Nekoliko dana prije izbijanja korupcijske afere Mreža koja je otvorila pitanje financiranje medija javnim novcem, na sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije razgovaralo se o srodnoj temi – vlasništvu nad medijima.
U okviru rasprave o Stajalištu RH o prijedlogu Europskog akta o slobodi medija (EMFA), zastupnik HDZ-a Andro Krstulović Opara kritizirao je Agenciju za elektroničke medije (AEM) i način kako vodi bazu podataka o medijima iz koje se ne vidi njihova vlasnička struktura. I članice iz opozicije Mirela Ahmetović (SDP) i Jelena Miloš (Možemo!), upozorile su na netransparentnost vlasništva kao i na opasnost nedozvoljene koncentracije medijskog tržišta s prikrivenim vlasnicima, posebno u dijelu radija.
„Jedva sam uspio pronaći popis medija na stranicama AEM-a. Kao da ga je netko namjerno htio staviti daleko od svih nas koji smo zainteresirani vidjeti tko je vlasnik kojeg medija. I kada dođete do tog netransparentnog i nečistog popisa, koji je u excel tablici zalijepljen, vi ne vidite tko je vlasnik kojeg medija, nego vidite samo odgovornu osobu. Pa tako jedna televizijska kuća s nacionalnom koncesijom ima 11 raznih stavki i na svakoj pojedinoj stavki je druga odgovorna osoba. Vlasnika nema. Druga televizijska kuća ima sedam stavki s raznim odgovornim osobama. Opet vlasnika nema“, rekao je Opara na sjednici. Problem netransparentnog vlasništva stavio je u kontekst tzv. hibridnog rata i pitanja je li hrvatska javnost, preko prikrivenog vlasništva pojedinih medija, zapravo pod utjecajem Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije.
Opara, naravno, nije precizirao koji su to mediji koji navodno manipuliraju informacijama, a sve u korist Vučićevog režima. Zaustavio se na zahtjevu da se od AEM-a traži potpuni popis vlasništva nad medijima s nacionalnom koncesijom „da se točno vidi odakle vjetar puše, tko su ti igrači i za koga igraju“. Na kraju je Josip Borić (HDZ) najavio da će on, kao predsjednik Odbora, zatražiti od AEM-a da dostavi Odboru popis vlasnika svih elektroničkih i tiskanih medija.
Zanimalo nas je kako AEM vodi bazu podataka o medijima i kako je to zakonski regulirano, posebno u dijelu transparentnosti vlasničke strukture. Analiza je pokazala da su baze medija i informacije o vlasništvu koje vodi AEM nepotpune, pa dijelom i suprotne uputi koju je donijelo Vijeće za elektroničke medije (VEM) koje upravlja Agencijom. I druge evidencije iz kojih se može iščitati vlasništvo nad medijima, dijelom su nepotpune ili nedostupne javnosti.
Pobrojali smo ukupno 11 evidencija: pet u AEM-u po vrstama medija; tri vrste objava u Narodnim novinama, ovisno je li riječ o obavezi na temelju Zakona o elektroničkim medijima ili Zakona o medijima; baza u Registru stvarnih vlasnika i, na kraju, dvije vrste upisa u Hrvatskoj gospodarskoj komori, od kojih je jedna za tisak i druga za sve elektroničke medije.
Pored toliko evidencija i dalje je teško dobiti potpunu sliku tko su vlasnici nekih medija, jer su oni ili skriveni iza poslovnih subjekata ili nakladnici ne prijavljuju ažuriranu vlasničku strukturu.
Obaveze prijavljivanja vlasništva nad medijima i transparentnost vlasničke strukture, uz transparentno javno financiranje i državno oglašavanje u medijima, bitan su dio i Europskog akta o slobodi medija koji je u postupku donošenja u Bruxellesu.
Baze podataka nepotpune i nepregledne
Zakon o elektroničkim medijima temeljni je zakon za sve medije osim za tisak. Glavno regulativno tijelo je Vijeće Agencije za elektroničke medije (VEM) od sedam članova koje, na prijedlog Vlade, bira Sabor običnom većinom pa je riječ zapravo o političkim imenovanjima. Vijeće upravlja radom Agencije za elektroničke medije i, među ostalim, odlučuje o sankcijama zbog netransparentnog vlasništva nad medijima. Ključna osoba VEM-a i AEM-a je ravnatelj AEM-a koji je ujedno i predsjednik VEM-a.
Agencija za elektroničke medije vodi pet upisnika – tzv. knjiga pružatelja medijskih usluga i njih se može pregledati na web stranici AEM-a. Svaka knjiga sadrži podatke o jednoj vrsti medija. Tako postoji knjiga nakladnika za televiziju, ona za radio pa za pružatelje usluga na zahtjev, baza s podacima o onima koji usluge televizije ili radija pružaju isključivo preko satelita, interneta ili kabela te knjiga nakladnika portala. I to ne bi trebalo biti komplicirano za pregledati da većina od tih knjiga nema najmanje dvije, a neke i tri inačice. Jedna varijanta je bez ikakvih podataka o vlasništvu medija. Druga verzija je u excel formatu gdje je dio s podacima o vlasništvu potpuno nepregledan, što je očito zbunilo i zastupnika Oparu. Treća verzija popisa ima djelomično sređene podatke o vlasničkoj strukturi nakladnika pojedinog medija, ali i do te rubrike nije lako doći.
Za potrebe teksta koristili smo ove treće verzije svake od tih knjiga (1, 2, 3, 4, 5), koje su najjasnije od nejasnih verzija. Njih se, napominju u AEM-u, redovito ažurira. Analizirali smo samo nakladnike televizija, radija i portala zaključno sa stanjem 26. prosinca.
Za početak, zanimalo nas je pridržavaju li se nakladnici Naputka o upisniku pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija kojeg je, na temelju Zakona o elektroničkim medijima, donijelo Vijeće za elektroničke medije. Naputak propisuje da se vlasnička struktura nekog nakladnika mora prikazati u upisniku do razine fizičkih osoba. Ta odredba vrijedi za sve medije, osim za neprofitne nakladnike.
Naputak je stupio na snagu 29. prosinca 2022. godine. Svi oni koji su do tada bili upisani u upisnike trebali su nadopuniti svoje podatke detaljnom vlasničkom strukturom u roku 60 dana, dakle do kraja veljače ove godine. Iako se radi o jednostavnom postupku, to još nije učinio dio nakladnika pa se u knjigama pružatelja medijskih usluga mogu naći neispravno prikazani popisi suvlasničkih udjela.
Od 31 upisane televizije, za njih 7 nije prikazana vlasnička struktura do imena i prezimena. Tako, na primjer, Kanal RI d.o.o. koji je nakladnik riječke televizije Kanal RI, i deset mjeseci po isteku roka u svojoj vlasničkoj strukturi i dalje 17,37 posto vlasništva prikazuje preko pravnih osoba, različitih poduzeća kojima ne prikazuje vlasnike.
I među nakladnicima radija ima sličnih primjera. Od 159 radija, za njih 10 suvlasnički udjeli su prikazani samo do razine pravne osobe. Hrvatski radio Otočac d.o.o. 30 posto suvlasničkog udjela vodi pod „Veterinarska stanica Otočac“. Ilok ton d.o.o. kao nakladnik Radio Iloka za 20 posto suvlasništva piše „Iločki podrumi d.d.“, a vlasnički udio u Radiju otok Krk imaju četiri firme, ukupno 38,8 posto udjela, bez navođenja imena njihovih vlasnika. Slično kao i Radio Rab u kojem 30 posto suvlasništva drže Imperial d.d. i Rapska plovidba d.d. Jedan od rekordera je Radio Blato kojem 56 posto suvlasništva otpada na četiri poduzeća, od kojih su dva u stečaju. Unatoč netransparentnom vlasništvu, VEM je u ožujku dodijelio iz Fonda za pluralizam Radio Blatu 13 000 eura, a Radiju otok Krk 14 444 eura.
Za dio nakladnika portala također u upisniku nema detaljne vlasničke strukture do razine imena i prezimena. Od 525 portala upisanih u upisnik, za njih najmanje 45 u upisniku ne postoji detaljni popis imatelja dionica. To se prije svega odnosi na nakladnike nekih od čitanijih portala koji su u vlasništvu ili suvlasništvu stranih pravnih osoba, poput portala 24 sata.hr, tportal.hr, telegram.hr i vecernji.hr.
Rekorderi u vlasništvu nad portalima su nakladnici RTL d.o.o. i Nova TV d.o.o. Nakladnik RTL d.o.o. je, uz emitiranje televizijskih programa RTL2, RTL Kockice i RTL televizije, nakladnik šest portala. Nakladnik Nova TV d.d. je, uz emitiranje televizija Nova TV i Doma TV, izdavač jedanaest portala. Oba nakladnika isključivo su u vlasništvu stranih pravnih osoba.
Upitali smo AEM traži li Agencija ili VEM od tih nakladnika detaljnu vlasničku strukturu, imatelje dionica ili poslovnih udjela do razine fizičke osobe, odnosno kako AEM i VEM provjeravaju njihovu vlasničku strukturu.
„AEM-u je poznata vlasnička struktura, i objavljuje se u mjeri u kojoj je to pravno i praktično moguće. U pravilu su to velike međunarodne korporacije ili fondovi kapitala koji kotiraju na burzama kapitala i njihova vlasnička struktura je vrlo složena i istovremeno podložna stalnim promjenama“, stoji u pisanom odgovoru Agencije.
AEM: „Nije nam cilj kažnjavati, nego dobiti točne podatke“
Zakon o elektroničkim medijima propisuje i da pružatelj medijskih usluga svaku promjenu vlasničke strukture mora objaviti u Narodnim novinama. Za nakladnika koji to ne učini predviđene su prekršajne kazne u iznosu od 13 270 eura do čak 132 720 eura.
Prema Izvještaju o radu VEM-a i AEM-a u 2022. godini, 17 nakladnika radija i 5 nakladnika televizija lani je prijavilo VEM-u promjenu vlasničke strukture. Za svakog od njih provjerili smo jesu li, pored prijave VEM-u, nove podatke o dioničarima objavili i u Narodnim novinama.
Pretražili smo internetsko izdanje Narodnih novina u kojem se vlasnička struktura medija objavljuje u Oglasnom dijelu u rubrici „objave“.
Ustanovili smo da trećina nakladnika radija to nije učinila, njih 5 od 17, te jedan od pet nakladnika televizija.
Unatoč izričitoj zakonskoj odredbi i unatoč propisanim visokim novčanim kaznama, promjene u vlasničkoj strukturi, identičnoj onoj koju su prijavili VEM-u u 2022. godini, nisu objavili Informativni centar Hrvatski radio postaja Čazma d.o.o. (nakladnik Super radija), Radio Križevci d.o.o. (Prigorski radio), Radio M – Udruga mladeži Velika Luka j.t.d. (Radio-M), Radio Psunj d.o.o. (Radio Nova Gradiška) i Radio Sveti Ivan Zelina d.o.o. (Radio Zelina). Od televizijskih nakladnika to nije učinio Kanal RI d.o.o., nakladnik televizije Kanal RI.
Vijeću za elektroničke medije to nije smetalo da svima njima u ožujku ove godine dodijeli sredstva iz Fonda za pluralizam (1, 2), ukupno 150 280 eura.
Prema Pravilniku, sredstva Fonda ne mogu se dodijeliti nakladnicima kojima je VEM privremeno oduzeo koncesiju, izrekao opomenu u prethodna 24 mjeseca ili onima koji su u prethodna 24 mjeseca prekršajno kažnjeni na temelju pravomoćne sudske odluke. Čini se da to nije bio slučaj ni s jednim od gore navedenih nakladnika. VEM im nije oduzeo koncesiju, niti ih je opomenuo, a očigledno ne postoji ni pravomoćna prekršajna sudska odluka temeljem eventualne prijave VEM-a ili AEM-a.
Pitali smo Agenciju za elektroničke medije jesu li AEM ili VEM izrekli upozorenje, obvezujući nalog ili opomenu nekom pružatelju medijskih usluga ako nije svaku promjenu vlasničke strukture objavio u Narodnim novinama. Zanimalo nas je i je li AEM/VEM nekome zbog toga izdao prekršajni nalog na temelju članka 98. Zakona i u kojem iznosu, je li to naplaćeno ili je pokrenut prekršajni postupak na sudu. Tražili smo i da nam odgovore je li VEM, zbog nepoštivanja tog dijela Zakona, nekom nakladniku zabranio rad ili pokrenuo postupak sukladno članku 97. Zakona o elektroničkim medijima.
„Utvrdi li se da pružatelj nije postupio po navedenom, šalje mu se podsjetnik odnosno upozorenje, a tek kasnije, ako se pružatelj ogluši, može se ići na izdavanje prekršajnog naloga. Napominjemo da aktivnosti AEM-a nisu usmjerene na kažnjavanje, nego na iskazivanje točnih podataka i transparentnosti sukladno Zakonu o elektroničkim medijima. Uskoro će se implementirati sustav koji će nas u realnom vremenu obavještavati da je došlo do promjene u vlasničkoj strukturi“, stoji u odgovoru AEM-a bez podataka koliko je bilo upozorenja ili opomena, odnosno prekršajnih naloga zbog neobjavljivanja izmjena vlasničke strukture u Narodnim novinama.
Sličan odgovor AEM-a dobili smo i na pitanje je li bilo postupanja prema nakladnicima ako nisu dostavili izvadak iz Registra stvarnih vlasnika, još jedne evidencije vlasništva nad medijima.
Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka koju u ime Ureda za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma vodi FINA. Registar je, nažalost, samo dijelom javan, preko sustava e-Građani, ali ispis kojeg nakladnik medija dostavlja AEM-u trebao bi imati podatke o svim fizičkim osobama izravnim i neizravnim vlasnicima, njihovim udjelima, državljanstvima, pa čak i grafičke prikaze vlasničke strukture.
U AEM-u kažu da nisu vodili nikakve postupke zbog toga te da ako dođu do saznanja da postoji odstupanje to je „zbog nesnalaženja ili neznanja, ne zbog namjere, pa se zbog toga pomaže pružateljima da samostalno otklone probleme s transparentnošću“.
Kako je aktualni Zakon o elektroničkim medijima na snazi od listopada 2021. godine, pitali smo je li bilo postupanja Agencije ili Vijeća vezano za vlasničku strukturu nakladnika na temelju ranijih zakonskih odredbi, od 2009. do 2021. godine. Iz AEM-a su nam odgovorili da je bilo takvih postupaka i da je VEM do sada reagirao u tri predmeta, ali također bez detalja o kome se i kakvim odlukama radi.
Pokušali smo, preko godišnjih izvještaja o radu VEM-a i AEM-a pronaći pojedinosti. Na kraju smo našli puno više odluka VEM-a vezanih za prijavljivanje vlasništva nad medijima. Sve su donesene prije mandata većine sadašnjih članova VEM-a.
Za vrijeme dok je predsjednik VEM-a bio Zdenko Ljevak, Vijeće je 2010. godine uputilo 54 upozorenja nakladnicima televizija i radija koji nisu do 31. siječnja dostavili podatke o vlasničkoj strukturi, kako je to propisivao tadašnji zakon. Podneseni su i prekršajni prijedlozi protiv 10 nakladnika. Iduće godine upućeno je 27 upozorenja, isto kao i sljedeće, 2012. godine. Još jedan optužni prijedlog izdan je 2013. godine protiv nakladnika jer nije objavio podatke o vlasništvu u Narodnim novinama, za vrijeme dok je na čelu bila Mirjana Rakić. Nakon toga više nema podataka o postupcima protiv onih nakladnika koji se ne pridržavaju odredbi o transparentnosti vlasništva.
Čini se da pitanje vlasništva idućim sastavima VEM-a više nije bilo toliko u fokusu, počevši od kratkog predsjedanja Damira Hajduka (srpanj 2017- kolovoza 2018), pa do aktualnog Josipa Popovca koji je na čelu VEM-a od rujna 2018. godine i kojeg je saborska većina nedavno ponovno izabrala. Ponovno povjerenje HDZ-a i partnera dobili su i članovi Robert Tomljenović (treći mandat) te drugi mandat Anita Malenica i Davor Marić, koji su u VEM-u od 2017. godine. Uz njih, članica je Katja Kušec (od 2019.) te novi članovi Željko Topić i Mladen Čutura.
Samo četvrtina nakladnika prijavila vlasništvo Hrvatskoj gospodarskoj komori
Pored Zakona o elektroničkim medijima, drugi propis bitan za javnost vlasništva i uređenje vlasničke strukture je Zakon o medijima. On se odnosi na sve medije, uključujući i tiskane. Nakladnici svih medija obavezni su svake godine do 31. siječnja dostaviti Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) podatke o vlasništvu i vlasničkim udjelima do imena fizičkih osoba, kao i ovjerene preslike isprava o stjecanju dionica ili udjela u tom nakladniku tijekom prethodne godine. Iste te podatke nakladnici moraju objaviti i u Narodnim novinama do 28. veljače.
HGK na svojoj platformi Digitalna komora nema javno dostupnu bazu dostavljenih prijava, pa smo zatražili pismeni odgovor koliko je nakladnika do 31. siječnja ove godine predalo prijavu Komori. Informacije koje smo dobili su poražavajuće.
„Prijavu za tiskane medije predalo je 79 nakladnika od njih 325, a vlasničku strukturu za televiziju, radio i portale predalo je ukupno 194 nakladnika od 732 koliko ih je registrirano prema evidenciji AEM-a“, navode iz HGK.
Iz odgovora nije jasno je li HGK onima koji nisu podnijeli podatke o vlasništvu i vlasničkim udjelima uputila upozorenja s navođenjem mogućih sankcija zbog neizvršenja zakonskih obaveza. Što se tiče podnošenja prekršajnih prijava protiv nakladnika, u HGK tumače da oni nisu ovlašteni tužitelji. Zakon o medijima predviđa prekršajne kazne za nakladnike koji nisu predali prijave u HGK do 31. siječnja, odnosno objavili ih u Narodnim novinama do 28. veljače. Nakladnik može biti prekršajno kažnjen iznosom od 13 270 do 132 720 eura, koliko su prekršajne kazne za slično neprijavljivanje ili prikrivanje vlasništva i po Zakonu o elektroničkim medijima.
Takvo raspršeno vođenje (polu)javnih evidencija o vlasničkim udjelima u medijima trebalo bi se promijeniti uvođenjem „jedinstvene funkcionalne platforme za objavljivanje detaljnih podataka o vlasništvu i financiranju medija“.
Ministarstvo kulture i medija i AEM u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026 surađuju na projektu „Uspostave sustava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka o vlasništvu i financiranju medija“, ukupne vrijednosti 6,6 milijuna eura. Od tog iznosa, 6 milijuna eura ide na fact-checking projekte, a preostalih 600 tisuća eura namijenjeno je za uspostavu nove, javno dostupne, platforme koja bi, uz podatke o financiranju medija, trebala u realnom vremenu obavještavati AEM da je došlo do promjene vlasničke strukture nekog nakladnika. Na sjednici VEM-a u rujnu odabrana je firma Omega software koja posluje s nizom državnih institucija, a koja se u javnosti spominjala nakon navoda da se bivšoj ministrici regionalnih fondova Nataši Tramišak prijetilo da njeno ministarstvo mora poslovati s tom tvrtkom (1, 2). Nova bi baza programski trebala biti kreirana u roku od 12 mjeseci. Iznos ugovora je 162 500 eura s PDV-om.
O promjeni prakse odgovornih nema ni riječi, a to je jednako važno. Nova platforma neće pomaknuti s mjesta nikoga, prije svega u Vijeću Agencije za elektroničke medije, ako nema i druge vrste signala, one političke – zelenog svjetla da se doista provodi nadzor i sankcije prema onima koji se ne pridržavaju zakona.
