Razotkriveno

Albanija je uvela, ali i potom ukinula potpunu zabranu klađenja

Albanija je 2018. zabranila kladionice, ali ne i kockanje u potpunosti. Odnedavno je ponovno dozvoljeno i online klađenje.
Foto: Pixabay

Društvenim mrežama širi se inicijativa za zabranu kladionica u Bosni i Hercegovini, gdje prema procjeni stručnjaka za ovisnosti i mentalno zdravlje živi oko 5o tisuća ovisnika o kocki [1, 2].

Međutim, taj poziv izostavlja važnu informaciju u primjeru na koji se poziva. U pozivu s početka siječnja da se zatvore kladionice navodi se da je “Albanija zatvorila sve kladionice” i da su “vlasti te zemlje od 1. januara zabranile kockanje u ovoj državi“.

Točno je da je Albanija 2018. godine zabranila kladionice, međutim, nije zabranila kockanje u potpunosti. Zabranom, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. zatvoreno je oko 4200 kladionica, a “preživio” je i samo jedan od dotadašnjih 50 kasina u Tirani. No, i prema zakonu iz 2018., ostalo je dozvoljeno kockanje u kasinima u velikim hotelima, a televizijska igra bingo i nacionalna lutrija nastavili su raditi temeljem važeće koncesije.

Istovremeno, procvalo je ilegalno tržište. Upravo je to dovelo do nedavnog rušenja potpune zabrane kladionica nakon pet godina.

Novim zakonom u Albaniji je dozvoljeno online klađenje

Uz veliko protivljenje opozicije i stručnjaka, novim je zakonom dozvoljeno online klađenje i to pod upravom deset odabranih tvrtki, piše BIRN u siječnju 2024. godine.

Zabrana kockanja 2018. godine dogodila se na inicijativu i sada vladajuće Socijalističke partije. Vlada je upozoravala kako je industrija postala ogromna, da su mnoge kockarske tvrtke povezane s kriminalnim skupinama, kao i da ovisnost o kockanju uništava živote brojnih pojedinaca i obitelji u toj zemlji. Također, cilj je bio i vratiti povjerenje u profesionalni sport zbog pojave skandala o namještanju utakmica.

No, premijer Edi Rama u rujnu 2022. predložio je povratak kladionica, jer se aktivnost kockanja nastavila unatoč zabrani. Tijekom javne rasprave sa sportskim savezima 2022., izjavio je kako je “gotovo nemoguće obuzdati kockanje na internetu”.

“Šteta je da se ovom aktivnošću bave ljudi koji krše zakon, gdje su aktivni visoko profilirani elementi organiziranog kriminala i koji ostvaruju potpuno nerazumne profite”, rekao je tad Rama, prenosi BIRN.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Raniji pokušaji i aktualni zakon

Vlada je još 2013. godine operacijom pod nazivom “Kraj ludila” ciljala na ilegalno tržište kockanja, a 2015. godine donijela je zakon kojim se namjerava smanjiti ta aktivnost. No, kockanje je još više procvjetalo nakon usvajanja novog zakona, zbog čega je vlada 2018. uvela potpunu zabranu.

Albanski parlament sada je izglasao ponovno dopuštanje online kockanja, poništavajući potpunu zabranu uvedenu 2018. Novi zakon kaže da će samo 10 tvrtki imati licencu za sportsko klađenje, a ono će biti legalno samo u online obliku. Deset tvrtki odabrat će posebna “Komisija za licence” i moraju ispunjavati nekoliko kriterija, među ostalim i vezano za softver.

“Online sportske oklade su oklade postavljene na namjenskim, ovlaštenim i nadziranim web stranicama, aplikacijama ili elektroničkim platformama licenciranih subjekata, u skladu s odredbama ovog zakona, za sportske događaje i/ili sportske igre… i ne uključuju utrke na stazi… Povjerenstvo za licenciranje izrađuje i predlaže programe zaštite igrača, koje zajedničkim naputkom odobravaju ministar nadležan za financije i ministar nadležan za socijalna pitanja”, piše u novom zakonu. Propisano je i da će se prihodi od igara na sreću koristiti za društveno korisne aktivnosti, pa i zaštitu igrača.

Svaki četvrti kockar pokuša samoubojstvo

Marko Romić, specijalist traumatske psihologije i osnivač Kluba liječenih ovisnika o kocki – KLOK, kaže kako prema parametrima po kojima se u svijetu procjenjuje broj ovisnika o kocki – a to su, među ostalim, broj stanovnika na određenom području i broj uplatnih mjesta – u BiH ima minimalno 50.000 patoloških kockara. U BiH je ovih godina bila po jedna kladionica na oko 1300 stanovnika, a u Albaniji 2018. godine, kada je uvedena zabrana, jedna na samo 670 stanovnika.

U taj se svijet, navodi Marko Romić u izjavi za Fenu, najčešće ulazi iz puke radoznalosti, a nakon nekog vremena dolazi do gomilanja dugova. Iza toga slijedi pokušaj vraćanja dugova, dok se u zadnjoj fazi kocka zato što se mora kockati. Pritom upadaju i u milijunske dugove, povlačeći za sobom bliske im osobe, navodi Romić. Upozorava i na porast broja maloljetnih kockara – dječaci počinju kockati već u šestom razredu osnovne škole, a djevojčice nešto kasnije.

“Trenutačno u terapijskim grupama koje vodim imam njih četvero koji imaju 18 ili manje godina”, ističe Romić i nadodaje da je najmlađa osoba koja je bila kod njega na liječenju imala samo 16 godina.

Broj ovisnika o kocki u Hrvatskoj, koja ima veću populaciju, također se procjenjuje na 50.000, s tim da svaki peti Hrvat kocka na mjesečnoj razini, a svaki deseti ima neke od psihosocijalnih problema vezanih za kockanje. Prema podacima Sveučilišta u Tirani, svaki četvrti kockar pokuša samoubojstvo barem jednom, a kockanje je usko vezano i za nasilje u obitelji.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.