Profesorica Mirjana Kasapović u svojoj je predizbornoj analizi za Večernji list, u tekstu u kojem se bavila najavom predsjednika Republike Zorana Milanovića da će biti kandidat SDP-a za predsjednika Vlade, napisala netočan podatak da je SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić potpredsjednik Sabora pa sukladno tome i potencijalni privremeni predsjednik Republike.
“Ključno je to što puč nije bio planiran izvan političkoga sustava, nego unutar njega – u središnjima državno-političkim institucijama. Njegovi glavni tvorci i izvođači bili su predsjednik države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović; potpredsjednik Hrvatskoga sabora i najveće oporbene stranke Siniša Hajdaš Dončić; saborski zastupnik i predsjednik najveće oporbene stranke Peđa Grbin – sva trojica potječu iz SDP-a pa je na djelu bio pokušaj političkog puča institucionalne ljevice”, piše Kasapović u tekstu objavljenom u tiskanom izdanju Večernjeg lista 20. ožujka 2024. godine.
Netočan podatak da je Hajdaš Dončić potpredsjednik Sabora Kasapović navodi i kasnije u tekstu.
“Može mu se pridružiti i performer Hajdaš Dončić, koji podulje pokazuje ozbiljne poremećaje u ponašanju, koji su jedan od vrhunaca dosegnuli u njegovom nastupu u središnjem Dnevniku HTV-a u ponedjeljak, 18. ožujka, izazivajući jezu kod uravnoteženih ljudi pri pomisli da gledaju i slušaju potpredsjednika Sabora koji bi u nekome imaginarnom spletu okolnosti mogao postati i privremeni predsjednik države”, navodi Kasapović.
U tome dijelu netočnoj činjenici da je Hajdaš Dončić potpredsjednik Sabora dodaje i mogućnost da bi on mogao postati privremeni predsjednik Republike.
Hajdaš Dončić u zadnjem sazivu nije bio potpredsjednik
Na internetskoj stranici Hrvatskog sabora jasno se navodi tko su bili potpredsjednici u 10. sazivu, odnosno mandatu koji je raspuštanjem završio 14. ožujka.
“Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 22. srpnja 2020. na dužnost potpredsjednika Sabora izabrani su: Željko Reiner (HDZ), Ante Sanader (HDZ), Furio Radin (NZ), Rajko Ostojić (SDP) i Miroslav Škoro (Domovinski pokret). Na 3. sjednici, 14. listopada 2020., Hrvatski sabor donio je odluku o početku mirovanja zastupničkog mandata zastupnika Rajka Ostojića čime je prestala i njegova dužnost potpredsjednika Sabora. Na 3. sjednici, 16. listopada 2020., Hrvatski sabor donio je odluku o izboru zastupnice Sabine Glasovac (SDP) na dužnost potpredsjednice Hrvatskoga sabora. Na 9. sjednici, 15. prosinca 2021., Hrvatski sabor donio je odluku o razrješenju zastupnika Miroslava Škore (nezavisni) s dužnosti potpredsjednika Sabora. Na 9. sjednici, 15. prosinca 2021., Hrvatski sabor donio je odluku o imenovanju zastupnika Davorka Vidovića (nezavisni) na dužnost potpredsjednika Sabora”, stoji na stranicama Hrvatskog sabora.
Iz tih je informacija jasno da potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u zadnjem mandatu nije bio potpredsjednik Sabora. Niti na saborskoj internetskoj stranici zastupnika Hajdaša Dončića ne navodi se da je bio potpredsjednik u zadnjem sazivu Sabora.
Hajdaš Dončić je zaista bio potpredsjednik Sabora, ali ne u zadnjem mandatu nego onome koji je trajao od listopada 2016. do srpnja 2020. godine. Na stranici zastupnika Hajdaša Dončića iz tog mandata među “dužnostima u Saboru” navedeno je i da je Hajdaš Dončić bio potpredsjednikom Sabora od 30. lipnja 2017. godine. U zadnjem sazivu Hajdaš Dončić je od prosinca 2021. obnašao dužnost predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a bio je i član Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak iz redova zastupnika, no potpredsjednik Sabora nije bio.
Kako bi potpredsjednik Sabora mogao postati privremeni predsjednik Republike?
Zbog činjenice da Hajdaš Dončić nije bio potpredsjednik Sabora ne postoji niti mogućnost, o kojoj se govori od najave Zorana Milanovića da će biti SDP-ov kandidat za predsjednika Vlade, da bi netko od potpredsjednika Sabora mogao postati vršitelj dužnosti predsjednika Republike.
Naime, u 97. članku Ustava piše da u slučaju ostavke predsjednika Republike, dužnost privremenog predsjednika Republike preuzima predsjednik Hrvatskog sabora, što je u zadnjem mandatu bio HDZ-ov Gordan Jandroković. No, i Jandroković je već najavljen kao nositelj liste HDZ-a u drugoj izbornoj jedinici pa su se, iako se to izrijekom u Ustavu ne navodi, pojavila tumačenja da bi se na mjesto privremenog predsjednika Republike imenovao netko od potpredsjednika Sabora iz zadnjeg saziva.
Kao što smo već naveli, na potpredsjedničkom mjestu zadnji saziv Sabora završili su HDZ-ovi Željko Reiner i Ante Sanader, predstavnik talijanske manjine Furio Radin, SDP-ova Sabina Glasovac i Davorko Vidović iz stranke Socijaldemokrati te bi se među tim imenima, kod scenarija da predsjednik Republike podnese ostavku, a predsjednik Sabora odbije tu dužnost, mogli tražiti privremeni predsjednici Republike.
No, suprotno onome što je navela Kasapović u svojoj analizi u Večernjem listu, Siniša Hajdaš Dončić nije među njima.
