Nakon što je Joe Biden odustao od utrke za američkog predsjednika nameću se pitanja – kako će se to odraziti na Hrvatsku, na Europu, na situaciju u svijetu, tko će biti kandidat Demokratske stranke, je li dobro da to bude Kamala Harris ili netko drugi, što će se događati sve do primopredaje dužnosti u siječnju do kada Biden još uvijek namjerava biti predsjednikom, hoće li sada možda i ne baš mlađahni Donald Trump odustati od utrke, hoće li Bidena natjerati da i ranije podnese ostavku, tko uopće ima više šanse na izborima u studenome, bilo za predsjednika bilo za američki Kongres, tko sve to more platit, te konačno – je li me uopće briga za sve to?
“Politika je preozbiljna stvar da bi se prepustila političarima”, rekao je jednom prilikom francuski državnik Charles de Gaulle, a te bi se riječi pristojno mogle primijeniti i na trenutačnu američku situaciju. Napetost oko toga hoće li Biden baciti bijeli ručnik u ring je neprestance rasla već tjednima, njegovi partijski kolege, poput Nancy Pelosi ili Baracka Obame, manje ili više suptilno su mu poručivali da se makne, analitičari su objavljivali naslove poput “Dosta s Bidenovom psihodramom”, pritisak se povećavao i Biden je konačno popustio.
Van iz moje kuće
Nije naravno lako nakon preko pedeset godina u politici priznati da svi imamo rok trajanja dok se u glavi roje još mnoge ambicije i ideje, naročito kada se radi o nekome tko je ušao u povijest nakon što je uspio iz Bijele kuće izbaciti Trumpa. Nije lako niti podići ruke u zrak u znak predaje u trenutcima kada isti taj Trump ponovno nadire i prijeti iznova slavodobitnički useliti u kuću bijele boje. Na toj razini je naravno lako razumjeti Bidena, on to vjerojatno shvaća i kao osobni obračun, gotovo kao kaubojski dvoboj ili pak svađu oko toga tko će biti glavni u kući i tko će kome na kraju priče pokazati vrata i reći – van.
No, politika nije tek dvoboj nakon kojeg na filmu pobjednik ponosno jaše prema suncu, nego i maraton u kojemu se iscrpljujuća i duga utrka planira od početka do kraja, a za takvo što zbog poodmakle dobi Biden, kao što je sada konačno i sam priznao, više nema sape i energije.
Je li Joe zeznuo zato što mu je predugo trebalo da prihvati okrutnu realnost? Hoće li zbog njegovog odugovlačenja propasti karijere mnogih njegovih stranačkih kolega ili će, baš suprotno, sve sada za stranku krenuti naglo nabolje i, kao u produžetcima napete i važne utakmice, donijeti preokret i trijumf?
Go Kamala
Biden predlaže da umjesto njega kandidatkinja stranke bude Kamala Harris, njegova dosadašnja potpredsjednica, a s time su se odmah složili mnogi – Hilary Clinton i suprug joj Bill, te brojni dužnosnici i zastupnici Demokratske stranke, kao i zvijezde i zvjezdice među kojima su redatelj Spike Lee, pjevačica Barbara Streisand, glumica Julia Louis-Dreyfus, reperica Cardi B, te Mark Hamill (tko se ne sjeća, to je Luke Skywalker u Ratova zvijezda).
Nije nevažna ni lista onih koji, tijekom zahvaljivanja Bidenu na služenju domovini, zasad nisu (do pisanja ovog teksta) podržali Kamalu, a među takvima su bračni par Obama, Nancy Pelosi i Chuck Shumer. Zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez premišljala se nekoliko sati (njezin je stav važan zbog mlađih urbanih glasača, a posebno glasačica), te konačno prelomila objavivši na Twitteru kako daje punu podršku za pobjedu Kamale u studenom.
Vidjet ćete stoga mnoge medijske naslove o tome kako sve više dužnosnika Demokratske stranke ili viđenijih simpatizera daje podršku Harris za kandidaturu, a to se u ovim trenutcima smatra osobito važnim jer šalje poruku o tome kako je stranka usuglašena i ujedinjena, te da nema težih unutarnjih razmirica. Postoje naime dvije opcije – ili da se stranka odmah ujedini i podrži jednog kandidata ili da, pak, dođe do unutarstranačke borbe tijekom koje bi letjelo perje od silnih prepirki koje bi kulminirale na stranačkoj konvenciji koja će se održati u Chicagu od 19 do 22 kolovoza, što pada u dane od ponedjeljka do četvrtka.
Opet debata?
Kako se sada čini, a prošlo je manje od 24 sata od Bidenovog pisma odustajanja od kandidature, Kamala ima prilične šanse zaista postati predsjednička kandidatkinja bez ozbiljnijeg suparnika ili suparnice.
U tom bismo slučaju u borbi za čelnika SAD-a gledali ženu iz imigrantske obitelji majke Indijke i oca s Jamajke koji su u Ameriku stigli na školovanje i upoznali se na sveučilištu Berkeley u Kaliforniji. Nakon što su se roditelji rastali prije njezinog desetog rođendana, Kamala je odrasla uz majku i sestru Mayu, završila pravni fakultet, u karijeri se uspinjala do kalifornijske državne odvjetnice, 2017. do članice federalnog Senata, a potom 2021. i do mjesta američke potpredsjednice. Pripada baptističkoj crkvi, u listopadu će napuniti šezdesetu, u privatnom je životu imala nekoliko veza, vlastite djece nema, a u brak je stupila prije deset godina s odvjetnikom židovskog porijekla koji je u brak doveo dvije kćeri iz prvog braka. Imovina bračnog para procjenjuje se na nekoliko milijuna dolara, što znači da im ništa ne nedostaje, ali niti da spadaju u neke moćnije lovatore.
Svi ti detalji pedantno će se koristiti tijekom predizborne kampanje jer politički suparnici će svaku mrlju, ili nešto što može tako izgledati, pokušati preuveličati kako bi se srozao Kamalin ugled.
No, najvažnije pred biračima bit će pitanje može li ona ostaviti dojam državnice koja je u stanju uhvatiti se u koštac s problemima te s Trumpom ako se sučele u novoj televizijskoj debati. Biden i Trump trebali su, podsjetimo, na televizijskoj mreži ABC ponovno ukrstiti koplja pred kamerama 10. rujna. Taj je raspored sada doveden u pitanje jer kandidat demokrata ima pravo predomisliti se ili tražiti neki drugi termin. Trump je već oštrim rječnikom zatražio da se rujanska debata prebaci na Fox News jer mu ne odgovara ABC.
Nepopularni, a puno troše
I Kamala i Trump su Amerikancima podjednako (ne)popularni jer, barem prema agregatnom računanju koje provodi pedantna analitička kuća 538, oboje su desetak postotaka u minusu. Kao što grafikoni ispod pokazuju, o Kamali negativno mišljenje ima 50% anketiranih, a o Trumpu skoro 54%.
Rezultati novih anketa bit će poznati u idućim danima jer nakon povlačenja Bidena pokušat će se iznova ispipati puls birača i pokušati saznati tko ima veće šanse.
Izvor: 538 Polls
Što takav sraz donosi Europi i Hrvatskoj?
Ono što nas u hipotetskom srazu ovo dvoje kandidata najviše može zanimati jest kakva bi bila njihova vanjska politika i kako bi se to odrazilo na Europu, dakle posljedično i na Hrvatsku. Harris bi mogla kormilariti u istom smjeru kao što je činio i Biden, dakle tvrdo prema Rusiji i Kini, dok bi podržavala Izrael, uz pokušaje traženja nekog trajnijeg rješenja palestinskog pitanja.
Pojednostavljeno, bilo bi i poslije Bidena Biden jer je za očekivati održavanje zadanog smjera iz protekle tri i pol godine po pitanjima energetskih, zeleno-klimatskih, te ekonomskih politika. Rat u Ukrajini i američka ustrajnost ili popuštanje u podršci ostaju tako za Europu vrlo važno pitanje o kojemu ovisi koliko će se europskog dohotka morati trošiti na proizvodnju naoružanja i organiziranja samostalnih obrambenih snaga. Demokratska stranka će dakle za Kamalu govoriti da je žena-zmaj, dorasla svim izazovima, dok će ju Republikanci, a naročito Trump, pretpostavljate već, ismijavati na sva zvona. Pri tome će domaćoj publici, Amerikancima, takve poruke danonoćno probijati uši jer će u kampanje i odašiljanje poruka na svim platformama biti utučeno jako puno novca.
Očekuje se, naime, ukupno probijanje svih budžeta preko deset milijardi dolara što će, prema izvoru iz nižeg grafikona, biti četiri puta više u odnosu na izbore kada su se prije osam godina sudarili Hillary i Trump.
Izvor: AdImpact
U prvim danima nakon Bidenovog odustajanja bit će komešanja i konsolidiranja, puno poziva prema glavnim donatorima, a u pozadini će se odvijati i nesmiljene vrlo važne kampanje za raspoloživa mjesta u Zastupničkom domu i Senatu o kojima će se također glasati u studenome.
I jednoj i drugoj strani cilj je osvojiti i Bijelu kuću i većinu u Kongresu kako bi mogli neometano vladati barem dvije godine do međuizbora, a namjere im mogu pasti u vodu ako samo jedna ili dvije stolice u, primjerice, Senatu, prijeđu u protivničko dvorište.
Tko visoko leti…
Do izbora su još tri i pol mjeseca, rezultati će vjerojatno biti tijesni, a nepoznanica i mogućih fatalnih pogrešaka koje mogu klatno prebaciti na jednu ili na drugu stranu još je uvijek jako puno. Trump bi tako mogao skončati kao i Biden jer ako samo nekoliko puta učini pogreške, pokaže slabosti, nekome zaboravi ime ili krivo navede neki broj, birači i stranački moćnici bi mogli, s obzirom također na njegovu dob, zatražiti da se povuče iz utrke. U brutalnoj političkoj utakmici u kojoj je pamćenje birača vrlo kratko moglo bi se dogoditi i da u zaborav padnu i atentat koji je Trump preživio i njegove trijumfalne fotografije s uzdignutom šakom. Tako bi se moglo dogoditi da nakon što je visoko uzletio brzo i nisko padne, o čemu upravo ovih dana teoretizira analitičar lista Atlantic kada kaže da je Trumpova kampanja dostigla vrhunac jednostavno prerano.
Važan je upitnik i koga će Kamala, ako bude predsjednički kandidat Demokrata, izabrati za potpredsjedničkog kandidata te tako pokušati udariti kontru Republikancima koji za tu poziciju sada imaju možda za prosječnu publiku odveć konzervativnog J.D. Vancea. Pratit će se i svaki dan Bidenovih aktivnosti jer, ne zaboravimo, još je uvijek predsjednik i još uvijek utječe na sve odluke, i domaće i međunarodne. Republikanci već izjavljuju kako Biden ne može obavljati predsjedničku funkciju ako nije u stanju biti i kandidat na izborima te traže načine kako ga prisiliti da ode odmah. Taj bi proces mogao posuti još soli na ranu i prouzročiti dodatan predizborni nered.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
