Pod povećalom

Krnja debata špicenkandata otvara put “hrvatskom scenariju” u europskoj politici

Kandidati za predsjednika Europske komisije u Bruxellesu su uoči EU izbora debatirali o najvažnijim temama kojima će se europske institucije baviti u narednih pet godina.
Foto: EPA/OLIVIER HOSLET

Posljednja debata kandidata europskih političkih grupacija za čelnike Europske komisije uoči izbora za Europski parlament (koji će se u Hrvatskoj održati 9. lipnja) otvorila je pitanje hoće li se situacija s hrvatske političke scene, gdje je HDZ dogovorio saborsku većinu s Domovinskim pokretom, “preslikati” i na europsku političku scenu – gdje bi većinu mogla tvoriti Europska pučka stranka (u kojoj je HDZ) s desnijim grupacijama u Europskom parlamentu.

Na debati koju su u Bruxellesu zajedno organizirali Europski parlament i Europska radiodifuzna unija (EBU), jučer su sudjelovali predstavnici pet velikih političkih europskih grupacija – Ursula von der Leyen iz Europske pučke stranke, Nicolas Schmit iz Stranke europskih socijalista, Sandro Gozi iz liberalne grupacije Renew Europe, Terry Reintke iz Europskih zelenih i Walter Baier iz Europske ljevice.

Na debati nije bilo predstavnika desnih europskih grupacija – Europskih konzervativaca i reformista te grupacije Identitet i demokracija – jer, kao što je na početku objašnjeno, oni se ne slažu sa sustavom glavnih kandidata (tzv. Spitzenkandidata) za čelnike Europske komisije.

Kako se bira predsjednik Europske komisije

Nije izvjesno da će netko od glavnih kandidata europskih političkih grupacija nakon europskih izbora zaista i postati čelnik Europske komisije, čak i ako njegova grupacija stvori većinu u Europskom parlamentu. Izbor čelnika Europske komisije uređuje se Ugovorom o Europskom uniji.

U članku 17. se navodi: “Uzimajući u obzir izbore za Europski parlament te nakon održavanja odgovarajućih savjetovanja, Europsko vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, predlaže Europskom parlamentu kandidata za predsjednika Komisije. Europski parlament bira toga kandidata većinom glasova svojih članova. Ako kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova, Europsko vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, u roku od jednog mjeseca predlaže novog kandidata kojeg Europski parlament bira prema istom postupku.”

Prema tome, nakon provedenih izbora za Europski parlament, Europsko vijeće, koje čine čelnici država EU, predlaže čelnika Europske komisije koji potom mora dobiti većinu u Europskom parlamentu. Nakon posljednjih izbora 2019. godine, iako je Europska pučka stranka za svog glavnog kandidata na izborima istaknula Manfreda Webera, predsjednica Europske komisije, nakon dugotrajnih pregovora čelnika EU i glasovanja u Europskom parlamentu, postala je pučanka Ursula von der Leyen. Nije isključeno da se isti scenarij ponovi i nakon ovogodišnjih izbora pa kao kandidat ili kandidatkinja za čelnika Europske komisije “ispliva” netko tko trenutno nije službeni kandidat neke od europskih grupacija.

Što se tiče šansi na predstojećim izborima, na kojima se bira 720 zastupnika Europskog parlamenta, prema posljednjim anketama Politica, Europski pučani osvajaju 176 mandata, Socijaldemokrati 144 mandata, liberali iz grupe Renew 82, Europski konzervativci i reformisti 72, Identitet i demokracija 66, Zeleni 41, a Ljevica 32.

Što s proširenjem?

Jučerašnja debata bila je podijeljena na šest velikih grupa pitanja: gospodarstvo i zapošljavanje, obrana i sigurnost, klimatske promjene i okoliš, demokracija i vodstvo, migracije i granice te inovacije i tehnologije, a odgovarali su i na pitanja postavljena od strane građana iz drugih studija, kao i preko društvenih mreža.

Na pitanje iz Pariza o brzini proširenja Unije, liberal Gozi kazao je da EU nije zamišljena kao unija nekoliko država već cijelog kontinenta, a posebno je naglasio proširenje na Ukrajinu i Zapadni Balkan, ali je rekao da do proširenja ne može doći bez reformi Ugovora i proračuna.

Baier iz Ljevice je rekao da u principu podržavaju proširenje, ali da ono mora ići u korist radnika u državama koje se žele pridružiti, kao i u onima koje su već u EU.

Kandidat Socijalista Nicolas Schmit kazao je da bi u većini sudjelovao sa svim demokratskim snagama, no takvima ne smatra klubove Europskih konzervativaca te Identitet i demokracija, a to je objasnio ukazujući na politike stranaka iz tih grupacija u vladajućim koalicijama u Švedskoj i Italiji.

Kazao je da su Socijalisti svoje granice s kime će surađivati postavili u nekoliko potpisanih dokumenta, kao što je Berlinska deklaracija, koju Europski pučani nisu potpisali. U tim deklaracijama se navodi da neće podržavati ekstremnu desnicu.

Pitanje sigurnosti

Na pitanje o sigurnosti i obrani, liberal Gozi kazao da je “trećina stanovnika Europe u pravu”.

“Brutalno nasilje i agresivno carstvo se vratilo i Putin se neće zaustaviti u Kijevu. I zato moramo pobijediti u Ukrajini i zato nam treba prava europska sila”, kazao je i dodao da ako Europa neće biti prava sila, onda će se odluke donositi u Washingtonu i Pekingu pa zato žele jačati europsku vojnu industriju.

Reintke iz Zelenih je kazala da joj nije drago što je ta tema u fokusu.

“Jer [da nije], tada ne bi imali brutalni rat u istočnoj Europi, ne bi imali agresora poput Vladimira Putina na istoku Europe. Ali nalazimo se na prekretnici u Europi i zajednički rad na obrani i sigurnosti će biti ključan za naše građane”, kazala je i dodala da EU treba imati zajednički fond koji će se trošiti na obranu, ali i da treba ukinuti jednoglasnost u Europskom vijeću.

“Ne možemo dati ljudima poput Viktora Obrana pravo veta na našu sigurnost pa prekinimo jednoglasnost u Vijeću”, kazala je Reintke.

Schmit je kazao da ne bi želio da se toliko troši na Ukrajinu, ali naglasio da EU nije izabrala rat i “prijetnje koje dolaze iz Rusije i fašističkog režima u Moskvi” te dodao da moramo ulagati u obranu kako bi zaštitili svoje vrijednosti, ali i dalje ulagati u socijalnu koheziju.

Pučanka von der Leyen je kazala da EU treba ojačati vojnu industriju i omogućiti da prestane fragmentacija koja postoji u EU. Naglasila je da EU treba imati zajedničke obrambene projekte kao što je zajednički protuzračni obrambeni štit.

“No, najprije trebamo podržati Ukrajinu koja se bori u ratu koji je sloboda nasuprot ugnjetavanja, demokracije protiv autokracije. Ukrajina se bori za naše vrijednosti i sve slobodne nacije”, kazala je.

Reintke iz Zelenih joj je replicirala da se ne može govoriti o sigurnosti ako se ne borimo protiv najveće prijetnje za sigurnost, a smatra da je to porast krajnje desnice.

“Vidimo da krajnje desni političari žele destabilizirati EU i urušiti temelj na kojem su građeni mir, sloboda i razvoj u Europi tijekom proteklih desetljeća”, kazala je i dodala da se u javnosti pojavljuju objave iz kojih se vidi da su političari krajnje desnice radili s Putinom i Kinom, koja također pokušava potkopati interese EU.

S druge strane, Baier iz Ljevice je kazao da misli da je najveća prijetnja europskoj sigurnosti ekološka katastrofa prema kojoj idemo.

“NATO već sada troši 1,3 bilijuna eura na obranu što je tri puta više od Kine i Rusije zajedno. EU države članice NATO-a troše na obranu dva puta više od Rusije”, kazao je i dodao da su nam potrebna politička rješenja sukoba koje imamo.

Schmit mu je replicirao da se ruska ekonomija pretvorila u vojnu ekonomiju i da “oni sve troše na obranu”.

“Svi bi htjeli imati mir, ali pod kojim uvjetima. Pod Putinovim uvjetima koji kaže: ‘Ono što je moje je moje, a o onome što je tvoje možemo pregovarati’. To je Staljin i ne možemo ući u takav dogovor”, rekao je Schmit.

“Želim vidjeti sigurnu i suverenu Ukrajinu u sigurnim granicama i želim vidjeti obnovljenu Ukrajinu i zato vas pitam kada ćete otpisati ukrajinski dug? Sto milijuna eura za borbu za vrijednosti koje nas spajaju s njima”, odgovorio je Walter Baier iz Ljevice i dodao da je zaprepašten činjenicom da govore o sigurnosti, a nitko ne spominje sukob u Gazi.

Šutnja oko Gaze

“Kada će EU uvesti sankcije Izraelu kako bi se zaustavilo ubijanje u Gazi?”, upitao je Baier.

Njemu je odgovorila Ursula von der Leyen, koja je kazala da svi znaju da je situacija u Gazi dramatična.

“Ne bi trebali zaboraviti od kuda je to došlo. 7. listopada dogodio se brutalan napad Hamasa na nevine ljude i to je užasno i to moramo priznati. No, uvijek sam bila jasna i s vladom u Izraelu da se Izrael ima pravo braniti kako je navedeno u Povelji UN-a, ali to mora činiti u skladu s međunarodnim i humanitarnim pravom”, kazala je i dodala da je situacija u Gazi katastrofalna i da je to razlog zašto su učetverostručili humanitarnu pomoć.

“Učinit ćemo sve moguće kako bi pomogli ljudima u Gazi, to nam je dužnost kao EU, a onda raditi na rješenju s dvije države jer je to jedino svjetlo na kraju tunela koji Gaza ima”, kazala je von der Leyen.

Uspon desnice i klimatska kriza

Sandro Gozi je također prozvao Europsku pučku stranku i Von der Leyen zato što nisu zatvorili vrata desnici u Europi.

“Oni žele razgraditi Europu iznutra i tome se ne možeš otvoriti nego se moraš boriti protiv ekstremne desnice”, kazao je i dodao da u te skupine ubraja Europske konzervativce i reformiste te Identitet i demokraciju.

Njega je dočekalo i neugodno pitanje o mogućoj koaliciji desnice i liberala u Nizozemskoj, za što je kazao da je “velika pogreška ako to učine”, ali i dodao da se vlada u Nizozemskoj još nije formirala.

Potom se debata prebacila na temu klimatskih promjena, a Von der Leyen je kazala da su se svi u EU složili oko postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine te da je sada krenula faza razgovora sa svim dionicima oko ostvarenja tog plana, a posebno je naglasila razgovore s poljoprivrednicima i industrijom.

Schmit je kazao da klimatske politike mogu poboljšati novu vrstu održivog rasta, ali da to nije besplatno te se u Europi mora mnogo ulagati u transformaciju industrije, poljoprivrede i svakodnevne živote. “Moramo pokazati da na kraju svi mogu biti pobjednici prave klimatske politike”, rekao je.

Terry Reintke iz Zelenih je kazala da prvo treba imati Zeleni industrijski dogovor.

“Dolazim iz njemačkog industrijskog područja i vidim kakav potencijal ima zeleni dogovor za velike tvrtke, koje vide potencijalne u zelenoj tehnologiji i zelenoj industriji”, kazala je i dodala da hitno treba napraviti i reformu poljoprivredne politike EU jer je vidljivo da poljoprivrednici ne mogu više živjeti od onoga što proizvode i zato treba drugačije rasporediti subvencije.

“Ništa od ovoga neće biti moguće ako nećemo s europske razine masovno ulagati u infrastrukturu koja nam je potrebna za ovu transformaciju”, kazala je.

Walter Baier iz Ljevice je naglasio da nema kontradikcije između zelene i održive ekonomije. Založio se za snažnije investiranje, novi industrijski i energetski model.

“Najvažnije je ukinuti štednju i dati prostora za ulaganje i investiranje u zelenu transformaciju”, kazao je. Reintke je naglasila i da je najvažnije pronaći način za recikliranje kako ne bi ovisili o energiji iz uvoza.

Terry Reintke iz Zelenih upozorila je da bi se, ako će Europski pučani ići s desnicom, Zeleni ugovor mogao preokrenuti.

“I to bi bila katastrofa za klimu, i za prirodu, i za buduće generacije, ali i za našu ekonomiju. Ako želite zadržati Zeleni dogovor, morate glasati za europske Zelene kako bi ostali na putu i učini Europu klimatski neutralnom”, kazala je.

Tko može s desnicom?

U dijelu o demokraciji i vodstvu, na pitanje kako se EU može oduprijeti rastućem populizmu i nacionalizmu, Walter Baier je kazao kako ne može biti “kompromisa s krajnjom desnicom i njezinom agendom”.

“Moramo spriječiti te ljude da dođu na vlast i zato sam bio šokiran izjavom Von der Leyen u Maastrichtu, kada ste kazali da ovisi o ishodu izbora hoćete li ići u koaliciju s njima ili surađivati s njima”, kazao je Baier te dodao da smatra da je za rješavanje pitanja jačanja desnice ključno da se ljudima omoguće dostojanstven život, priuštivo stanovanje i sigurna radna mjesta.

Gozi smatra da treba “ujediniti kontinent” kako bi bili učinkovitiji u zaštiti prava. Založio se i za kontinentalne liste za Europski parlament i direktan izbor predsjednika Europske komisije. “2029. ova debata treba biti s transnacionalnim listama i izborom predsjednika Europske komisije”, kazao je Gozi iz Renew Europe.

Reintke je prozvala Gozija i zatražila da se odmah iz njihove europske grupe izbaci stranka nizozemskih liberala zbog stvaranja Vlade s desnicom. Baier je kazao da ne treba samo izbaciti krajnju desnicu iz vlasti, nego i njihovu agendu te dodao kako po pitanju migracija nisu problem same migracije, nego politika krajnje desnice.

“Zalažem se prava migranata, zalažem se za prava LGBT osoba, zalažem se za vladavinu prava”, odgovorio je Gozi i dodao da u Nizozemskoj još nema vlade te da će nakon europskih izbora odlučivati o sudbini nizozemskih liberala u njihovoj grupi. Ali je dodao i da im za tu odluku neće trebati godine kao što je to trebalo Europskim pučanima oko Viktora Orbana i Socijaldemokratima po pitanju Roberta Fica.

Nakon mnogo prozivanja oko mogućih koalicija Europskih pučana i desnijih stranaka, Von der Leyen je kazala: “Europski parlament se gradi nakon izbora formiranjem različitih grupa. Mislim da je važno postaviti jasne principe s kime želimo raditi. Prvi kriterij je proeuropski, drugi je proukrajinski koji je protiv Putina, a treći je za vladavinu prava”.

Dodala je da oni neće koalirati s europskim strankama koje su “Putinovi prijatelji” i koje žele uništiti Europu. Također je kazala i da EU ima mehanizme kojima može kažnjavati države koje ne poštuju vladavinu prava te dodala kako su Poljskoj bila zamrznuta sredstva iz EU fondova.

Na pitanje hoće li nakon izbora u vladajućoj europskoj koaliciji biti mjesta za talijansku premijerku Georgiju Meloni i njezinu stranku, Von der Leyen je odgovorila potvrdno.

“Na temelju tema ćemo vidjeti hoće li oni koji su proeuropski, a ona je jasno proeuropski protiv Putina, bila je vrlo jasna oko toga, i za vladavinu prava, i onda se nudimo da radimo zajedno”, kazala je.

“Moramo izgraditi većinu u Europskom parlamentu za sve teme kako bi Europa napredovala i kako bi imali jaku Europu”, kazala je te dodala kako za svaki prijedlog u Europskom parlamentu treba pronaći većinu. Potom je jasno naglasila da nije rekla da će biti u većini s Europskim konzervativcima, nego da će tražiti potporu parlamentaraca za svoje prijedloge.

Podjele oko migracija

Govoreći o pitanjima migracija i granica, Terry Reintke iz Zelenih je kazala da je to tema na kojoj je jasno vidljivo da nam toksična populistička debata neće pomoći naći rješenje.

“Mi smo kontinent koji stari i trebat će nam migracije, ako želimo održati naše bolnice, ako želimo biti ekonomski uspješni, ali moramo govoriti kako upravljati migracijama, moramo stvoriti legalne puteve i moramo imati otporan sustav azila kako bi bili sigurni da će prestati kaos na našim vanjskim granicama”, kazala je te dodala da moramo imati politike koje ispunjavaju humanitarne standarde, ali i koje su provedive u stvarnosti.

Walter Baier iz Europskih zelenih je temu migracija otvorio osobnom pričom o svojoj baki koja je umrla u nacističkom logoru smrti Auschwitzu, zato što zapadne demokracije nisu 1938. godine otvorile vrata za izbjeglice.

“A sada EU ne otvara granice za izbjeglice i ukida pravo na individualno razmatranje zahtjeva za azil. Ovo je sramota, trebali bi biti solidarni, trebali bi biti spremni primiti te ljude dostojanstveno i poštovati njihova ljudska prava”, kazao je.

Ursula von der Leyen je kazala da oni koji trebaju zaštitu i azil i dobivaju zaštitu i azil. “Ali mi smo ti u Europi koji odlučuju tko dolazi u Europsku uniju i pod kojim okolnostima, a ne krijumčari i trgovci ljudima”, rekla je i dodala da oni koji su u Europi došli neregularno i ne ispunjavaju uvjete za azil moraju otići kući. No, dodala je i da treba napraviti legalne puteve za siguran dolazak u EU.

Nicolas Schmit iz Europskih socijalista replicirao je von der Leyen i kazao da se slaže s pričom o “krijumčarima i trgovcima ljudima”.

“Ali, to nije cijela priča. Kada pogledam situaciju u Tunisu, a pretpostavljam da znate što se događa u Tunisu, što se događa s izbjeglicama koje guraju u pustinju, koje tuku, a neke i ubiju. To nije Europa, to nisu europske vrijednosti. Ovo je sporazum s vrlo gadnom diktaturom. Pa nam nemojte reći da se radi o borbi protiv krijumčara jer se radi i o borbi protiv izbjeglica koje su gurnute u pustinju, a mnoge su i umrle”, rekao je.

Njemu je replicirao Gozi koji se zapitao što podržavaju Europski socijalisti, s obzirom na to da je dio njih glasao protiv migracijskog pakta. On mu je odgovorio da se zalaže za migracijski pakt, iako on nije idealan, no da je početak bolje europske solidarnosti.

Walter Baier iz Ljevice je dobio pitanje o njegovom zalaganju za pregovore između Ukrajine i Rusije. “Prvo, mi se zalažemo za prekid vatre i želimo da EU igra političku ulogu u pronalaženju diplomatskog rješenja jer ne vidim rješenje sukoba koji se odvija na bojnom polju”, kazao je i dodao da EU ne pokušava pronaći diplomatsko rješenje.

O opasnosti novih tehnologija

U zadnjem bloku razgovaralo se o novim tehnologijama i njihovom utjecaju na društvo.

“EU je prvak u reguliranju tehnološkog sektora. Hoće li daljnja regulacija pomoći ili postati teret europskim kompanijama?”, glasilo je prvo pitanje, na koje je Schmit odgovorio da se tehnologija tiče gospodarskog rasta, ali i društvenog napretka.

“Nalazimo se u situaciji gdje Europa zaostaje i jedino rješenje je ulagati više. Štednja nam neće pomoći, samo ulaganja nam mogu pomoći”, kazao je predstavnik Socijaldemokrata te dodao da Europi treba unija na tržištima kapitala jer je to jedini način da Europa bude kompetitivna u razvoju novih tehnologija.

Von der Leyen tvrdi da europske institucije paze kako ne bi regulacijama ograničile rast te istaknula primjer zakona o regulaciji AI tehnologije i Zakona o digitalnim uslugama.

“Uzmite primjer TikToka. Zbog zakona o digitalnim uslugama smo mogli reći TikToku da ćemo istraživati njihov utjecaj na mentalno zdravlje mladih. […] Imamo regulacije koje mogu istovremeno pomoći ljudima i poticati inovacije”, kaže Von der Leyen.

Na pitanje kako bi EU trebala regulativno djelovati da se usprotivi sigurnosnoj prijetnji koju predstavlja TikTok, istovremeno pazeći da ne ugrozi slobodnu izražavanja, Baier je kazao da je EU do sada razumno postupala.

Pohvalio je Zakon o digitalnim uslugama, ali i naglasio je da je “ovo pitanje slobode pa zbog toga ne možemo zabraniti TikTok, ali ga trebamo kontrolirati”. Podsjetio je da big tech kompanije ostvaruju ogromne profite crpeći osobne podatke građana. “Zbog toga bih volio da informacijska i komunikacijska tehnologija postane javno dobro koje će biti pod društvenim nadzorom”, kazao je Baier.

Na isto je pitanje Gozi odgovorio da je “jako zabrinut zbog zaštite naše djece i njihovog mentalnog zdravlja”. “Ova Europska komisija je napravila odličan posao i sad imamo alat za osiguravanje zaštite”, rekao je i dodao kako smatra da djeca ne bi trebala imati pristup rizičnim aplikacijama dok ne navrše 15 godina.

“Ne želim ograničiti slobodu influencera, ali oni moraju biti transparentni. Ako ih netko plaća, moramo znati za koga rade”, rekao je Gozi.

Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca 2” kojeg podupire European Media and Information Fund.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.