Newsletter

Neki to vole vruće

Koji dezinformacijski narativi o klimatskoj krizi prevladavaju u Hrvatskoj? Što možemo očekivati od budućeg saziva Europskog parlamenta?
ilustracija: Ivana Živković/Faktograf.hr

Ovaj članak izvorno je objavljen kao 36. broj F-zina, Faktografovog newslettera 27.  5.  2024. F-zin možete i slušati!


“Očigledno” je ono što se jasno vidi, što ne treba dokazivati – definicija je to Hrvatskog jezičnog portala.

Očigledno je da se klima mijenja pred našim očima. U Hrvatskoj, u Europi, očigledno je toplije. Očigledni su sve češći vremenski ekstremi. Očigledne su štete koje za sobom ostavljaju.

Očigledno je da se znanstvena zajednica slaže da su klimatske promjene stvarne, a ljudsko djelovanje uzrok klimatskih promjena. Desetljećima upozoravaju: izgaranje fosilnih goriva vodi pojačavanju efekta staklenika, podizanju srednje temperature na Zemlji i dizanju razina svjetskih mora.

Očigledno je i da za klimatsku krizu nisu svi jednako odgovorni. Fosilna industrija još je sredinom prošlog stoljeća znala za posljedice izgaranja fosilnih goriva, govorili su im to čak i znanstvenici koje su sami plaćali. Odgovorili su upumpavanjem silne količine novca u poricanje klimatskih promjena i proizvodnju sumnje u znanstveni konsenzus o uzrocima klimatskih promjena, a sve kako bi se nastavili bogatiti upumpavanjem CO2 u atmosferu.

Na koncu, očigledno se radi na rješenjima za nošenje s posljedicama klimatskih promjena i očigledno nedostaje političke volje za ozbiljniji angažman u tom smjeru.

Kojim se metodama sve to što je očigledno negira i dan danas? Koji dezinformacijski narativi o klimatskoj krizi prevladavaju u Hrvatskoj? Što možemo očekivati od budućeg saziva Europskog parlamenta?

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Proizvodnja sumnje u klimatsku znanost u 5 koraka

Fosilna industrija podmazuje mašineriju negiranja klimatske krize još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Da bi nastavili profitirati od trgovine fosilnim energentima, da bi uvjerili potrošače da su njihovi proizvodi i dalje sigurni, falsificirali su znanost i korumpirali znanstvenike, orkestrirali dezinformacijsko-propagandne kampanje i hajku na nepotkupljive znanstvenike i znanstvenice.

Dezinformacijski narativ s vremenom se mijenjao. Fosilne industrija najprije je uvjeravala javnost kako klimatske promjene ne postoje, a zatim kako nema dokaza da ljudska aktivnost potiče globalno zagrijavanje. Kad više nisu mogli negirati očigledno, promijenili su priču. Sada tvrde da fosilna goriva nemaju alternativu pa su za zagađenje zapravo odgovorni potrošači, svi mi.

I priča i promjena priče dio su strategije koju je fosilna industrija preuzela od duhanske industrije. Kako smo pisali u tekstu “Kako obmanuti svijet i zaraditi milijune” na Klimatskom portalu, povjesničarka znanosti Naomi Oreskes i njezin kolega Erik Conway prvi su 2011. godine u knjizi “Trgovci sumnjom” upozorili da fosilni profiteri obmanjuju globalnu javnost koristeći istu strategiju kojom se ranije uspješno služila duhanska industrija. Strategija čiji je cilj proizvodnja sumnje – osporavanje činjenica i znanstvenih spoznaja plasiranjem dezinformacija u javni prostor – ima pet koraka:

1. Industrija financijski podržava osnivanje “trustova mozgova” koji okupljaju “znanstvenike” skeptične prema znanstvenom konsenzusu.

2. Tako potkupljeni znanstvenici proizvode “istraživanja” čiji nalazi idu na ruku industriji koja ih plaća.

3. “Otkrića” znanstvenika čiji je rad financirala, industrija koristi kao utemeljenje za lobističke i propagandne operacije s ciljem utjecaja na javne politike.

4. Industrija organizira hajku na znanstvenike i znanstvenice koji u javnosti pokušavaju iznositi činjenice o štetnosti njihovih proizvoda.

5. Lobisti i propagandisti najprije uvjeravaju političare i javnost da njihovi proizvodi nisu štetni, a kad u konačnici dođu do toga da ipak moraju prihvatiti činjeničnu stvarnost, mijenjaju narativ i tvrde da industriju ne treba posebno regulirati jer odgovornost za nastalu štetu ionako nije na njima, već na konzumentima njihovih proizvoda.

Danas se fosilna industrija služi lobiranjem, medijima i influencerima kako bi uvjerila javnost i politički vrh da “ima vremena”. Pretvaraju se da klimatske promjene i vlastitu ulogu shvaćaju ozbiljno, koriste se greenwashingom – marketingom koji gradi sliku da se na zaštiti klime radi značajno više nego što se doista radi – i brojnim drugim taktikama. Koje su posljedice njihovih operacija?

Klimatski dezinformacijski narativi prisutni u Hrvatskoj slijede globalne trendove

Da fosilna industrija uspijeva nametnuti diskurs odgode – narative koji prihvaćaju postojanje klimatskih promjena, ali opravdavaju nedjelovanje ili neadekvatne napore u njihovu suzbijanju – pokazuju rezultati istraživanja “THE NEW CLIMATE DENIAL: How social media platforms and content producers profit by spreading new forms of climate denial”, koje je u siječnju ove godine objavila organizacija Center for Countering Digital Hate (CCDH).

Tijekom šest godina, od 2018. do 2023., analizirali su transkripte više od 12 tisuća video zapisa objavljenih na platformi YouTube na temu klime. U istraživanju dezinformacijske narative dijele na tzv. staro negiranje (old denial narativi), koje je u padu, i tzv. novo negiranje klimatskih promjena (new denial narativi), koje je u porastu.

Prema njihovim podacima “stari” dezinformacijski narativ “Klimatske promjene ne postoje” pao je s 48 % svih tvrdnji o poricanju u 2018. na 14 % u 2023. godini. Dezinformacijski narativ “Ljudsko djelovanje ne uzrokuje klimatske promjene” relativno je stabilan i bilježi malen pad, sa 17 % na 16 %. Dezinformacijski narativ “Utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji nije štetan” bilježi porast s 4 % na 6 %. Najveći rast, kao i najveći udio među svim dezinformacijskim narativima imaju “novi” dezinformacijski narativi “Javne su politike za suzbijanje klimatskih promjena su nepotrebne”, koji bilježi porast s 9 % na 30 %, te “Klimatska znanost nije pouzdana”, koji bilježi porast s 23 % na 35 %.

Istu taksonomiju klimatskih dezinformacijskih narativa koristila je i udruga Faktograf u analizi dezinformacija o klimatskoj krizi u Hrvatskoj “Proizvodnja sumnje i hajka na znanost” iz veljače ove godine.

Loša prognoza za Europu

U takvom informacijskom okruženju početkom lipnja provode se izbori za Europski parlament.

Mada istraživanja europskih institucija (1, 2) pokazuju da stanovništvo Europske unije klimatske promjene smatra vrlo ozbiljnim problemom te jednim od četiri glavna prioriteta budućeg saziva EP-a, predviđanja i projekcije ne idu u korist borbe protiv klimatskih promjena.

Europsko vijeće za vanjsku politiku (ECFR) početkom godine objavilo je analizu koja predviđa značajan pomak udesno, odnosno uspon populističkih, radikalno desnih stranaka te mogućnost formiranja većine kroz veliku desnu koaliciju. Dosadašnja praksa pokazuje da su stranke krajnje desnice prilikom izglasavanja odluka koje se tiču klimatske krize većinom glasale protiv ili ostale suzdržane.

Drugim riječima, budući saziv Europskog parlamenta mogao bi usporiti zelenu tranziciju. Naočigled sve toplijoj planeti.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.