Pod povećalom

Ministar Šime Erlić ponovno dijeli novac župama u BiH, ove godine otišlo im je 1 250 066 eura

Dio novca iz programa koji treba pomoći jačanje prekogranične suradnje opet je otišao za obnove katoličkih samostana i crkvi.
Samostan Petrićevac

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU 2021. godine pokrenulo je dva programa prekogranične suradnje – jedan sa Srbijom, a drugi s Bosnom i Hercegovinom (BiH). U sklopu njih Ministarstvo putem natječaja dodjeljuje novac projektima koje su prijavile županije ili općine, javne ustanove i javna poduzeća te pravne osobe neprofitne naravi na pograničnim područjima.  Ciljevi programa, kako ih definira Ministarstvo, su “jačanje prekogranične suradnje kroz gospodarsku, socijalnu i demografsku revitalizaciju pograničnog područja te pružanje potpore Hrvatima” u BiH i Srbiji.

Međutim, u tim opisima programa jasno stoji da pod pojmom “pravne osobe neprofitne naravi” podrazumijevaju da su prihvatljivi korisnici i vjerske institucije “ako je njihov projekt usmjeren na aktivnosti jačanja zajednice u svojstvu pružatelja društveno-socijalnih usluga”. Ovako široka definicija znači da svake godine jedan postotak sredstava, koja dolaze direktno iz proračuna, odlazi, uglavnom, katoličkim župama u općinama i županijama uz granice. Pritom se za novac te župe natječu s razvojnim agencijama, raznim nevladinim udrugama, bolnicama, školama i vrtićima iako se vjerske zajednice ionako obilato financira na više razina.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Faktograf je ranije izvještavao da je u sklopu Programa prekogranične suradnje sa Srbijom 43 posto iznosa, odnosno 644 902 eura, otišlo projektima lokalnih župa – i to uglavnom za obnovu i ulaganje u infrastrukturu.

Sada smo provjerili i kamo je otišao novac iz praktički identičnog programa za BiH te utvrdili da je projektima u kojima sudjeluju župe otišlo 29 posto dostupnog novca, odnosno čak 1 250 066 eura.

Rekonstrukcija mrtvačnice i kapelice

Tako je, primjerice, projekt “Poboljšanje infrastrukture i jačanja suradnje između župe Preslavnog Imena Marijina Vrbanja i župe Sv. Mihovila Arkanđela Vareš” dobio 15 380 eura. Prema opisu projekta, novac će ići za “infrastrukturne radove, izradu i ugradnju stolarije te rekonstrukciju mrtvačnice i kapelice”. Očito s ciljem da ova investicija ne zvuči samo kao čisto upumpavanje novca građana dvjema župama za njihove potrebe, u opisu projekta stoji i da će se organizirati “posjeti i zajedničke aktivnosti s ciljem suradnje dviju župa, razmjena tradicija i običaja”. Što to točno znači, nije specificirano.

Slična priča je i s projektom “Ulaganje za dobrobit hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini” između Župe svetog Franje Asiškog iz Žeravca i Župe Preslavnog Imena Marijinog iz Retkovaca. Za 34 347 proračunskih eura postavit će se fasada na župnoj Crkvi svetog Franje Asiškoga, izvršiti konzervatorsko-restauratorski zahvat na oltaru crkve u Retkovcima te organizirati susret Hrvata “kroz program duhovne glazbe”.

Gotovo identični projekt imale su i Župa pohođenja Blažene Djevice Marije u Soljanima i Župa svetog Ante Padovanskog u Drijenči. Njihov projekt “Ulaganje u kulturni i društveni razvoj hrvatskog naroda” dobio je 20 193 eura, a tiče se nabave opreme za župu u Soljanima, obnovu i opremanje galerije župe u Drijenči te organizaciju susreta Hrvata “kroz program duhovne glazbe u izvedbi crkvenih zborova pjevača”.

Ministarstvo je dodijelilo 210 000 eura projektu koji su zajedno prijavile Franjevačka provincija Presvetog otkupitelja u Sinju i Nadbiskupsko sjemenište “Petar Barabarić” u Travniku, naziva “Zajedno smo jači”, a koji uključuje “izvođenje građevinskih, obrtničkih i instalaterskih radova u obje župe, organizaciju zajedničkih susreta, duhovne obnove i karitativne aktivnosti”.

Ministarstvo daje novac i za izvještavanje o aktivnosti katolika. Tako je projekt “Naš glas o nama – Katolički tjednik” Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije i medijske tvrtke VTV d.o.o. dobio 27 992 eura za “unaprjeđenje programskog sadržaja o katoličkoj crkvi bosanskih Hrvata na Plavoj vinkovačkoj televiziji koja ima pokrivenost u RH i BiH, nabava tehničke opreme za realizaciju tjednih izdanja i redizajn portala časopisa Katolički tjednik, emitiranje sadržaja Katoličkog tjednika u programu Plave Vinkovačke, prezentacija na internetu i društvenim mrežama”. Istu tu Plavu Vinkovačku televiziju detektirali smo i u Programu prekogranične suradnje sa Srbijom. I tada su bili među odabranima.

Građani plaćaju i ugradnju zvona i led rasvjete

I ostalih 16 financiranih programa u kojima su uključene župe nije se previše odmaknulo od ranije nabrojanog narativa. Tako se novcem građana tim župama platilo i iduće: energetsku obnovu samostana, raznorazna uređenja crkvi izvana i iznutra (uključujući sanacije krovišta jedne crkve, uvođenje klime u drugu te izgradnju šetnica s klupama i solarnom led rasvjetom u dvorištu treće), organizacije vjerskih događanja, hodočašća i posjeta biskupijama, uređenje prostorije za umjetničke postave, sanaciju sanitarnih čvorova u sjemeništu, obnovu zvonika te ugradnju novih zvona.

Nejasno je kako se sve nabrojano uklapa u cilj programa koji specificira da bi on trebao pridonijeti “osnaživanju pograničnog područja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, njihovom gospodarskom i svekolikom razvoju, osigurati pretpostavke za jačanje konkurentnosti i ostvarenje prekograničnih razvojnih potencijala te poticati aktivaciju svih dionika na zajednički rad za dobrobit hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”.

Također je nepoznanica i kako će ugradnja led rasvjete ispred župnog dvora ili ugradnja zvona u crkve doprinijeti “stvaranju preduvjeta za sprječavanje iseljavanja stanovništva, smanjenju negativnog demografskog trenda i održivom razvoju u pograničnom području” te podići “kvalitetu života i integraciju cjelokupnog stanovništva koje živi na tom prostoru”.  Takvo što pretpostavlja da su Hrvati koji žive u graničnim područjima isključivo katolici te će se odlučiti ostati živjeti i raditi tamo samo ako im Hrvatska obnovi župnu infrastrukturu.

Zajednički nazivnik: netransparentnost

Kako smo i ranije naglašavali, drugi problem s ovim programom za BiH, ali i onim za Srbiju, je izuzetna netransparentnost. Tako javnost na stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova, koji vodi HDZ-ovac Šime Erlić, može doznati samo imena projekata kojima je dodijeljen novac te tko je te prijedloge predložio. Javnost pak ne može doznati broj bodova koliko su pojedini projekti dobili niti pojedinosti o odabranim projektima. Građani tako pregledom stranice Ministarstva ne mogu doznati niti tko je sve odbijen jer se iz Ministarstva u tom pogledu pozivaju na odredbe GDPR-a.

Sve ranije navedene pojedinosti o programima u kojima su župe Faktograf je pak morao doznati posebnim upitom Ministarstvu. Prema opisu programa očito je da se ti natječaji planiraju u proračunu i za 2025. i 2026. godinu, tako da župe iz njih zasigurno mogu očekivati još novca za svoje infrastrukturna ulaganja.

Što se tiče Programa prekogranične suradnje s BiH, tjednik Nacional je nedavno pisao kako je Erlić u sklopu tog programa ove godine dodijelio 210 000 eura projektu u kojem sudjeluje Franjevački samostan Rama-Šćit u Hercegovini, premda je njegov gvardijan fra Andrija Jozić u više navrata javno optužen da već šest godina opstruira otvorenje Doma za stare i nemoćne osobe u Rami, u koji je hrvatska vlada uložila pola milijuna eura. “Odluka ministra Erlića opterećena je i sumnjom u nepotizam, jer je spomenuti projekt, u kojem sudjeluje i Župa svete Barbare Jakšić kod Požege, pisala razvojna agencija Panora Požeško-slavonske županije, koju vodi županica Antonija Jozić čiji je suprug nećak ramskog gvardijana fra Andrije Jozića”, pisao je Nacional.

Portal Telegram.hr je pak u kolovozu 2023. upozorio kako je, u sklopu tog istog programa, Franjevačka Župa sv. Marka Evanđelista na Plehanu u Bosanskoj Posavini, gdje je župni vikar fra Mato Vincetić, koji je tada zgrozio javnost propovijedi protiv migranata, dvije godine zaredom dobila novac od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. Za njihov program “Brat uz brata, Hrvat uz Hrvata” prvo su 2022. godine dobili 27 888 eura, a potom lani 35 000 eura. Riječ je o projektu koji ta župa provodi s Općinom Vladislavci. Prema opisu programa, očekivani rezultati su rekonstruirane pješačke staze u ulici Erne Kiša u Vladislavcima te nastavak građevinskih radova na objektu samostana.

Dvostruko financiranje

Poseban dio ove mutne priče je i to što se neki projekti župa financiraju iz godine u godinu (ili se jedna godina preskoči pa se onda projekt opet prijavi), s praktički istim objašnjenjima. Faktograf je pak otkrio i kako su neki od projekata župa koji su ove godine dobile novac od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU (MRRFEU), za iste ili slične projekte već dobile novac lani – i to od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Tako je 15. prosinca 2023. godine HDZ-ov ministar Branko Bačić potpisao Odluku o dodjeli financijske potpore projektima za poticanje povratka Hrvata i stvaranja održivih uvjeta života u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu na kojoj smo zatekli projekt Župe svetog Mihovila Arkanđela iz Vareša o obnovi fasade na crkvi Svete Barbare.

Kako smo naveli ranije u tekstu, riječ je o župi koja je od MRRFEU-a ove godine dobila 15 380 eura za infrastrukturne radove. Na listi se nalazi i već spomenuti medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije iz Sarajeva s identičnim programom: “Naš glas o nama – Katolički tjednik”.

Tu je i Župa svetog Ante Padovanskog iz Busovače koja je od Bačića dobila sredstva za uređenje Trga svetog Ante. To ih nije spriječilo da se ove godine s identičnim zahtjevom jave i ministru Erliću koji im je bez problema za istu stvar udijelio 32 379 eura iz proračuna. S pomoću novca iz te iste odluke Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Franjevački samostan Presvetog Trojstva Petrićevac iz Banja Luke izradio je projektnu dokumentaciju za Kulturno – pastoralni studentski centar. Potom se ove godine javio Erlićevom ministarstvu te za projekt “Zajedno u vjeri i kulturi, zajedno Hrvati 2” dobio 35 000 eura za energetsku obnovu samostana.

Kao i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, i Bačićevo ministarstvo je također netransparentno, ali još za razinu više – pa se tako uz odabrane projekte ne može vidjeti niti iznos dodijeljenih sredstava. Ako pak želite doznati tko je putem te “potpore projektima za poticanje povratka Hrvata i stvaranja održivih uvjeta života u Bosni i Hercegovini” dobio novac 2022. godine, misija je unaprijed osuđena na propast budući da poveznica na stranicama Bačićeva ministarstva ne radi te vas automatski vraća na početnu stranicu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.