U dvorištu Matice hrvatske svečano je otkrivena spomen-ploča koja bi za iduća pokoljenja trebala zabilježiti, očito, povijesni trenutak kada je u Hrvatskoj izglasan jedan zakon.
“Matica hrvatska izradila je nacrt i predložila Vladi Republike Hrvatske da se donese Zakon o hrvatskom jeziku koji je 26. siječnja izglasao Hrvatski sabor”, stoji uklesano pozlaćenim velikim pisanim slovima na mramornoj ploči koju je otkrio akademik Mirjan Damaška.
Uz predsjednika Matice Miru Gavrana (koji se neslužbeno spominje kao mogući HDZ-ov kandidat za predsjednika RH), otkrivanju spomen-ploče, duljine 180 i visine 90 centimetara, prisustvovalo je niz uzvanika koji su jedva stali u dvorište. Među njima su bili i premijer Andrej Plenković, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
“Postavljanjem ove spomen-ploče želimo zahvaliti generacijama domoljuba, jezikoslovaca, književnika i intelektualaca kojima je hrvatski jezik bio na srcu, a ideja o hrvatskoj jezičnoj samosvijesti – sastavnicom osmišljavanja kulturnog i nacionalnog identiteta”, izjavio je Gavran. Na njega se nadovezao premijer Plenković koji je kazao kako će Matica hrvatska i intelektualci okupljeni u okviru nje, “uvijek znati da su bili ti koji su pokrenuli ovu veliku inicijativu i bez ikakvih dilema – donošenja jednog od najvažnijih zakona u proteklom sazivu Sabora”.
Spomen-ploča je donacija
Faktograf je pak zanimalo odakle Matici ta spomen-ploča, odnosno gdje su je i od koga nabavili i po kojoj cijeni – budući da je ta institucija obveznik javne nabave. Naime, na njihovim službenim stranicama pod kategorijom “Javna nabava” nema spomena o spomen-ploči. Stoga smo poslali upit Matici iz koje je ubrzo stigao odgovor.
“Spomen-ploča donacija je g. Tadije Barbarića, vlasnika tvrtke REZ, na čemu mu Matica hrvatska iskreno zahvaljuje”, objasnila nam je voditeljica Ureda komunikacija i medija Matica hrvatska Jelena Gazivoda. Tu informaciju smo odmah provjerili i s gospodinom Barbarićem.
“Pa dobro, oni su došli, znaju za mene, i logično je bilo da kažem: nema problema – ja ću to sponzorirati. Vrlo jednostavno. Ništa dalje od toga”, rekao nam je Barbarić. “Kad nešto od srca dajete ljudima i oni se trude sve je u redu”, naglasio nam je ovaj kamenoklesar čija je tvrtka smještena odmah uz groblje Mirogoj. Otkrio nam je i da je riječ o mramoru tipa Verde Antico koji potječe iz Alpi i da mu je za izradu trebao “dan, dva posla”.
Vinodolski zakonik jedini ima svoj spomenik
Faktograf nije pronašao podatak da je ijedan drugi zakon dobio svoju spomen-ploču, izuzev Vinodolskog zakonika. On ima svoj spomenik u Novom Vinodolskom. Riječ je 75 članaka pisanih hrvatskim jezikom na glagoljičnom pismu. Zakonik je donesen 6. siječnja 1288. godine i njime se uređuju odnosi između knezova Krčkih, kao novih feudalnih gospodara Vinodola, s devet vinodolskih općina. To je najstariji zakonski tekst na hrvatskom jeziku i najstariji zakonski spomenik slavenskog juga napisan glagoljicom.
U intervjuu za Novi list iz kolovoza 2018. godine naslova “Vinodolski zakonik je poput preteče Istanbulske konvencije, čuvao je žene prije 730 godina” predstojnik katedre za povijest države i prava na Pravnom fakultetu u Rijeci Željko Bartulović među ostalim vrijednostima kazao je i kako Zakonik, “npr. posebnim propisom štiti žene pa bi to bila preteča zaštite prava žena”.
‘Smiješan populistički potez’
Za Zakon o hrvatskom jeziku u Saboru je krajem siječnja ove godine glasalo 95 zastupnika. Deset je bilo suzdržanih, a 17 protiv. Zakonom se propisuje službena uporaba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik kao koordinacijskog savjetodavnog tijela čiji će rad biti usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika.
Zakon se neće baviti književnošću i privatnim govorom, već se odnosi na službenu upotrebu hrvatskog jezika. Primjerice, strane tvrtke svoje nazive najprije će morati pisati na hrvatskom, a tek onda na svom jeziku. Pritom nisu propisane nikakve sankcije za one koji to ne poštuju.
Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Mate Kapović izjavio je kako se radi o “smiješnom populističkom potezu” i da bi se briga o hrvatskomu jeziku trebala pokazivati “ne šupljim i nepotrebnim zakonima nego istraživanjima toga jezika, stvaranjem novih resursa za hrvatski i stavljanjem njegova bogatstva na raspolaganje svim njegovim govornicima i istraživačima u svijetu”. Pritom je podcrtao da je zakon nemušto napisan te da je čudno da spomen-ploču Gavran postavlja sam sebi.
