Pod povećalom

Udruge upozoravaju: Višak od igara na sreću dijelit će se protuustavno

Predstavnici udruga na sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva iznijeli oštre kritike na prijedlog raspodjele viška novca iz prethodne godine.

Prijedlog uredbe o tome kako će država ove godine udrugama raspodijeliti prihode od igara na sreću izazvao je lavinu kritika dijela civilnog društva. Udruge su nezadovoljne što se Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodijele dijela prihoda od igara na sreću za 2024. godinu donosi tako kasno i što je javno savjetovanje trajalo samo osam dana.

Posebno ih je neugodno iznenadilo što se višak prihoda od igara na sreću iz prethodne godine neće, kao do sada, rasporediti svim odobrenim programima i projektima sukladno utvrđenim postocima, nego samo “odabranima”.

Prema Zakonu o igrama na sreću, Vlada svake godine uredbom utvrđuje tko su korisnici i koliko se od prihoda od igara na sreću raspoređuje organizacijama u osam standardnih područja: sport, borba protiv ovisnosti, socijalna i humanitarna djelatnost, briga za osobe s invaliditetom, tehnička kultura, izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih, kultura te programi za razvoj civilnog društva.

Svake godine Ministarstvo financija utvrđuje neku vrstu konzervativne procjene koliki će biti prihod od igara na sreću, pa se prema tome odredi iznos za programe udruga i postoci izdvajanja po programima. Nakon što se početkom iduće godine utvrdi stvarni prihod od lutrijskih sredstava u prethodnoj, koji je obično znatno viši od planiranog, taj se neutrošeni iznos, odnosno “višak”, sukladno odobrenim postocima po sektorima i programima, raspoređivao organizacijama civilnog društva.

Tako je bilo sve do ove godine.

Novim prijedlogom vladinog Ureda za udruge utvrđeno je da će se planirani prihodi od igara na sreću u 2024. godini – ukupno 114,7 milijuna eura – podijeliti među svih osam sektora na temelju postotaka koji su identični kao i za prošlu godinu, ali će se razlika između planiranih i ostvarenih prihoda od igara na sreću iz 2023. godine rasporediti samo između četiri sektora (sport, socijala, kultura i osobe s invaliditetom). “Višak” prihoda od lutrijskih sredstava ipak neće dobiti sve udruge i svi odobreni programi u tim područjima, nego samo pojedini, prije svega krovne udruge u sportu i dio aktivnosti vezanih za branitelje.

Uredba je raspravljena na platformi e-Savjetovanje u svega osam dana i na hitnoj online sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva, uz mnoštvo kritika, ali bez rezultata.

Ured za udruge nije prihvatio nijednu primjedbu udruga. Ovih bi dana Vlada trebala usvojiti Uredbu s novom spornim raspodjelom.

Prioritet branitelji i sport, zapostavljena tehnička kultura

Za sada nije javno poznato koliki je “višak” prihoda od igara na sreću iz prošle godine koji bi se trebao podijeliti odabranima. U prijedlogu Uredbe stoji odredba da će “iznos tih sredstava utvrditi vladin Ured za udruge u roku 8 dana od donošenja Uredbe“.

U Ministarstvu financija i vladinom Uredu za udruge na naš upit su odgovorili da ni oni sami još ne znaju o kojem se iznosu radi.

Poznato je samo da će se, prema prijedlogu Uredbe, nepotrošeni prihod od igara na sreću iz 2023. godine podijeliti tako da će najviše tog novca, 34,6 posto, ići Ministarstvu hrvatskih branitelja kako bi ono radilo na administrativnoj pripremi budućih braniteljskih centara. Riječ je o centrima za dugotrajni smještaj ratnih veterana i njihovih obitelji koje Ministarstvo branitelja tek treba osnovati, a što je predviđeno nedavnim izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Drugi korisnici u sektoru socijalne skrbi i humanitarnog rada ostat će bez tih dodatnih sredstava, kao što su Gorska služba spašavanja, Hrvatski crveni križ i programi prevencije nasilja među mladima.

Pozamašan postotak neraspoređenog novca iz 2023. godine ići će i za sport, 26,9 posto, ali i tu opet ne svima. Nepotrošena sredstva idu isključivo za pet krovnih sportskih organizacija, među kojima će najviše dobiti Hrvatski olimpijski odbor. Višak od igara na sreću ove godine neće dobiti aktivnosti poput poticanja lokalnog sporta, programi županijskih sportskih zajednica ili projekt „Hrvatska pliva“.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Za preostala dva odabrana sektora – kultura i briga za osobe s invaliditetom – određeno je 19,20 posto (kultura) i 19,30 posto (osobe s invaliditetom), ali i u njima će se neutrošeni prihod od igara na sreću usmjeriti samo za dio aktivnosti. Tako će bez dodatnog novca ostati udruge u socijalnoj skrbi i programi pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju.

Ostala četiri sektora – borba protiv ovisnosti, djeca i mladi, tehnička kultura i razvoj civilnog društva – neće dobiti ni euro od viška prihoda od igara na sreću iz 2023. godine.

Posebno su ogorčene udruge aktivne na području tehničke kulture kojima je već ionako proteklih godina smanjivan postotak udjela u raspodjeli prihoda od igara na sreću, s 3,38 posto u 2022. na sadašnjih 2,5 posto. Sada, prijedlogom Ureda za udruge, ostaju i bez tog „dodatka“ kojim su popunjavali rupu nastalu smanjenjem sredstava.

Hrvatski savez informatičara, koji okuplja 32 udruge, upozorava da je predložena Uredba protuustavna, jer derogira Uredbu iz 2023. godine koja propisuje da će se sredstva od igara na sreću prikupljenih u toj godini raspodijeliti svim, a ne samo pojedinim korisnicima.

„Nacrt Uredbe za 2024. godinu planira preraspodjelu svih prenesenih prihoda na samo neke korisnike, kao i na neke potpuno nove, do sada nespecificirane, aktivnosti. Dio postojećih korisnika time ostaje bez tog prenesenog prihoda. Međutim, korisnici iz 2023. godine imaju pravo na sav prihod iz 2023. u postotku koji je u uredbi definiran i svaki sljedeći propis ne može se uplitati u staru uredbu iz 2023. godine koja je i dalje na snazi. Sporna odredba u novoj Uredbi je protuustavna, jer krši članak 90. st. 4. Ustava koji strogo zabranjuje da propisi državnih tijela imaju povratno djelovanje, odnosno da budu retroaktivni“, upozorio je Hrvatski savez informatičara na platformi e-Savjetovanja.

Nesklad s Nacionalnom strategijom

Oštre kritike uputili su i savezi fotoamatera, automodelara, kajakaša, radioamatera. izviđača, pedagoga tehničke kulture, učeničkih zadruga i aeroklubova, koje predstavljaju 206 klubova, 76 udruga i 724 zadruge. Upozoravaju da zbog izostanka dijela prihoda od igara na sreću neće moći provesti sve planirane programe, u pitanje dolaze edukacije na terenu, rad s djecom i mladima, ali i cjeloživotno obrazovanje, organizacije i sudjelovanje na natjecanjima, stručni skupovi, predavanja, ljetne škole, smotre…

Udruge tehničke kulture upozoravaju i da je prijedlog Uredbe u direktnom neskladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u kojoj se potencira razvoj tehnoloških znanja i vještina.

„Ovakva podjela zapravo znači da će sva ostala ministarstava, zaklade i udruge koji nisu odabrani za podjelu neutrošenih sredstava dobiti manje sredstava. Ta sredstva neće biti ni ista ni veća nego lani, nego će biti manja. Veća će biti isključivo ove četiri odabrane skupine. Svi ostali će dobiti manje sredstava nego što je bilo prijašnjih godina. To je pravo stanje stvari. Za Hrvatsku zajednicu tehničke kulture to znači oko 615 tisuća eura manje, što će bitno utjecati na kvalitetu naših programa i na broj djece i mladih koji će ih pohađati“, iznijela je alarmantan podatak Jasna Malus Gorišek, članica Savjeta u ime udruga tehničke kulture.

Malus Gorišek je kasnije u razgovoru za Faktograf izrazila bojazan da će, prođe li ovakvo rješenje, ubuduće svaka politička opcija koja dođe na vlast po vlastitom nahođenju određivati preraspodjele prihoda od igara na sreću.

Ured za udruge: Dalo se onima s najvećim potrebama

Nezadovoljstvo i čuđenje novim modelom raspodjele prihoda od igara na sreću iskazali su na sjednici Savjeta i Gabrijela Medunić-Orlić ispred ekoloških udruga, Nikola Tadić u ime udruga za osobe s invaliditetom i Sanja Keretić koja zastupa udruge za zaštitu potrošača.

To nije omelo predstavnike sporta, i iz nadležnog ministarstva i iz sportskih udruga, da daju „punu podršku“ novom modelu.

Tomislav Družak, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta rekao je da se sportu treba dati više nego drugima jer „okuplja 250 tisuća sportaša volontera i još 250 tisuća djece i mladih kroz sustav školskog sporta“. I Dubravko Šimenc, bivši vaterpolist, a sada zaposlenik Hrvatske turističke zajednice i predstavnik sportskih udruga u Savjetu, nije krio zadovoljstvo posebnim statusom sporta u novoj podijeli prihoda od igara na sreću, posebno u ovoj olimpijskoj godini.

„Hvala našim curama u Ministarstvu financija“, obratio se potpuno neprimjereno glavnoj državnoj rizničarki Danijeli Stepić i njezinoj suradnici.

Šimenc je objašnjavao prisutnima da taj dodatni novac ide za svih pet krovnih sportskih udruga, ne samo Hrvatskom olimpijskom odboru (HOO), nego i Hrvatskom paraolimpijskom odboru (HPO), Hrvatskom sportskom savezu gluhih (HSSG), Hrvatskom akademskom sportskom savezu (HASS) i Hrvatskom školskom sportskom savezu (HŠSS).

Propustio je objasniti da raspodjela sredstava među sportskim savezima nije ni približno uravnotežena. Prošle godine je od planiranih prihoda od lutrijskih sredstava za Hrvatski olimpijski odbor bilo namijenjeno 31,4 milijuna eura, za HPO 2,8 milijuna eura, HSSG-u 557 tisuća eura, HASS-u 577 tisuća eura i za HŠSS 3,1 milijun eura. U tim će se omjerima vjerojatno rasporediti i pristigli višak.

Da je sport posebno važan nije propustio istaknuti i Danko Relić, predsjednik Savjeta u drugom mandatu, inače predstavnik udruga za zaštitu zdravlja.

„Nikad nije dovoljno ponavljati koliko je sport, od kada postoji Hrvatska, pridonio prepoznatljivosti Hrvatske na međunarodnoj razini, pa i u geopolitičkom i širem kontekstu, koliko doprinosi zdravlju mladih i njihovoj motivaciji za fizičke aktivnosti“, rekao je Relić.

Ovo je prva godina da prijedlog Uredbe, iz nepoznatog razloga, nije izradilo Ministarstva financija, nego vladin Ured za udruge. To je prilično čudno jer je Ministarstvo financija zaduženo za proračun, pa i za sredstva od igara na sreću.

Glavna državna rizničarka Danijela Stepić rekla je da se Ministarstvo financija prije svega bavi brojkama, dok je prioritete financiranja sastavio vladin Ured za udruge na temelju sektorskih analiza matičnih ministarstava.

Helena Beus, v.d. ravnateljice Ureda za udruge, uvjeravala je prisutne da su „svi na dobitku“, jer su postoci podijele među osam sektora isti kao prošle godine.

„Ova preraspodjela se odnosi na one koji su iskazali najvišu potrebu i koji imaju višegodišnje obaveze. U budućnosti će svi dobiti više, jer su ovo konzervativne projekcije, ali u apsolutnim iznosima to će biti više“, rekla je Beus. Najavila je da će se za buduće godine pokušati provesti savjetovanje i s predstavnicima udruga u Savjetu, a ne samo s matičnim ministarstvima.

Nije jasno hoće li i tada Helena Beus biti na čelu Ureda za udruge, jer je njezin četverogodišnji mandat istekao još u svibnju 2022. godine. Vlada joj od tada svakih šest mjeseci produljuje ‘v.d.’ status (1, 2, 3, 4) do provedbe natječaja za novog ravnatelja. Natječaj još nije proveden.

Kratko javno savjetovanje, uredba opet kasni

Ured za udruge ni u e-Savjetovanju nije iskazao volju da išta promijeni u predloženoj Uredbi. Nije prihvatio ni jedan argument iz komentara udruga nego ih je samo „primio na znanje“.

Iz odgovora udrugama je vidljivo da Ured za udruge (ili možda Ministarstvo financija u pozadini?) smatra da sredstva od igara na sreću nisu namijenjena isključivo za udruge nego i za aktivnosti ministarstava koje se financiraju i iz općeg državnog proračuna, odnosno da ona mogu biti raspodijeljena prema potrebama države za financiranje redovitih aktivnosti u nekom od osam utvrđenih područja. Drugim riječima, i država preko svojih ministarstava može biti korisnik prihoda od igara na sreću i tim sredstvima popunjavati državni proračun.

Takav pristup nije u skladu člankom 8. Zakona o igrama na sreću koji jasno propisuje da je prihod od igara na sreću namijenjen financiranju programa organizacija. Financiranje ministarstava i njihovih aktivnosti se ne spominje. U pravilu se lutrijska sredstva dodjeljuju udrugama i zakladama, iako i sada ima primjera da ih direktno koriste ministarstva. Novim modelom preraspodjele neutrošenog prihoda od igara na sreću otvara se mogućnost da takvi slučajevi više neće biti izuzetak. Model raspodjele mogao bi se sve više odmicati od utjecaja Savjeta za razvoj civilnog društva u kojem su i predstavnici udruga i matičnih ministarstava, a prioriteti financirati mogli bi se početi krojiti isključivo po ministarstvima što je podložno političkoj volji aktualne vlasti. Time bi, i ovako već odavno oslabljen, utjecaj Savjeta definitivno bio sveden na običan demokratski ukras.

Problem su i sve kraća javna savjetovanja o prijedlogu uredbe. Tijekom oba mandata vlade premijera Andreja Plenkovića samo je e-savjetovanje o uredbi za 2018. godinu trajalo 22 dana. Narednih godina, sve do danas, o prijedlogu se raspravljalo između 8 i 10 dana. Opće je pravilo da e-savjetovanja traju 30 dana. Udruge godinama na to upozoravaju, ali praksa nadležnih ostaje ista.

Posljednjih godina kasni se i s donošenjem uredbe. Vlada je obično donosila uredbu u prosincu za iduću godinu, ali uredbu za 2022. godinu Vlada je donijela tek krajem veljače te godine, a za 2023. godinu tek sredinom ožujka 2023. I aktualnu uredbu za ovu godinu Vlada će donijeti debelo ugazivši u 2024. godinu.

„Prekasno donošenje uredbe dovodi do kašnjenja natječaja i dodijele financijskih sredstava, što znači i otežano financiranje rada organizacija civilnog društva“, uporno ponavljaju udruge i ove godine. Lani se Ministarstvo financija pravdalo „izmijenjenim makroekonomskim aktivnostima“, a sada se vladin Ured za udruge na tu primjedbu nije ni osvrnuo.

NADOPUNA (14.3.2024):  Ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade je rekao da je neutrošeni iznos iz 2023. godine gotovo 42 milijuna eura. S obzirom na zadane postotke, to bi značilo da će Ministarstvo branitelja za uspostavljanje braniteljskih centara dobiti 14,5 milijuna eura, pet krovnih sportskih saveza, od kojih najviše Hrvatski olimpijski odbor, dobit će ukupno 11,3 milijuna eura, neke od aktivnosti u kulturi 8 milijuna eura, a za aktivnosti oko invalida ide 8,1 milijuna eura, od čega će 6,5 milijuna eura dobiti Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva za programe udruga za osobe s invaliditetom. 

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.