je 10 dijeljenja, 16 komentara i 80 ostalih reakcija.
Klik na oglas vodi na poveznicu koja je na domeni retirereadytoolkit.com, a na linku se pojavljuje stranica koja ima logo ZET-a i na kojoj piše sljedeće: “Čestitamo! Kupite transportnu karticu od izvrsne Hrvatske tvrtke Zet. Poklonimo 500 transportnih kartica Zet Card s kojom možete besplatno putovati na godinu dana. Za sve stanovnike Hrvatske”.
U nastavku se korisnike moli da popune kratku anketu koja se sastoji od tri pitanja, a nakon popunjavanja ankete otvara se prozor sa “ZET-ovim kutijama” u sklopu kojih treba pronaći u kojoj se nalazi kartica koja navodno vrijedi kao godišnja karta.
Nakon što pronađete karticu, od vas se traži da ispunite obrazac s osobnim podacima. Osim osobnih podataka, traže se i podaci o kreditnoj kartici.
ZET: Riječ je o lažnom profilu i prevari
Međutim, radi se o još jednoj prevari. ZET ne prodaje godišnje karte za 2,35 eura, niti ih dijeli besplatno. Potvrdio je to i glasnogovornik ZET-a Domagoj Zeba u odgovoru na upit Faktografa.
“Riječ je o lažnom profilu, odnosno internetskoj prevari te smo upozorili korisnike putem informativnih platformi kojima raspolažemo na tu činjenicu”, poručili su iz ZET-a.
Na lažni profil i prevaru s kupnjom jeftinih godišnjih karata za javni prijevoz ZET-a upozorili su i iz samog ZET-a u priopćenju na službenim internetskim stranicama.
“Zbog pojave profila koji se lažno predstavlja kao tvrtka Zagrebački električni tramvaj, nudeći određene pogodnosti te se tako obmanjuju korisnici društvene mreže Facebook, napominjemo kako je ZET – Zagrebački električni tramvaj jedini pravi profil naše tvrtke.
Uočite li stranicu koja se oglašava kao ZETVK HR i upućuje na poveznicu “https://recurlet.com/rYNmZFNs”, savjetujemo vam da ne odabirete ponuđene opcije u njihovim objavama te da ne dajete svoje osobne podatke”, upozoravaju iz ZET-a.
Na činjenicu da se radi o prevari upozoravaju i još neki elementi poput domene koja nije službena domena Zagrebačkog električnog tramvaja, kao i jezik. Naime, neke rečenice napisane su krivo, odnosno nisu u duhu hrvatskog jezika poput “Da biste primili Zet karticu, napunite Obrazac za potvrdu da ste pravi čovjek”, što upućuje na to da se radi o automatskom prijevodu s engleskog jezika.
Česti su lažni nagradni natječaji, prevare i phishing kampanje
Na društvenim mrežama često se pojavljuju lažne stranice trgovačkih lanaca i tvrtki koje nude poklone ili ‘prodaju’ proizvode renomiranih proizvođača po izrazito niskim i povoljnim cijenama. O takvim prijevarama Faktograf je pisao u više navrata.
Tak0đer, internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža vrlo često obećavaju vrijedne nagrade, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka.
Vrlo su česte i takozvane phising kampanje, odnosno mrežne krađe podataka. Kako se navodi na stranicama CARNeta, phishing (varijanta engleske riječi za pecanje, fishing) je vrsta socijalnog inženjeringa koja se odnosi na prijevare, kojima se služe zlonamjerni korisnici šaljući lažne poruke, koristeći pritom postojeće internet servise. Riječ je o kriminalnoj aktivnosti. Koristeći razne načine manipulacije, kriminalci od korisnika pokušavaju prikupiti povjerljive podatke (korisnička imena, lozinke, podaci s kreditnih kartica i sl.). Kako ističu, društvene mreže posebno su opasne jer podaci prikupljeni sa njih mogu poslužiti za krađu identiteta, ali i zbog činjenice da poruke dobivene od prijatelja, kojima su kompromitirani (oteti) računi, imaju određeni kredibilitet.
Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo ovdje, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo ovdje.
