Snažno nevrijeme, dijelom praćeno tučom, koje je prošlog ponedjeljka pogodilo Hrvatsku, a najveće štete napravilo u slavonskom mjestu Bošnjaci, dovelo je do širenja neutemeljenih informacija o tome da je oluja umjetno stvorena kako bi se uništilo poljoprivredu.
U jednom od statusa objavljenom 2. srpnja (arhivirano ovdje) kao dokaz da se nije radilo o prirodnoj pojavi stavljena je i fotografija neobične formacije oblaka.
“Slobodno se pravite mutavi i ostanite ignorantni, vaša stvar, ali nemojte govoriti kako je ovoga uvijek bilo i kako je ovo prirodno. Ne, nije.
EU komisija na čelu sa onom zločinačkom vješticom vam može reći (tek tako) da ubijete 50.000 svinja jer su prehlađene i jer vas je prevarila novim nevidljivim neprijateljem, ali kako slično učiniti s usjevima, kako to uništiti…? Lako. Vidjeli smo jučer kako”, navodi se u statusu.
U statusu se sugerira da prošlotjedno nevrijeme nije nastalo prirodno, da formacije oblaka s fotografije nije bilo ranije te da je sve izvedeno s namjerom da se unište usjevi. Za kraj u statusu se sugerira kako nam je nevrijeme “poslala” Europska komisija koja nam je prošle godine, navodno, naredila i da ubijemo 50 tisuća svinja, iako za to nije bilo potrebe.
U sedam dana status je prikupio 196 dijeljenja, 68 komentara i još više od 750 ostalih reakcija.
Afrička svinjska kuga – vrlo zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja
Za početak, netočno je da je Hrvatska eutanazirala svinje “jer su bile prehlađene” već je to učinila kao mjeru borbe protiv širenja afričke svinjske kuge. Kao što smo pisali još u kolovozu prošle godine, kada su se uglavnom desne stranke bunile zbog načina na koji se ta bolest u Hrvatskoj suzbija, dok su poljoprivrednici prosvjedovali, afrička svinjska kuga je vrlo zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 posto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim usmrćivanja.
ASK je prvi put opisana 1921. godine u Keniji. Sredinom 20. stoljeća naglo se proširila u države istočne i subsaharske Afrike, a prva pojava ASK izvan područja tog kontinenta zabilježena je u Portugalu 1957. godine. Infekcija je ubrzo dokazana i u Španjolskoj, a nakon toga se sporadično javljala i u drugim državama. Početkom 90-ih je iskorijenjena u Europi, osim u talijanskoj Sardiniji gdje je prisutna i danas. Transkontinentalno širenje ASK ponovilo se 2007. godine pojavom ASK u Gruziji. Tada se zbog kasnog postavljanja dijagnoze (tri mjeseca nakon izbijanja bolesti), ona proširila s domaćih na divlje svinje, kao i u susjedne države uključujući Armeniju, Azerbajdžan i Rusiju.
Iz Rusije se zaraza divljim svinjama postupno proširila u Ukrajinu (2012.) i Bjelorusiju (2013.). Bolest je 2014. godine potvrđena u divljih svinja u Litvi. Tada su preventivno uklonjene i sve domaće svinje koje su uzgajane u blizini granice s Bjelorusijom. Iste je godine u Poljskoj dokazana infekcija u divljih svinja, a „primijenjene su jednake mjere, odnosno neškodljivo su uklonjene sve domaće svinje u zaraženoj zoni“. Nakon slučajeva bolesti u 2020. godini, Njemačka je u ljeto 2021. ponovo potvrdila ASK na svom području te je čak stočarima nudila 200 eura po svinji ako odustanu od njihova uzgoja. Danska je, primjerice, odstrijelila sve divlje svinje radi prevencije. Bolest se širila i drugim zemljama Europe, a u veljači prošle godine prvi slučajevi zabilježeni su u Srbiji. Početkom ljeta 2023. godine, bolest eskalira i u susjednoj BiH.
Borba Hrvatske protiv širenja afričke svinjske kuge
U Hrvatskoj je ASK prošle godine zabilježen u lipnju te se proširio u narednim mjesecima, a uz njegovo širenje država je počela provoditi i restriktivne mjere njezina suzbijanja. Hrvatska je još 2007. godine donijela Pravilnik o mjerama kontrole afričke svinjske kuge, dok je 2018. godine donijela prvi Nacionalni krizni plan za ASK koji je u narednim godinama mijenjan. Od 2019. godine provodi se program nadziranja ASK u Hrvatskoj.
Iz Ministarstva poljoprivrede odgovoreno nam je da tijekom epidemije afričke svinjske kuge (ASK) 2023. godine u Hrvatskoj “ukupno usmrćeno 37.897 svinja, od čega su 7.193 svinje usmrćene na klaonicama, a 30.704 svinje na objektima (gospodarstvima)”. Dakle, u statusu je malo i preuveličan broj usmrćenih svinja u Hrvatskoj.
Na pitanje zašto je Hrvatska, kao mjeru borbe protiv afričke svinjske kuge, provodila eutanaziranje svinja, iz Ministarstva poljoprivrede su nam odgovorili da je to kao jedina mjera kontrole propisano uredbom EU, kao i da ta mjera piše u preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja.
“Usmrćivanje svinja, kao jedna od mjera kontrole, propisana je Uredbom (EU) 2020/687 (članak 12.) i obavezno se provodi na svim objektima na kojima se potvrdi ASK. Usmrćivanje na objektima, na kojima se potvrdi ASK, provodi se u svim državama članicama EU, kao i u trećim zemljama koje postupaju ili u skladu s EU legislativom ili prema preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH) (članak15.1.7. WOAH Priručnika za kopnene životinje).
Dodatno, zbog vrlo visokog rizika za daljnje širenje ASK, usmrćivanje se može provoditi i preventivno (Uredba (EU) 2020/687 – članci 7., 9. i 22.), posebno na objektima na kojima se zbog promjene zdravstvenog stanja svinja postavi sumnja na ASK ili na objektima koji nisu zadovoljavali biosigurnosne uvjete, kao i na objektima za koje se utvrdi da su bili u izravnom ili neizravnom kontaktu s ASK pozitivnim objektima”, navodi Ministarstvo poljoprivrede.
Iz Ministarstva su nam otkrili i da je kao odštetu zbog uginuća ili usmrćivanja svinja poljoprivrednicima isplaćeno 9,2 milijuna eura. “Sukladno pravnim osnovama u okviru nadležnosti Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane, a u svrhu nadoknade izravnih šteta gospodarstvima na kojima su svinje uginule uslijed pojave ASK ili je provedeno usmrćivanje, ukupno je isplaćeno 9.238.744,37 eura”, zaključili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da je neutemeljena tvrdnja iz statusa da je Hrvatska eutanazirala svinje jer nas je Europska komisija prevarila novim nevidljivim neprijateljem te smo ubijali svinje “jer su se prehladile”. Program eutanaziranja svinja proveden je zbog suzbijanja širenja afričke svinjske kuge, vrlo zarazne virusne bolesti domaćih i divljih svinja za koju nema drugog načina iskorjenjivanja, osim usmrćivanja životinja.
Fotografija mammatus oblaka
Drugi dio Facebook statusa odnosi se na sugestiju da se oblaci s fotografije nisu pojavljivali ranije i da ne mogu prirodno nastati te da su “poslani” kako bi uništili hrvatske usjeve. Fotografija prikazuje tzv. mammatus oblake o kojima je Faktograf već pisao u prosincu 2022. godine. Također, Faktograf je istu formaciju oblaka u Zagrebu snimio uoči prošlotjedne oluje koja je najveću štetu napravila u Slavoniji.
Fotografija oblaka dijeli se od kolovoza 2023. godine
Konkretna fotografija iz statusa hrvatskog korisnika već se mjesecima dijeli društvenim mrežama. U opisima te fotografije (arhivirano ovdje) navodi se kako se radi o mammatus oblacima koji su u kolovozu 2023. godine snimljeni u kineskoj provinciji Hubei.
No, s obzirom da se ta snimka dijelila samo društvenim mrežama, a nismo uspjeli pronaći neki kredibilan izvor za objašnjenje njezina nastanka, informaciju o mjestu njezina nastanka treba uzeti s rezervom. Ono što sa sigurnošću možemo utvrditi je da se snimka društvenim mrežama dijeli od kolovoza prošle godine.
Mammatus oblaci nastaju prirodno
Znanost je utvrdila da te neobične formacije oblaka nastaju prirodnim putem, što je suprotno navodu iz statusa hrvatskog korisnika. Kao što smo pisali ranije, iako se rijetko pojavljuju, mammatus oblaci zabilježeni su posljednjih godina i na našim područjima, a da nisu nužno završili s nevremenom kakvo je bilo u Bošnjacima. Portal Dalmacija Danas objavio je 2018. galeriju fotografija mammatus oblaka iznad Pelješca, 2021. godine viđeni su iznad Zenice u BiH, a tekst o njima napisao je BiH portal televizije N1, da bi iste godine bili snimljeni i nad Makarskom.
Također, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) nam je u svom odgovoru u prosincu 2022. odgovorio da se ne radi o nikakvoj novoj pojavi već je mammatus oblake prvi opisao pionir meteorologije William Clement Ley 1894. godine, znači prije više od 130 godina.
“Mammatus formacije najčešće imaju oblik izbočina koje vise s baze glavnog oblaka koje podsjećaju na ženske grudi po čemu su i dobili ime. Naime, naziv mammatus dolazi od latinske riječi mamma što u prijevodu znači ‘vime’ ili ‘grudi’. Njihov upečatljiv izgled je najvidljiviji kada je sunce nisko na nebu i kada su njihove vrećice uokvirene sunčevom svjetlošću”, odgovorili su nam tada iz DHMZ-a.
Dobili smo pojašnjenje i kako nastaju ti rijetki i neobični oblaci. “Ove formacije nastaju prilikom spuštanja i zagrijavanja zraka odnosno sudaranjem hladnog zraka koji tone i uzlaznog toplog zraka. Kako se zrak ne spušta jednoliko, područja s više vlage zagrijavaju se sporije te tako nastaju vrećice kondenzacije koje pritom stvaraju oblike koji izgledaju kao da vise iz matičnog oblaka. Proces nastanka mammatus formacija također ih čini posebnima, jer je suprotan od nastanka drugih vrsta oblaka koji nastaju zbog uzdizanja zraka”, odgovara DHMZ.
“Mammatusi se obično formiraju na bazi nakovnja kumulonimbusa, ali je uočeno da se formiraju i na drugim rodovima oblaka, kao što su stratokumulusi, altostratusi i altokumulusi. Većinom su sastavljeni od leda, ali moguća je kombinacija leda i vode. Mammatus oblaci mogu biti praćeni nestabilnostima, posebice u kombinaciji s kumulonimbusom, međutim najčešće se javljaju nakon oluja odnosno ukazuju da je oluja oslabila ili već prošla”, zaključili su u odgovoru iz DHMZ-a. Tada su nam poslali i tri linka za one koji žele znati više o mammatus oblacima, a do njih možete doći OVDJE, OVDJE i OVDJE.
DHMZ-ova analiza nevremena 1. srpnja
Veliku analizu kako je došlo do toga nevremena 1. srpnja na svojim internetskih stranicama objavio je 8. srpnja DHMZ. “Nakon vrućeg vikenda, 29. i 30. lipnja, s temperaturom višom od 30 °C u cijeloj zemlji, početak tjedna obilježila je intenzivna promjena vremena. Grmljavinsko nevrijeme praćeno tučom, olujnim vjetrom i obilnom oborinom u kratkom vremenu pogodilo je kontinentalni dio Hrvatske i uzrokovalo velike štete na usjevima i stambenim objektima, srećom bez ljudskih stradanja”, stoji u analizi DHMZ-a.
“U ponedjeljak, 1. srpnja, prostrana i duboka dolina s hladnim zrakom pružala se od sjevera kontinenta preko zapadne Europe sve do zapadnog Sredozemlja. U jugozapadnom strujanju pritjecao je vlažan i nestabilan zrak, dok se u prizemnom sloju u polju sniženog tlaka zraka preko Hrvatske premještala hladna fronta”, navode te dodaju da “visoka dnevna temperatura zraka tijekom vikenda pogodovala je zagrijavanju tla”, a da “dolaskom nestabilnog i vlažnog zraka nad tako ugrijanu podlogu, počeli su se razvijati grmljavinski oblaci”.
Zaključno, u statusu hrvatski korisnik Facebooka netočno piše da je pojava tzv. mammatus oblaka nova te da oni ne nastaju prirodno. Tu formaciju oblaka opisao je još 1894. godine pionir meteorologije William Clement Ley što znači da se za njih zna više od 130 godina, a meteorologija ima i objašnjenje kako oni prirodno nastaju. S druge strane, korisnik netočno navodi i da je Hrvatska ubila 50 tisuća svinja samo zato što su se prehladile. Hrvatska je prošle godine eutanazirala svinje kao način suzbijanja pojave afričke svinjske kuge na našim prostorima. To je vrlo zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja za koju do danas nije razvijeno cjepivo te, osim usmrćivanja, nema drugog načina njezina iskorjenjivanja u populaciji.
