Razotkriveno

Migrantima se ne poklanjaju mobiteli kad stignu u Europu

Internetom se dijeli snimka s Kanarskih otoka uz neutemeljen status da migranti po dolasku u Europu dobivaju besplatne telefone.
Ilustracija: Pixabay

Društvenim mrežama šire se tvrdnje da se migrantima i izbjeglicama, čim kroče na europsko tlo, besplatno daju mobiteli.

“Preuzeo: Migranti dobivaju besplatne telefone čim stignu u Europu. Ovo je organizirana, koordinirana invazija”, stoji u statusu Facebook korisnika objavljenom 30. prosinca 2023. godine (status arhiviran ovdje).

Screenshot/Facebook

Post sadrži i video od pola minute (arhivirano ovdje) koji prikazuje skupinu ljudi na pješčanoj plaži. Obučeni su u zimsku odjeću, jedu, piju vodu i odmotavaju mobitele iz plastične folije, nalik onoj kuhinjskoj. Autor posta, osim što priznaje da je sadržaj preuzet s nekog drugog izvora, ne navodi o kojem se točno izvoru radi, kao ni o točnom vremenu i lokaciji na kojoj je snimka nastala. Također, nije navedeno tko tim ljudima dijeli mobilne uređaje, a na samoj snimci se ne vidi da ih od nekoga primaju.

Snimka ne dokumentira dijeljenje mobitela

Snimka se dijelila na stranim jezicima te na različitim platformama (TikTok, YouTube, BitChute, X, Facebook) često uz navod da je snimljena u Španjolskoj, ili specifičnije, na Kanarskim otocima, španjolskom arhipelagu uz obalu sjeverozapadne Afrike. Kako je pisala Maldita, španjolski portal za provjeru činjenica, tamošnji korisnici društvenih tvrdili su da snimka prikazuje kako migranti na Kanarskim otocima primaju “vrhunske mobilne uređaje” i da im to omogućuje španjolska vlada.

Prema pisanju Maldite, originalnu snimku 27. prosinca 2023. godine objavio je TikTok profil pod imenom salseosdelatv i on ne navodi da je španjolska vlada podijelila migrantima mobitele, već da su oni stigli s vlastitima. Pored toga, tamošnje je Ministarstvo za inkluziju, socijalnu sigurnosti i migracije ranije potvrdilo Malditi (jer su se slične tvrdnje širile u listopadu prošle godine) da besplatni mobiteli nisu dio prihvatne humanitarne skrbi za migrante.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Snimka je nastala 27. prosinca 2023. godine na plaži La Garita, u gradiću Arrieti, na kanarskom otoku Lanzarote. Toga dana je na plažu La Garita, kako su pisali lokalni mediji (1, 2), stigla skupina od 54 migranta sa subsaharskog područja. Među njima je bilo sedam žena i jedna djevojčica. Do te su lokacije došli u čamcu na napuhavanje koji je vidljiv i na snimci s društvenih mreža. Da se radi o istom događaju kao onom sa snimke koja kruži društvenim mrežama potvrđuju i fotografije lokalnih medija jer se nekoliko osoba nalazi na oba materijala (1, 2, 3).

“Brod je iznenadio turiste i mještane koji su bili na plaži i koji su priskočili u pomoć u spašavanju”, izvijestila je La Provincia. Taj medij, kao ni drugi koji su izvijestili o spomenutom događaju, nije pisao kako je preko 50 spašenih migranata dobilo besplatne mobitele. Na nekim se fotografijama vide migranti koji drže mobitele, ali ne i da im se mobiteli dijele.

Opasna ruta do Europe

Također, drugi dio tvrdnje, da se radi o organiziranoj i koordiniranoj invaziji – što je veoma čest termin kojim anti-imigrantski nastrojene osobe nastoje diskreditirati izbjeglice, tražitelje azila i migrante – ne drži vodu. Termin invazija označava “upad i prodor oružanih snaga jedne ili više država, koalicije ili saveza na teritorij druge, zaraćene ili neutralne države”, a pedesetak ljudi koji su gumenim čamcem došli do španjolskog teritorija takav “prodor” nije mogao napraviti.

S 53 tisuće dolazaka u 2023. godini, Španjolska je drugo odredište u pogledu migracijskih tokova preko Sredozemlja, nadmašila ju je samo Italija, piše portal Info Migrants, pozivajući se na podatke španjolskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Procjenjuje se da su iste godine najmanje 1.142 osobe umrle ili nestale u moru dok su pokušavale doći do španjolske obale.

Put prema Kanarskim otocima preko Atlantskog oceana jedan je od najopasnijih načina približavanja Europi. Većina migranata i izbjeglica koja tom rutom stigne u Španjolsku dolazi iz Senegala, što zbog društveno-političkih nemira, što zbog nedostatka radnih mjesta ili zdravstvene skrbi. Prema izvještaju Međunarodne organizacije za migracije (IOM), između siječnja i rujna 2023. godine gotovo 15 tisuća migranata neregularno je stiglo do Kanarskih otoka nakon prelaska brodom s obala zapadne Afrike, što je povećanje od 19 posto u usporedbi s 2022.Unatoč tome, rizici i opasnosti duž zapadnoafričke atlantske rute i dalje postoje te je 2023. godine zabilježeno 26 brodoloma duž te rute, što je rezultiralo smrću ili nestankom 424 migranata”, izvijestio je IOM u prosincu prošle godine.

Podjednako je opasno i na Sredozemnom moru preko kojega se u Europu dolazi na slične načine. Emergency, nevladina organizacija sa sjedištem u Milanu, početkom ove godine izvijestila je da je Mediteran i dalje “groblje migranata” te da je u posljednjih deset godina zabilježeno preko 28.000 smrti uključujući – žene, djecu i cijele obitelji migranata. Ta je dobrotvorna organizacija istaknula i da je njezin brod spasio više od 1200 života 2023. godine, usprkos “europskim ‘politikama zadržavanja’, eksternalizaciji granica i ‘sporazumima o suradnji’ s državama koje ne osiguravaju sigurnost za one koji bježe”.

Španjolska pomorska spasilačka služba koja operira oko Kanarskih otoka, ali i druge pomorske straže širom Mediterana (1, 2) kritizirane su zbog nedostatka volje i agilnosti u spašavanju migranata na moru. Istražuje se i odgovornost Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) – koja pomaže zemljama EU-a pri upravljanju njihovim vanjskim granicama i usklađivanju graničnih kontrola – za stradavanje migranata (1, 2).

Uz to valja napomenuti i da je pružanje pomoći svim osobama koje se zateknu u nevolji na moru zakonska obveza zemalja članica EU-a utvrđena međunarodnim pravom (Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974., Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1979., Međunarodna konvencija o traganju i spašavanju na moru iz 1979. godine), kao i pravo EU-a.

Oduzimanje i uništavanje mobitela

Posjedovanje mobitela migrantima nije nikakav luksuz, nego prijeka potreba: omogućuje im pristup osnovnim informacijama, znanje o lokacijama na kojima se nalaze i komunikaciju s bližnjima. Dok internetska pretraga ne daje nikakve rezultate o pravu novopristiglih migranata na besplatan mobitel, postoje izvještaji o praksama oduzimanja ili uništavanja mobitela koji su u vlasništvu migranata.

Prema prošlogodišnjem izvještavanju španjolskog dnevnika El Pais, grčke su granične vlasti u posljednjih šest godina uzele najmanje 2,2 milijuna eura (u gotovini ili imovini) od migranata i izbjeglica tijekom push-backova duž turske granice. Među zaplijenjenom imovinom bili su vrijedni predmeti poput mobilnih telefona i nakita. Istraživačica pri nevladinoj organizaciji Human Rights Watch Eva Cosse rekla je za El Pais da je krađa mobitela i novca od migranata primarno bila namijenjena sprječavanju budućih prelazaka granice.

Postoje i brojni izvještaji medija i nevladinih organizacija o uništavanju ili oduzimanju mobitela migrantima i izbjeglicama na takozvanoj balkanskoj ruti (1, 2, 3, 4, 5). Prema tim izvještajima, hrvatska policija uskraćuje migrantima pravo na traženje azila, nasilno ih protjeruje s hrvatskog teritorija i uništava im mobitele.

U Ujedinjenom Kraljevstvu je Ministarstvo unutarnjih poslova provodilo nezakonitu i netransparentnu politiku zaplijene gotovo 2000 mobilnih uređaja tražitelja azila koji su na teritorij ove otočne zemlje stizali malim brodovima. Tamošnji visoki sud je 2022. godine utvrdio da je takva praksa nezakonita iz više razloga te da je kršila ljudska prava tražitelja azila.

S obzirom na sve navedeno, uključujući i kritike neadekvatnog sustava zaštite na moru te izvještaje o nepoštivanju ljudskih prava na europskim granicama, nije utemeljena tvrdnja da “migranti dobivaju besplatne telefone čim stignu u Europu”.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.