Dezinformacije o klimi

Nizozemska elektroenergetska mreža je pod pritiskom, ali električni automobili nisu jedini krivci

Nizozemska proizvodi veliku količinu energije iz obnovljivih izvora, dok potražnja za strujom ubrzano raste. Ključan problem je nastao zbog nedovoljnog prijenosnog kapaciteta mreže.
Foto: Pixabay

Brojni su portali u regiji zadnjih mjeseci izvijestili o tome kako je nizozemska elektroenergetska mreža na rubu pucanja te da su glavni krivci za to, uglavnom, električni automobili. Tekstovi s takvim tvrdnjama pojavili su se u hrvatskim i bosanskohercegovačkim medijima.

Nizozemska elektroenergetska mreža je na rubu pucanja u cijeloj zemlji radi punjenja električnih automobila”, piše portal Automobil iz BiH. “Nizozemci žele izbaciti električne aute iz svojih gradova, električna mreža je na ivici kolapsa”, izvještava Klix, ne navodeći točno odakle točno dolazi takva inicijativa. “Električna mreža na rubu kolapsa: Ova zemlja EU u obzir uzima izbacivanje električnih auta iz gradova”, piše Jutarnji list u klikbejt naslovu teksta.

Navedeni portali su u pravu kada navode da je elektroenergetska mreža u Nizozemskoj pod velikim opterećenjem. Međutim, način na koji su mediji prenijeli tu vijest izostavlja neke bitne činjenice, odnosno, ne navodi sve faktore koji su utjecali na to da ta zemlja mora znatno povećati ulaganja u elektroenergetski sustav kako bi se prilagodila sve većim zahtjevima za spajanjem na mrežu.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Veliki skok u obnovljivim izvorima energije

Električni automobili uistinu jesu jedan dio problema, na što su upozoravali određeni mrežni operateri. Drugi bitan faktor, koji portali uopće ne spominju, jest činjenica da je Nizozemska u protekle dvije godine doživjela veliki skok u obnovljivim izvorima energije.

Broj solarnih panela gotovo se utrostručio od 2019. godine pa su tako Nizozemci prošle godine bili prvi u Europi te drugi u svijetu po solarnom kapacitetu po stanovniku. Uz gradnju velikih vjetroparkova u Sjevernom moru te rastući broj instaliranih dizalica topline, sve to stvara dodatan pritisak na elektroenergetsku mrežu (1, 2).

Rastuća potražnja za dodatnim prijenosnim kapacitetom brža je od tempa kojom operateri mreže mogu proširiti mrežu, što sa sobom donosi brojne probleme. Početkom ove godine, glavna nizozemska udruženja poslodavaca upozorila su da visoki porezi na električnu energiju i problemi s električnom mrežom u zemlji obeshrabruju poslovna ulaganja u Nizozemskoj. Napomenuli su da su se planirana proširenja i ulaganja počela odvijati izvan države dijelom zbog prenapunjene električne mreže te poteškoća s dobivanjem dozvola i nedostatka stabilne politike. Gotovo 9500 velikih tvrtki koje žele novi ili snažniji priključak kako bi elektrificirale svoje proizvodne procese i tako ih učinile održivijima trenutno ga ne mogu dobiti (NRC, Reuters).

Još jedna posljedica ubrzane zelene tranzicije je da neke općine više ne izdaju dozvole za izgradnju vjetroelektrana i solarnih farmi, što dovodi do usporavanja tempa ispunjenja vlastitih klimatskih ciljeva. Osim toga, mrežni operateri već sada povremeno gase komercijalne solarne parkove i kućne solarne panele kako bi se smanjio pritisak na mrežu.

Mjere za smanjenje opterećenja u vršnim razdobljima

Mrežni operateri stoga već neko vrijeme upozoravaju da je električna mreža pod pritiskom u gotovo svim pokrajinama, i to uglavnom zbog rastuće potražnje za dizalicama topline, solarnim panelima i punionicama električnih vozila. Ni vlada ni tvrtke mrežnih operatera nisu isključivo okrivile električne automobile, iako se i o njima u javnosti raspravljalo kao o djelu problema.

Nizozemski ministar klimatske i energetske politike Rob Jetten u listopadu 2023. godine poručio je kako će mreže u gradovima Utrechtu, Gelderlandu i Flevolandu do 2026. godine, zbog ubrzanog tempa elektrifikacije, biti preopterećene u vršnim razdobljima. Također je naglasio kako sadašnja ulaganja u mrežu ne mogu pratiti ubrzani tempo energetske tranzicije, zbog čega će biti potrebno izdvojiti znatno više sredstava u tu svrhu.

Jetten je tada predložio izvanredne mjere koje se odnose na udvostručenje ulaganja u električnu mrežu sa sadašnjih četiri milijarde na osam milijardi eura. Plan je da mjere potaknu velike potrošače električne energije da smanje potrošnju u vršnim satima između 16 i 20 sati kako bi se spriječio nestanak električne energije. Prema predloženim mjerama, veliki potrošači bi manje plaćali struju ako smanje potrošnju tijekom tih sati, dok bi prekomjerna potrošnja dovela do poskupljenja.

Ministar je tom prilikom najavio kako će proširenja državne električne mreže biti označena kao “važan društveni interes”. Prema procjenama vlade, Nizozemska treba postaviti dodatnih između 80.000 km i  105.000 kilometara kabela i izgraditi  do 54.000 trafostanica kako bi bila u koraku sa svojom zelenom tranzicijom (1, 2).

Zbog toga je početkom 2023. godine usvojen i akcijski plan za poboljšanja električne mreže koji precizno definira vladine buduće korake.

Izbacivanje električnih automobila iz gradova?

Krajem veljače ove godine, Stedin, operater električne mreže u Nizozemskoj, pozvao je općine da smanje opterećenje električne mreže u vrijeme najveće potrošnje tako što će isključiti javna mjesta za punjenje električnih automobila od 16 do 21 sat. Izvršni direktor Koen Borgers tada je u priopćenju poručio da u tom periodu mreža puca po šavovima jer većina ljudi tada dolazi doma s posla, pune svoje automobile te koristi razne električne uređaje. Tvrtka je tada navela da se punjenje svejedno može provoditi u drugo doba dana kada postoji višak solarne energije ili kada se mreža manje koristi, primjerice u podne.

Neki mrežni operateri ranije su također eksperimentirali  s “pametnim” ili “mrežnim punjenjem” u nekim gradovima, kao što je to učinjeno u Rotterdamu. To podrazumijeva da je manje energije dostupno na javnim stanicama za punjenje električnih automobila tijekom vršnih sati, što znači da se oni pune sporije. Zbog toga su, smatrajući da to može usporiti prelazak na električne automobile, negodovali u udruzi vozača električnih automobila.

Jutarnji list i portal Klix navode u naslovu kako Nizozemska planira izbaciti električne automobile iz gradova. Pritom navode samo primjer Utrechta, odnosno, razmišljanja gradske vijećnice Lot van Hoojidonk koja je jednom prilikom predložila mjere koje idu u smjeru potpunog isključenja punionica između 16 i 21 sati. Međutim, taj prijedlog još nije zaživio u realnosti, niti je takva mjera zasad implementirana (RTV Utrecht).

Ipak, u akcijskom planu koji je vlada usvojila početkom godine predlaže se učinkovitije korištenje niskonaponskih mreža, posebno u vremenu između 16 i 20 sati. “Pametne toplinske pumpe i stanice za punjenje koje se mogu kontrolirati postat će norma u kućanstvima u budućnosti. To smanjuje opterećenje električne mreže u vršnim razdobljima i ostavlja dovoljno prostora da domove učinimo održivijima. U tu svrhu, vlada je predana razvoju novih standarda i certifikacije. Za javne punionice, fleksibilno punjenje postat će standardni dio ugovora s općinama”, stoji na službenim stranicama.

Dodatno je ministar Jetten u travnju upozorio na nestanak struje zbog preopterećenja mreže. Kako je napisao u svom pismu zastupničkom domu, do 2030. godine milijun i pol malih potrošača moglo bi se suočiti s bljeskajućim svjetlima, opremom koja ne radi ispravno i nestankom struje ako mjere protiv zagušenja ne budu imale dovoljan učinak (NRC).

Problemi i u drugim zemljama

Problemi s kojima se suočava Nizozemska nisu strani ni drugim europskim zemljama koje nastoje balansirati ponudu i potražnju električne energije kako se mreža ne bi urušila, budući da se električna energija ne može skladištiti u velikim razmjerima.

U Poljskoj se nekoliko puta dogodilo da, u periodu niske potražnje i visoke proizvodnje, mreža nije imala kapacitet za prihvat električne energije proizvedene s pomoću solarnih panela ili malih fotonaponskih instalacija. Finski vozači ranije su pozvani da izbjegavaju grijanje automobila (što je tamo učestalo tijekom zime) u jutarnjim terminima, a na britanske potrošače se apeliralo da smanje potrošnju električne energije između 16.00 i 19.00 sati (1, 2).

Oko toga su se dogovorile i zemlje EU koje su 2022. uvele mjeru izvanrednu obveze smanjenja potrošne električne energije za 5 posto u vršnim satima (Euroactiv).

Međunarodna agencija za energiju (IAE) navodi kako je sporost nadogradnje prijenosne i distribucijske mreže, uz neadekvatne programe potpore i dugotrajne postupke izdavanja dozvola, jedno od glavnih ograničenja kada se radi o proširenju kapaciteta obnovljivih izvora energije. Mnoge mreže nemaju dovoljan kapacitet za povezivanje novih solarnih panela i vjetroelektrana.

Kadri Simson, europska povjerenica za energetiku u prethodnom mandatu komisije (2019.-2024) tako je jednom prilikom izjavila kako su procjene Europske komisije da će trebati provesti ulaganja od 584 milijarde eura u prijenosne i distribucijske mreže kako bi se do 2030. godine ostvarili ciljevi zelene tranzicije.

Zaključno, tekstovima u kojima se ističe da su električni automobili ključan ili jedini razlog problema nizozemske elektroenergetske mreže nedostaje kontekst. Činjenica je da se zbog punjenja električnih automobila povećala potražnja za električnom energijom u Nizozemskoj. No, potražnja se povećala i zbog ubrzane ugradnje dizalica topline, solarnih panela i drugih uređaja kao i većim potrebama industrije za električnom energijom. S druge strane, Nizozemska je proteklih godina velikim dijelom povećala proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. Ključan problem je u toj situaciji nastao zbog nedovoljnog prijenosnog kapaciteta elektromagnetske mreže, posebno u vrijeme najvećeg opterećenja, zbog čega su najavljene velike investicije u infrastrukturu, ali i predložene mjere kako da se to opterećenje u ključnim dijelovima godine i dana smanji.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.