„Što se tiče sindikata, koliko ja shvaćam, riječ je o nereprezentativnom sindikatu koji je medijski prisutan, pomaže onima koji žele raditi pritisak na Upravu Jadrolinije, ministra Butkovića, Vladu. To je sve normalno i legitimno u demokratskom društvu“, kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade komentirajući pismo jednog od sindikata koji djeluju u Jadroliniji, a u kojem se upozorava na probleme u tom državnom brodaru. Plenković je dodao kako se situacija u Jadroliniji konstatno unaprijeđuje te kako su “oni ovdje riješili i kolektivni ugovor kojeg nije bilo više od 25 godina”. (1, 2, 3)
Domaća brodarska kompanija Jadrolinija 11. kolovoza suočila se sa stravičnom nesrećom u kojoj su poginula tri mornara. S trajekta „Lastovo“ koji se nalazio na pristaništu u Malom Lošinju pala je rampa, usmrtivši tri pomorca, dok je četvrti teško ozlijeđen (1, 2).
O stravičnoj tragediji oglasili su se i sindikati koji djeluju u Jadroliniji, podsjećajući kako su godinama upozoravali na stanje u toj brodarskoj kompaniji. Ukazali su i na činjenicu kako se stravična nesreća teško mogla dogoditi da je cijeli sustav na trajektu bio ispravan (1, 2, 3, 4).
Pismo na koje se osvrće Plenković, 15. kolovoza je Skupštini društva Jadrolinija (predstavlja je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture) uputio Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije, ponavljajući pritom pismo koje su mu uputili 2022. godine i u kojem ga, među ostalim, upozoravaju kako se sustav sigurnosti na brodovima ne provodi na odgovarajući način, na manjkav sustav zaštite na radu, upitne upute o izvještavanju o izvanrednim događajima na brodovima.
Početkom kolovoza taj je sindikat sa Sindikatom pomoraca Hrvatske zatražio sastanak s Butkovićem na kojem bi se razgovaralo o stanju u Jadroliniji, a osim radnih prava zaposlenih i problema smanjivanja broja članova posade, kao teme su naveli i kupovinu starih brodova, upitnu kvalitetu rukovodećih kadrova, nepotizam, favoriziranje, diskriminaciju…
Tri sindikata
Sindikat pomoraca Hrvatske, Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije i Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova Hrvatske tri su sindikata koja okupljaju pomorce u Hrvatskoj. Sva tri sindikata djeluju u Jadroliniji, ali u toj je kompaniji reprezentativan jedino Nezavisni sindikat kojeg dva nereprezentativna sindikata nerijetko nazivaju „žutim sindikatom“.
„SPH i SSPJ okupljaju 326 članova – pomoraca i radnika Jadrolinije i to unatoč višegodišnjem favoriziranju i otvorenom uvjetovanju zapošljavanja i napredovanja u Jadroliniji članstvom u internom Jadrolinijinom sindikatu. Moramo istaknuti ponos na naše članove koji učlanjenjem ili ostankom u našim sindikatima pokazuju veliku dozu osobne hrabrosti te riskiraju otkaz ili šikaniranje samo zato jer su članovi SPH ili SSPJ“, stoji tako u otvorenom pismu kojeg su Sindikat pomoraca Hrvatske i Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije početkom kolovoza uputili Olegu Butkoviću.
No, kućni sindikat Jadrolinije nije samo Nezavisni sindikat (koji ima duplo više članova od dva nereprezentativna sindikata) kojeg se proziva, već je to i Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije, što proizlazi iz njegova naziva.
Od ranih ’90-ih godina sve do 2007. godine pomorce je sindikalno organizirao Sindikat pomoraca Hrvatske koji je netom nakon osnivanja ušao i u članstvo Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF).
Rad Sindikata pomoraca Hrvatske vrlo brzo je prepoznat unutar zemlje i na međunarodnom planu pa u sklopu njega djeluje ITF Inspektorat koji se bavi zaštitom prava pomoraca, poštivanjem međunarodnih standarda te provode stroge kontrole brodova kako bi se osigurala sigurnost i kvaliteta.
Godinama je Sindikat pomoraca Hrvatske, uz Sindikat strojovođa koji djeluje na domaćoj željeznici, slovio kao sindikat od kojeg poslodavci strepe. No, tom se sindikatu kao i mnogim drugima dogodilo da su se „uljuljkali“ u svojoj snazi. To je dovelo do nezadovoljstva članstva i stvaranja konkurencije.
Kao konkurencija Sindikatu pomoraca Hrvatske 2007. godine pojavio se Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova Hrvatske koji se malo po malo razvijao unutar Jadrolinije. Najmlađi, Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije osnovan je 2018. godine. S razvojem konkurencije, razvila se i međusindikalna borba za svakog člana, a u toj borbi padaju i teške riječi.
I dok je na razini Jadrolinije reprezentativan jedino Nezavisni sindikat, na nacionalnoj razini osim njega reprezentativnost ima i Sindikat pomoraca.
Strukovni sindikat nereprezentativan je i unutar kuće i na nacionalnoj razini.
Kolektivni ugovor
Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova i Sindikat pomoraca Hrvatske potpisnici su Kolektivnog ugovora za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu koji je na snazi od jeseni 2023. godine. Kolektivni ugovor je potpisan s Hrvatskom udrugom brodara – Mare Nostrum. Odlukom ministra rada taj je kolektivni ugovor proširen na sve poslodavce u pomorskom i obalnom prijevozu te se stoga smatra nacionalnim kolektivnim ugovorom.
Pomorci su na novi Nacionalni kolektivni ugovor čekali više od desetljeća. Zadnji takav dokument Sindikat pomoraca Hrvatske s poslodavcima je ugovorio davne 1998. godine na period od dvije godine, osim dijela koji se odnosio na plaće i koji je vrijedio godinu dana. Iako je taj ugovor istekao 2000., selektivno se primjenjivao do 2012. godine kada je donesen tadašnji Zakon o reprezentativnosti. Od tada su sindikati pokušavali poslodavce dovesti za stol, a pregovori su započeli tek 2019. godine. Vrlo brzo je došlo do zastoja u pregovaračkom procesu koji je potrajao dvije godine. I to nije prošlo bez međusindikalnog prepucavanja.
Tako je Sindikat pomoraca prozivao Nezavisni sindikat da nepotrebnim prebrojavanjem članstva koči pregovore. Prozvani sindikat je odgovarao kako to nije točno i da su njihove kolege u prebrojavanju članstva prikazali i članove kod brodara čija djelatnost nije kabotaža što je izazvalo bunt tih brodara (1, 2).
Borba sindikata unutar Jadrolinije svojedobno je dovela i do međusindikalnih tužbi. Tako su Sindikat pomoraca i Strukovni sindikat tužili Nezavisni sindikat i Jadroliniju tražeći poništenje izbora za Radničko vijeće iz svibnja 2021. godine na kojima su pobijedili predstavnici Nezavisnog sindikata. Tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan u prvom stupnju, a presudu Županijskog suda u Zagrebu potvrdio je i Vrhovni sud.
Međutim, Plenkovićeva ograda kako je riječ o dopisu “nereprezentativnog sindikata” ne mijenja ništa u sadržaju onog što je izneseno. Jer, iako se tri sindikata međusobno glođu, u osnovi svi oni ukazuju na iste probleme. Pitanje je samo metoda koju primjenjuju. Neki su glasniji i medijski eksponiraniji, drugi djeluju pozadinski. Čini se da je taj više pozadinski rad odabrao jedini reprezentativni sindikat, kojeg njegove kolege smatraju bliskim upravi. No, i taj je sindikat nezadovoljan radom uprave, iako će reći da s njom dobro surađuje te da je od 2019. godine za radnike učinjeno više nego godinama unazad. Istovremeno će, a to je vidljivo iz aktualnosti koje objavljuju na svojim mrežnim stranicama, ukazivati na probleme i tražiti njihova rješenja, od „sitnica“ poput selektivnog nagrađivanja posada brodova nakon remonta, preko zapošljavanja radnika s određenog na neodređeno, poboljšanja materijalnih prava do ukazivanja na neadekvatnu obnovu flote (1, 2, 3, 4, 5, 6).
