Na Facebook profilu John Smith podijeljen je video s Tik Toka (status arhiviran ovdje, a video ovdje) koji prikazuje posljedice katastrofalnih požara u Čileu uz sljedeći status:
“Sad u Čileu se ponovio Havajski “požar” gdje su spaljivane kuće do temelja, isključivo domorodaca, “nestalo” 700 djece, stabla na par metara od “izgorjelih” kuća ostala čitava, i nijedan objekt plave boje nije ni dotaknut!”
Status je objavljen 9. veljače, a video je objavljen na Tik Tok profilu PeaceExtremist.
Više od stotinu ljudi dosad preminulo u požarima u Čileu
Šumski požari u središnjem Čileu odnijeli su živote najmanje 131 osobe, dok se više od 300 još uvijek vodi kao nestalo. Požari, koji se sada smatraju najsmrtonosnijom katastrofom u Čileu od potresa 2010., ostavili su trag razaranja u gradovima kao što su Viña del Mar, Quilpé i Villa Alemana, izvještava BNN Breaking u ponedjeljak.
Požare, koji su izbili u veljači, pogoršale su neobično visoke temperature i fenomen El Niño. Preko 43.000 hektara zemlje pogođeno je diljem središnjeg i južnog Čilea, s 43 požara koja su sada pod kontrolom, a s 34 se još uvijek bore.
Nema, međutim, nikakvih dokaza da su katastrofalni požari u Čileu na bilo koji način teorija urote prema kojoj su “spaljivane samo kuće domorodaca i u kojoj su sve kuće plave boje ostale čitave”. Znanstvenici kažu da je glavni čimbenik za takve razorne požare jednostavan: visoke temperature.
Dio razloga što su se šumski požari tako daleko i tako brzo proširili bio je jak vjetar. Raul Cordero, klimatolog sa Sveučilišta u Santiag za Reuters kaže da su jaki ljetni vjetrovi uobičajeni u središnjem Čileu jer se zrak koji dolazi s planinskog lanca Anda i drugih povišenih područja sabija i zagrijava. “Ono što je drugačije ovaj put je da su temperature bile puno više nego prije”, ističe Cordero. Napomenuo je da regija prolazi kroz toplinski val vjerojatno uzrokovan klimatskim promjenama i fenomenom El Nino, kada neobično tople temperature vode na pacifičkoj obali Južne Amerike mijenjaju globalne vremenske prilike.
Osim toplinskog vala, u Čileu je i suša koja je pridonijela raspirivanju požara. “Suša je stvorila ovu masu vegetacije koja se brzo osušila i izgubila sadržaj vode. Zbilja je lako s visokim temperaturama da se ovakva vegetacija zapali”, rekao je Cesar Morales, stručnjak za vodu sa Sveučilišta u Čileu. Kako se klimatske promjene pogoršavaju, znanstvenici kažu da će ekstremni vremenski uvjeti postati sve češći i ozbiljniji, čineći smrtonosne događaje poput prošlotjednih požara sve češćim.
Toplinski valovi jači zbog fenomena El Niño
Da je prvenstveni uzrok požara toplinski val, slaže se i Svjetska meteorološka organizacija.
Klimatski utjecaji i ekstremni događaji koji se obično povezuju s prirodnim pojavama, kao što su toplinski valovi i suša, jači su ovog ljeta na južnoj hemisferi zbog kombinacije snažnog El Niña i dugoročnog porasta temperature kopna i mora zbog klimatskih promjena koje su izazvane djelovanjem čovjeka, stoji u priopćenju WMO-a.
“Zbog utjecaja El Niña, očekuje se da bi ljetna sezona u toj regiji mogla zabilježiti maksimalne temperature koje su iznad normalnih vrijednosti za sezonu”, rekla je Bárbara Tapia Cortés iz Regionalnog ureda WMO-a za Ameriku.
“Valja zapamtiti da izlazimo iz 2023., koja je bila najtoplija godina dosad zabilježena. Vjerojatno je da će učinak zagrijavanja trenutne epizode El Niña još više pojačati toplinu tijekom 2024. To će uzrokovati više ekstremnih vremenskih događaja koji uništavaju živote i sredstva za život,” istaknula je.
Stručnjaci i znanstvenici se, dakle, slažu da se radi o požarima kojima je glavni uzrok snažan toplinski val, ali i suše koje su karakteristične za to područje proteklih 15 godina.
Usporedba s požarima na Havajima u kolovozu 2023.
Što se tiče usporedbe s “havajskim požarom”, kojega autor posta spominje, Faktograf je već ranije demantirao navode da su u tom požaru izgorjele kuće domorodaca i da nisu izgorjele kuće koje su bile plave boje. Naime, požar na havajskom otoku Maui bio je jedan od najrazornijih požara u recentnijoj povijesti SAD-a. Požar je poharao i uništio dijelove zapadnog Mauija, a posebno je pogodio povijesni grad Lahainu.
Kao što su satelitske snimke Lahaine pokazivale, postojao je niz zgrada prije požara koje su bile obojane u plavo, a koje su kasnije uništili razorni šumski požari, što je bilo vidljivo na snimkama uništenja iz zraka, navodio je Newsweek u svojoj analizi. Također, kao što su pokazivale fotografije snimljene nakon požara, nekretnine i objekti drugih boja također nisu bili ili su manje oštećeni u požaru.
Tako je, primjerice, tada Los Angeles Times izvijestio o crvenoj kući koja je ostala neoštećena u tom požaru. Vlasnik kuće, Atwater Millikin, rekao je za LA Times da je asfaltni krov zamijenjen debelim metalom, a da je lišće oko njega uklonjeno kao dio renovacije. Treba spomenuti i da nije neobično da stabla u blizini izgorenih kuća ostanu čitava što spominje korisnik Facebooka, a o čemu smo također već pisali u ranijim tekstovima o požaru u Mauiju.
Kako su pojasnili znanstvenici za Associated Press, nije neobično vidjeti takvu štetu nakon šumskih požara.
“Zapravo je vrlo uobičajeno da šumski požari spale građevine i vozila, ali ostave netaknuta okolna stabla, stupove i drugu vegetaciju”, rekao je Michael Gollner, izvanredni profesor strojarstva na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley, koji vodi laboratorij za istraživanje požara. “Šumski se požari često šire na domove i druge građevine putem žeravice — malih, gorućih čestica koje se lome s vegetacije ili građevina”, rekao je Gollner za AP.
S Gollnerom se složio i docent na Sveučilištu Oregon Christopher Dunn koji se bavi znanošću o šumskim požarima rekavši da nema baš ništa neuobičajeno što je drveće ostalo čitavo u požaru koji je progutao automobile i objekte. On je, pak, podsjetio na požar u južnom Oregonu 2020. u kojem su domovi uništeni dok su susjedna stabla ostala uspravna, unatoč tome što su neka pougljenjena.
Ekstremna toplina pretvara drveće u idealno gorivo
Associated Press također je pisao o tome što uzrokuje velike šumske požare u Čileu, također potvrdivši tezu da je glavni uzrok požara toplinski val.
Požari u Čileu izbili su usred toplinskog vala koji je temperature u glavnom gradu Santiagu podigao na oko 37 stupnjeva Celzijevih. Ekstremna toplina “ispeče” vlagu iz drva, pretvarajući ga u idealno gorivo. Požari brže hvataju maha, a također gore jačim intenzitetom, navodi se u analizi. Edward Mitchard, stručnjak za šume na Sveučilištu Edinburgh School of Geosciences u Škotskoj, napominje da klimatske promjene “svijet čine toplijim, što znači da biljke isparavaju više vode kroz sebe i da tlo postaje suše”.
Potrebno je samo nekoliko dana vrlo suhog i vrućeg vremena da lišće postane hrskavo i suho, napominje. “To je gorivo koje jako dobro gori”, rekao je, dodajući: “Suše tlo znači da su požari topliji i dulje traju.”
Zaključno, nema dokaza da su u požaru u Čileu stradale samo kuće domorodaca, niti da su u požaru netaknute ostale kuće plave boje. Korisnik John Smith u objavi se referira na požare koji su u kolovozu 2023. pogodili otok Maui na Havajima, o kojima je Faktograf u više navrata pisao i razotkrio da nije točno da su kuće plave boje ostale netaknute te da je sasvim normalno da u takvim požarima vegetacija oko kuća ostane netaknuta s obzirom na način širenja požara. Velike šumske požare u Čileu, najveću katastrofu od razornog potresa 2010., uzrokovao je snažan toplinski val i suše koje su karakteristične za to područje posljednjih 15 godina. Potvrdili su to stručnjaci i znanstvenici, kao i Svjetska meteorološka organizacija.
