Ocjena točnosti

Istraživanja javnog mnijenja tijekom godina pokazuju da većina građana Hrvatske podržava pravo na pobačaj

Novi DP-ov ministar Ivan Šipić kaže da je "za veliki dio hrvatskog naroda to pitanje nedvojbeno" i u pravu je - u slučaju da je mislio da velik dio naroda podupire pravo na pobačaj.
Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić jučer je u Zagrebu s ravnateljem Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” Željkom Holjevcem potpisao Sporazum o suradnji. Riječ je o formalnom okviru za zajedničke projekte radi osmišljavanja budućih demografskih politika i politika useljeništva.

Nakon službenog dijela događanja novinari su pitali ministra Šipića planira li vladajuća većina, i u kojem smjeru, mijenjati Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, ali i koji je njegov stav o sankcijama koje Autonomna ženska kuća Zagreb predlaže za one koji ometaju žene u ostvarivanju tog prava. Ministar, inače član stranke Domovinski pokret, izjavio je iduće:

“Pitanje pobačaja je široko pitanje, ali sigurno, htio netko priznati ili ne, za veliki dio hrvatskog naroda je to pitanje nedvojbeno – koliko je meni poznato. Znači nikome nije, ovaj, uzeto pravo da odlučuje, ali naravno da ulazimo i u visoko moralno pitanje, visoko vjersko pitanje i široko pitanje. Znači na tu temu bih ja mogao nadugo i naširoko. Ako me pitate za osobni stav, moj osobni stav, ja sam svjedočio i toga se ne bojim reći, da sam u startu načelno protiv pobačaja. To načelno kažem. Ali poznavajući sve okolnosti koje može izazvati posljedica i za ženu majku i za ženu, onu koja rađa, onda sam otvoren kao i mnoge institucije koje se bave ovim pitanjem”.

Podrška pravu na izbor je veća od 70 posto

Što se tiče dijela Šipićeve izjave kako je “za veliki dio hrvatskog naroda to pitanje nedvojbeno – koliko je meni poznato”, Faktograf ne može procijeniti je li ona išla u smjeru da ministar misli kako je nedvojbeno da je većina građana protiv prava na pobačaj ili za postojanje prava na pobačaj. U slučaju da je pak ministar krenuo putem prve premise (što bi bilo logično jer izjavu zaključuje mišlju da je on osobno protiv pobačaja) treba navesti kako je niz istraživanja javnog mnijenja po tom pitanju tijekom godina pokazalo da su građani u velikoj većini uvijek za postojanje prava na pobačaj.

Primjerice, istraživanje stavova birača koje je uoči predsjedničkih izbora 2009. za Tportal provela agencija Puls pokazalo je kako gotovo 70 posto ispitanih smatra da se pobačaj ne treba zabraniti. Agencija Promocija Plus je 2014. godine za RTL televiziju provela slično istraživanje na 1 300 ispitanika koje je pokazalo da pravo na pobačaj podržava 75 posto anketiranih.

Portal Telegram.hr u veljači 2020. godine objavio je istraživanje javnosti koje je tada provela agencija Ipsos na reprezentativnom uzorku 612 punoljetnih ispitanica i ispitanika, a vezano uz njihove stavove oko pobačaja. Ono je pokazalo da čak 81 posto ispitanih smatra da bi žene u Hrvatskoj trebale imati pravo na izbor kad se radi o trudnoći, rađanju i pobačaju. Uz to, 63 posto ispitanih smatralo je da prekid trudnoće za ženu mora biti besplatan. Zanimljivo, sličan postotak, odnosno 62 posto ispitanika izjasnilo se i kako se vjerske zajednice ne trebaju petljati u pitanja zdravstvene politike oko pobačaja.

Anketa HRT-ova HRejtinga je 2022. godine, na uzorku od 1 400 ispitanika, pokazala da je za 73 posto ispitanika zabrana pobačaja neprihvatljiva. Osim što je ona neprihvatljiva za birače ljevice i desne političke stranke su se mogle iznenaditi rezultatima. Natpolovična većina birača i Mosta (69,4%) i Domovinskog pokreta (51,8%) i Hrvatskih suverenista (51,3%) protivila se u toj anketi potpunoj zabrani pobačaja. Ni HDZ-ovi (55,4%) birači nisu za to da im stranka vezano uz to pitanje ode više desno od centra.

Portal Voxfeminae.net u svibnju ove godine pisao je kako je u sklopu projekta “Podržane ili pokorene – društveni rizici ugroze i mogućnost zaštite reproduktivnih prava žena u Republici Hrvatskoj” koji provodi Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, provedeno anketno istraživanje na reprezentativnom uzorku od 600 punoljetnih građana. U istraživanju su ispitivani, između ostalog, stavovi o pobačaju i reproduktivnim pravima izbora za žene, koji su pokazali da 75 posto ispitanih smatra da žena treba imati pravo izbora o zadržavanju trudnoće. “Ukratko, velika većina svih punoljetnih građana i građanki odbacuje zabranu pobačaja”, zaključili su na Voxfeminae.net.

Sporni priziv savjesti

Nadalje, ministar Šipić nije sasvim u pravu u dijelu izjave u kojem tvrdi da nikome nije uzeto pravo da odlučuje o pobačaju. Iako je u Hrvatskoj na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece koji ženama jamči prekid trudnoće do isteka deset tjedana od dana začeća, one i dalje na putu ostvarenja tog svog prava nailaze na prepreke poput nedostupnosti u pojedinim zdravstvenim ustanovama potpomognutim institutom priziva savjesti te skupoće samog zahvata.

Uoči lanjskog Međunarodnog dana za siguran i legalan pobačaj, Feministički kolektiv fAKTIV proveo je istraživanje dostupnosti zdravstvene usluge pobačaja na zahtjev u bolnicama u Hrvatskoj. Feministički je kolektiv pisao na adrese 30 zdravstvenih ustanova koje imaju ovlaštenje Ministarstva zdravstva za obavljanje pobačaja na zahtjev. Većina bolnica dostavila je tražene podatke, ali nekoliko njih nije odgovorilo ili su dostavile nepotpune odgovore. U sklopu fAKTIV-ovog istraživanja sedam bolnica nije odgovorilo ništa vezano za dostupnosti pobačaja. Radi se o OB Gospić, OB Šibensko-kninske županije, OB Nova Gradiška, OB Dr. Ivo Pedišić Sisak, OŽB Vinkovci i Rodilište i poliklinika Podobnik.

Zaključci istraživanja stoga su bili kako je u 22 bolnice dostupan pobačaj na zahtjev, a njih 14 nudi i uslugu medikamentoznog pobačaja. U slučaju 12 bolnica, od 21 koje su dostavile podatke o broju liječnika, veći je broj liječnika koji obavljaju pobačaj, nego onih s prizivom savjesti. Zabrinjavajuće je da, prema tom istraživanju, većina zaposlenih u osječkom i splitskom KBC-u, KBC-u Zagreb i Sestrama milosrdnicama, KB-u Sveti Duh te požeškoj i zadarskoj bolnici odbijala je obavljati pobačaj.

Večernji list je pak 2022. izvještavao kako od ukupno 359 bolničkih ginekologa u Hrvatskoj prekid trudnoće u javnim bolnicama pristaje raditi 164 ginekologa, a 195 ih to odbija. U praksi to znači da žene koje žele prekid trudnoće ponekad moraju po to pravo, ovisno gdje žive, putovati u bolnice koje su desecima ili stotinama kilometara udaljene od njihova boravišta. Uz to, zbog zagrebačkog i petrinjskog potresa u glavnom gradu države obnavlja se niz bolnica pa je i to ograničavajući faktor u pružanju svih vrsta zdravstvene skrbi.

Problem je i skupoća zahvata

Prosječna cijena kirurškog zahvata iznosi tristotinjak eura, dok  prosječna cijena medikamentoznog pobačaja iznosi nešto manje od tristo eura. Konačna cijena ovisi o vrsti anestezije i pregledima, što ukupan iznos može povećati i za dodatnih 250 eura, utvrdio je fAKTIV.

“Premda ne možemo govoriti o trendu značajnijeg rasta cijena, vrijedi usporediti prosječnu cijenu zdravstvene usluge s minimalnom plaćom u Hrvatskoj, čiji neto u 2023. godini iznosi 560 eura. Također, i dalje možemo pratiti značajne regionalne razlike u iznosima koje bolnice naplaćuju”, priopćili su lani u rujnu iz fAKTIV-a te zaključili da će pobačaj biti dostupan svim ženama, bez obzira na njihov ekonomski status, “tek kada bude besplatan”.

Godinu dana prije ovog istraživanja Hrvatsku je, pak, potresla priča Mirele Čavajde. Njoj nije bio dopušten pobačaj u visokom stadiju trudnoće, unatoč činjenici da bi, prema liječničkim nalazima, njezino dijete bilo rođeno mrtvo ili s teškim malformacijama s obzirom na agresivni tumor na mozgu. Tri zagrebačke bolnice tada su joj odbile izvršiti pobačaj pa ga je Čavajda morala obaviti u Sloveniji.

Molitelji uznemiravaju žene

Vezano za povod ministrove izjave, valja pojasniti kako je Autonomna ženska kuća Zagreb jučer Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu unutarnjih poslova uputila zakonske prijedloge kojima, po uzoru na Španjolsku, traži uvođenje zatvorske kazne od jedne do tri godine za molitelje pred bolnicama gdje se obavljaju prekidi trudnoće te zabranu javnog okupljanja molitelja na gradskim trgovima jer se, navode, takvom molitvom vrijeđaju osnovna ljudska prava, temeljne slobode i integritet žena.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.