Istraživanje s problematičnom metodologijom tvrtke za pronalazak rent-a-cara u europskim gradovima postao je temelj za zaključak u Dnevniku Nove TV i na portalu te televizije Dnevnik.hr da je Zagreb na vrhu najstresnijih gradova za vozače.
Portal Dnevnik.hr 13. listopada objavio je članak s naslovom (arhivirano ovdje) “Zagreb na vrhu liste najstresnijih gradova za vozače”, dok je u podnaslovu otkriveno da se radi o “istraživanju u kojem je uspoređeno sedam europskih gradova”.
“Kako bi se otkrilo u kojem je gradu u Europi najstresnije voziti, odnosno gdje su vozači najviše pod stresom, provedeno je istraživanje u sedam europskih gradova nakon čega se Zagreb našao na vrhu liste najstresnijih gradova za vožnju. Gradovi koji su bili dio istraživanja uključuju još Kopenhagen, Dublin, Reykjavik, Stockholm, Tallinn i Beč, a stres se mjerilo brojem otkucaja srca tijekom vožnje. U Zagrebu se razina stresa pokazala istom kao i u Beču. Najviši otkucaji srca u vožnji su išli do 115 otkucaja u minuti, a najniže vrijednosti nisu išle ispod 86. Srce je bilo mirnije u prometu u Dublinu, Stockholmu, Kopenhagenu, Reykjaviku dok se u Tallinnu u Estoniji teško naživcirati”, stoji u tekstu Dnevnik.hr-a, a potom je stavljena i grafika s rezultatima istraživanja, a kao izvor je naveden “DiscoverCars”.
U tekst je stavljen i prilog iz Dnevnika Nove TV koji je uz status objavljen i na Facebook profilu portala Dnevnik.hr (arhivirano ovdje) uz status:
“Tijekom maratona za automobile je bio zatvoren dobar dio prometnica, a bilo je promjena i u javnom prijevozu. Zbog svega – bilo je i ljutitih vozača koji su morali zaobilaznim pravcima. Tako se i danas potvrdilo istraživanje koje pokazuje da ćete u Zagrebu doživjeti jednu od najstresnijih vožnji u Europi”.
Prilog o kaosu u prometu zbog Zagrebačkog maratona
Isto istraživanje spomenuto je i u tom prilogu u Dnevniku Nove TV koji je emitiran 13. listopada, a u kojem su se problematizirale prometne gužve nastale u Zagrebu zbog maratona održanog u nedjelju. U prilogu se mogu čuti izjave ljutitih vozača koji su morali kružiti gradom tražeći alternativne puteve do mjesta do kojih su naumili doći. “Ne mogu doma. Mama mi doma čeka da joj donesem doručak, to je sve bolesno… I sad kružim po gradu. Neka ljudi ubuduće glasaju za Tomaševića i bolesnike”, kazao je jedan od anketiranih vozača u prilogu.
“Ovako to izgleda i preko tjedna. Blokirane su ceste i zbog radova, ali gužve nisu novost pa se grad Zagreb u jednom istraživanju našao i na listi najstresnijih gradova za vožnju i to po mjerenjima otkucaja srca vozača. Razina stresa ista je kao u Beču. Najviši otkucaji srca su išli do 115 otkucaja u minuti, a najniže vrijednosti nisu išle ispod 86. Srce će vam biti mirnije u prometu u Dublinu, u Stockholmu, Kopenhagenu, Reykjaviku. U Tallinnu u Estoniji nećete se ni uspjeti naživcirati”, navedeno je u prilogu.
Gledatelji Dnevnika Nove TV, za razliku od onih koji su čitali tekst na portalu, nisu dobili informaciju da su u tom istraživanju mjereni otkucaji srca samo u tih sedam navedenih gradova. A niti jedni niti drugi nisu dobili jasnu informaciju da je to drugi dio istraživanja jer je prvi dio s devet drugih gradova, i istom problematičnom metodologijom rangiranja, objavljen još u travnju ove godine (arhivirano ovdje).
Da postoji i taj drugi dio istraživanja samo je neizravno rečeno na kraju priloga.
“Ipak nije ovdje najgore. Znatno stresnije je voziti u Oslu, Milanu, Lisabonu, Londonu… Čak i kada se Zagrepčanima čini da svaka vožnja traje kao maraton“, kaže se na kraju priloga.
Istraživanje provela tvrtka za pronalazak rent-a-car usluge
Najproblematičniji dio metodologije tog istraživanja nije naveden niti u članku portala Dnevnik.hr, a niti u Dnevniku Nove TV. Dio koji je prešućen u toj vijesti je da su mjerili otkucaje srca samo jednog vozača u svakom gradu i na temelju tih sedam podataka je napravljena lista “najstresnijih gradova za vozače u prometu”.
Na portalu Dnevnik.hr stavljen je i link na izvor s kojeg su podaci preuzeti. Radi se o blogu na stranici kompanije DiscoverCars (arhivirano ovdje). Na kraju članka navodi se opis djelatnosti tvrtke koja je provela i objavila rezultate tog istraživanja.
“Ukoliko ste u potrazi za najmom automobila za vaše sljedeće putovanje, razmotrite nas kao jednu od opcija. Mi smo vodeća tvrtka što se tiče najma automobila, pružajući usporedbu cijena za iznajmljivanje automobila iz različitih tvrtki, bez ikakvih skrivenih troškova. Naša usluga omogućit će vam pronalazak idealnog automobila za vaše putovanje. Dostupni smo u više od 145 zemalja te nas možete pronaći na više od 10 tisuća lokacija. Pomoću našeg jednostavnog za korištenje izbornika pronaći ćete dobavljača kojemu možete vjerovati”, navodi se na kraju te vijesti.
U istraživanju sudjelovao po jedan vozač iz svakog grada
U tom se članku navodi da su odlučili “usporediti sedam europskih gradova kako bismo vidjeli koji su najstresniji te koji su najmanje stresni gradovi za vožnju – i Zagreb je rangiran kao jedan od dva najstresnija grada za vožnju na novom popisu napravljenom od strane našeg tima u DiscoverCars.com. U rezultatima se našao na prvom mjestu, zajedno s austrijskim glavnim gradom, Bečom, budući da su oba postigla jednaki broj bodova u našem sustavu bodovanja”.
No, potom se otkriva problematična metoda kojom su rangirali gradove kako bi utvrdili količinu stresa koju prolaze vozači. “Gradovi koji su bili dio našeg istraživanja uključuju Kopenhagen (Danska), Dublin (Irska), Reykjavik (Island), Stockholm (Švedska), Tallinn (Estonija), Beč (Austrija) i Zagreb (Hrvatska)”, navodi se u vijesti te se potom otkriva ključan problem: “Po jedan vozač iz svakog od navedenih gradova sudjelovao je u našem istraživanju”.
Znači, u istraživanju su se mjerili otkucaji srca po jednog vozača iz svakog grada, a potom su na temelju podataka tih samo sedam vozača napravili rang-listu gradova.
“Prikupili smo podatke o broju otkucaja srca u mirovanju te broju otkucaja srca tijekom vožnje kod svakog vozača i izmjerili smo najviši i najniži broj otkucaja u minuti za obje situacije. Zatim smo izračunali prosjek njihovog najnižeg broja otkucaja srca u mirovanju te u vožnji. To smo oduzeli od prosjeka njihovog najvišeg broja otkucaja srca u mirovanju i tijekom vožnje. Dobivene brojeve smo iskoristili kako bismo stvorili rang, gdje se oni vozači koji su imali značajnu razliku između prosječnog visokog i prosječnog niskog smatraju da imaju visoku razinu stresa. Nadalje ćemo se odnositi na taj broj kao na njihovu ‘ocjenu stresa'”, stoji dalje u objašnjenju metodologije, a potom se dodaje da su “uzeli informacije sa online platformi poput Reddita i foruma za putovanja, vožnju i motocikliste kako bismo saznali što ljudi misle o uvjetima na cesti, parkiranju te kako je voziti u svakom od ovih gradova”.
Ne mora promet biti razlog većeg broja otkucaja srca
Za potrebe istraživanja, DiscoverCars dodaje. “Razgovarali smo s dr. Adedeji Saheed, doktorom medicine te specijalistom interne medicine s više od tri godine kliničke prakse. On je pružio uvid u uobičajene otkucaje srca”.
On je o izmjerenim otkucajima srca jedinog vozača u Zagrebu kojeg su testirali kazao: “Prema dr. Saheed, 115 otk./min je unutar uobičajenog raspona za nekoga tko provodi aktivnost poput vožnje – no činjenica da je toliko veće od vozačeva pulsa tijekom mirovanja može značiti povećanje razine stresa”.
Potom je i sam istaknuo najveći problem ovakvog istraživanja: “Brojevi otkucaja srca mogu biti povišeni zbog unosa kofeina ili radi određenih zdravstvenih stanja”.
Znači moguće je da kod jedinog zagrebačkog vozača, ali i kod onih u drugim gradovima, takve rezultate nije izazvao stres u vožnji nego neki drugi čimbenici koji na njih utječu. S druge strane, apsurdno je na temelju samo jednog vozača u svakom gradu rezultate poopćavati na cijelu populaciju vozača toga grada pa na temelju toga stvarati listu “najstresnijih gradova u prometu”.
Prvi dio istraživanja o najstresnijim gradovima
Tih sedam gradova, među kojima je i Zagreb, nisu jedini koje je ta tvrtka istraživala. Tako se na stranicama te tvrtke može pronaći da je vijest o “Zagrebu i Beču kao najstresnijim gradovima za vožnju” – drugi dio istog istraživanja. Ta je vijest s naslovom: “Europski najstresniji gradovi za vožnju: Drugi dio” na Discovercars.com (arhivirano ovdje) objavljena 13. rujna ove godine i u toj vijesti se navodi i Zagreb.
No, prvi dio istraživanja tvrtka je na svom blogu objavila (arhivirano ovdje) 25. travnja ove godine. U tom dijelu istraživanja mjereni su otkucaji srca vozača u španjolskoj Barceloni, mađarskoj Budimpešti, portugalskom Lisabonu, engleskom Londonu, talijanskom Milanu, njemačkom Muenchenu, norveškom Oslu, češkom Pragu i poljskom Krakovu. Istom metodom mjerenja otkucaja srca izmjerili su “ocjenu stresa” vozača i u tih devet gradova.
U četiri od tih devet gradova “ocjena stresa” bila je veća od zagrebačkih i bečkih 25.5, dok je kod vozača u Budimpešti izmjerena ista vrijednost kao i u Zagrebu i Beču. Tako je u prvom dijelu istraživanja ocjena stresa kod vozača u Oslu bila 37,5, kod onoga iz Lisabona 36, milanskom vozaču su izmjerili 30, a londonskom 29.5, dok su ispod zagrebačkog praga bili vozači iz Muenchena, Praga, Barcelone i Krakova. Rekorder s najvišim brojem otkucaja u prvom dijelu istraživanja bio je vozač iz Lisabona kojem je izmjereno 134 otkucaja u minuti, a iznad zagrebačkih 115 imao je i vozač iz Praga (119), dok je londonski vozač imao istu najvišu razinu kao i zagrebački.
I u prvom dijelu istraživanja jasno se navodi da je u svakom gradu sudjelovao samo jedan vozač. “Radili smo s grupom vozača koji su pristali sudjelovati u našem istraživanju, mjeriti otkucaje srca u polusatnoj vožnji po gradu te snimati svoje putovanje s kamerom u automobilu”, stoji na blogu DiscoverCars. I kada je u travnju objavljen prvi dio istraživanja, Aleksandrs Buraks iz DiscoverCarsa je sam priznao kako na otkucaje srca mogu utjecati uvjeti u prometu, ali i drugi faktori koji s prometom nemaju nikakve veze.
“Bili smo zainteresirani saznati u kojim gradovima vozači doživljavaju najviše stresa… Iz toga kako se njihovi otkucaji srca ubrzavaju ili usporavaju tijekom normalne polusatne vožnje kroz grad u kojem živite ili ga posjećujete može se vidjeti da to može biti od razine relaksirane vožnje do vrlo stresnog iskustva. Naravno, na to utječu mnogi faktori, i oni povezani s prometom i cestama, a još i više s onim kakav dan imate. Može biti promet na cestama, stanje samih cesta, ponašanje drugih vozača ili nešto povezano s vama kao osobom, kao kada vas stišću rokovi na poslu”, kazao je tada Buraks u izjavi koju je prenio portal NI Travel News.
Prometne gužve zbog maratona
U prilogu Nove TV problematizirala se i činjenica da je zbog Zagrebačkog maratona u nedjelju nastao prometni kaos u gradu, što je kroz izjavu vozača iskorišteno kako bi se gradonačelnika Tomislava Tomaševića nazvalo bolesnikom i pozvalo da se više ne glasa za ovu gradsku vlast. No, niti Zagrebački maraton, a ni gužve u gradu koje ga prate, nisu novina ove gradske vlasti. Ove godine se održao već 32. Zagrebački maraton, jer je pokrenut je još 1992. godine.
Također, o kaosu u prometu zbog održavanja maratona hrvatski portali pisali su i godinama prije dolaska ove gradske vlasti (1, 2, 3).
Također, zatvaranje cesta tijekom održavanja gradskih maratona nije zagrebačka specifičnost, već se to radi u svakom gradu na svijetu za vrijeme maratona.
Zaključno, prilogu emitiranom u Dnevniku Nove TV, kao i testu na portalu te televizije Dnevnik.hr, nedostaje kontekst o problematičnoj metodologiju istraživanja stresa u vožnji u europskim gradovima tvrtke DiscoverCars.
