Koncept 15-minutnih gradova ne prestaje inspirirati teoretičare zavjera. Usprkos brojnim pokušajima fact-checkera i znanstvenika da razjasne da se ne radi ni o kakvom zatvaranju ljudi u pojedine dijelove grada kako bi ih na taj način kontrolirali, dezinformatori ne prestaju s takvim narativom. Tako je nedavno otvaranje odnosno spajanje šetnica na poznatoj osječkoj Promenadi potaknulo pojedine korisnike Facebooka da o tome ponovno pišu. Inspiriralo ih je, točnije, gostovanje osječkog gradonačelnika Ivana Radića u emisiji Dobro jutro, Hrvatska na HRT-u povodom preuređenja šetnice.
Tako je na Facebook profilu privatne korisnice, a druga ga je prenijela sa sličnim statusom, objavljen video (arhivirano ovdje) iz emisije Dobro jutro, Hrvatska u kojem je tijekom gostovanja gradonačelnika Osijeka spomenut koncept 15-minutnih gradova, a video su pratili sljedeći statusi:
“Ma neće to kod nas…
U najšarenijim bojama pripremaju 15- minutna geta, da uspavano stanovništvo ne primijeti kako se kavez zatvara.
U svim većim gradovima su instalirali mlade “moderne” gradonačelnike i najmodernije kamere na svakom ćošku. Divota od života.
Dobro jutro Hrvatska”“Oni 15 minutni grad i njegovu svrhu opravdavaju kao “kvaliteta života”, sve unutar 15 minuta. Cjepivo su opravdavali lažnom pandemijom. Zar ne vidite očito?”
15-minutni grad: Sve bitno da dohvat ruke
Međutim, koncept 15-minutnog grada daleko je od stvaranja “geta” i “kaveza” i zaista je usmjeren ka poboljšanju kvalitete života, kao što ironično navodi jedna od korisnica u svojoj Facebook objavi. Reporterka HRT-a u svom javljanju s osječke Promenade ističe da je Osijek osvojio titulu najuspješnijeg 15-minutnog grada u regiji. Gradonačelnik Radić na to je rekao sljedeće:
“To znači da sve potrebe stanovnika Osijeka poput primjerice zdravstvenih usluga, škola, sporta, rekreacije, trgovina su dostupne unutar 15 minuta hoda ili vožnje automobilom. To je još jedna potvrda onoga što radimo, a to je podizanje kvalitete života u gradu”.
Osijek je najboljim 15-minutnim gradom u regiji proglašen u studiji Sony Computer Science Laboratoriesa iz Rima. Istraživači su promatrali 10 tisuća gradova. U konkurenciji gradova na području bivše Jugoslavije, rangirano je ukupno 40 gradova, a najbolje je prošao Osijek. U makroregionalnom središtvu Slavonije do najvažnijih usluga potrebno je samo 11 minuta pješice ili pet minuta biciklom, ističe se u studiji. U Hrvatskoj je u studiju uključeno šest gradova – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar i Slavonski Brod. Od hrvatskih gradova, nakon Osijeka, najbolje su prošli Zadar i Zagreb, zatim su Rijeka, Split pa Slavonski brod.
Osječki gradonačelnik je, naime, u gostovanju točno sažeo što točno znači 15-minutni grad, osim dijela s vožnjom automobilom. Jedan od poznatijih primjera koncepta 15-minutnog grada jest i Novi Zagreb. Naime, brojni kvartovi u Novom Zagrebu građeni su tako da su bitniji sadržaji poput škola, vrtića, domova zdravlja, trgovina, pošte i banke dostupni unutar 15 minuta hoda, a o tome je govorila i zagrebačka dogradonačelnica Danijela Dolenec.
Model 15-minutnih gradova je prijedlog za redizajniranje gradova tako da stanovnici mogu pristupiti svim svojim potrebama u krugu od četvrt sata od svojih domova, ističe Carlos Moreno, urbanist koji je zaslužan za popularizaciju izraza. “Umjesto da provode sate u transportu, ljudima možemo približiti sve bitne stvari koje su im potrebne”, rekao je Moreno za Reuters, dodajući da je to teorija za poboljšanje kvalitete života i jačanje osjećaja zajedništva.
Izbor, a ne prisila
Moreno je inače profesor specijaliziran za inovacije na Sveučilištu Pantheon-Sorbonne, ističe da je model “izgrađen za smanjenje utjecaja na okoliš… te da promovira životnost i održivost kao krajnje ciljeve”. Moreno je za svoj rad nagrađen prestižnom nagradom Obel. Radio je kao savjetnik u kampanji aktualnoj pariškog gradonačelnici Anni Hidalgo. Ona je, naime, prihvatila koncept ’15-minutnog grada’ kao jednu od okosnica svoje kampanje, da bi ga kasnije prihvatili i u drugim europskim gradovima kao što su Barcelona, Dublin, Milano, Lisabon i Rim (1, 2, 3).
Dan Luscher, pokretač bloga The 15-Minute City, posvećenog konceptu 15-minutnog grada za Associated Press tvrdi da je “prvo i najvažnije” reći da se radi o izboru, a ne o prisili.
“Radi se o stvaranju četvrti i gradova s urbanim sadržajima na dohvat ruke, te s praktičnim i sigurnim opcijama za kretanje. Radi se o tome da se ljudima omogući da svoje potrebe zadovolje unutar vlastitog susjedstva, a ne da ih se ograničava na to susjedstvo. Radi se o mobilnosti, a ne o zatvaranju”, pojašnjava Luscher.
Karantene zbog širenja Covida-19 potaknule širenje teorija zavjera
Kako piše BBC, koncept 15-minutnog grada gradskim vijećima ne daje posebne ovlasti za ograničavanje slobode kretanja ljudi. I dok su namijenjene smanjenju automobilskog prometa, one ne sprječavaju ljude da koriste druge oblike prijevoza.
Izvješće radne skupine Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2022. (stranice 897 i 909) kaže da će uspješna implementacija 15-minutnih gradova vjerojatno smanjiti potrošnju energije u gradovima za 20%-25% do 2050.
Ograničenja izazvana pandemijom Covida-19, poput karantetna i ograničenja putovanja, potaknula su teorije zavjere o tome kako su neke vlade željele kontrolirati građane uz pomoć međunarodnih organizacija, poput Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). To je ujedno i dovelo do teorija zavjere o 15-minutnim gradovima. Primjerice, planovi okružnog vijeća Oxfordshirea u Velikoj Britaniji koje je 29. studenog 2022. godine donijelo odluku o probnom uvođenju šest ‘prometnih filtera’ u Oxfordu pokrenulo je napise da se radi o uvođenju ‘klimatskog lockdowna’. Ipak, prometni filteri, o čemu smo pisali, bili su dizajnirani da reduciraju gužve u prometu, učine putovanje autobusima bržim te pješačenje i vožnju biciklom u gradu sigurnim.
Naime, na službenim internetskim stranicama Ofxfordshirea tada je stajalo da žele smanjiti nepotrebna putovanja privatnim automobilima i hodanje, a bicikliranje te javni prijevoz i dijeljenje prijevoza učiniti prvim izborom. Želja tamošnjih vlasti nije bilo blokiranje pristupa bilo kojem dijelu grada ili države, niti se građane na taj način pokušalo zatvoriti.
Zaključno, koncept 15-minutnog grada nije nikakav pokušaj organizacije stanovništva u geta niti u bilo kakav koncept karantene. Riječ je o urbanom konceptu planiranja grada čija je ideja da njegovi stanovnici sve osnovne usluge imaju dostupne u 15-minuta hoda ili vožnje biciklom. Konceptom se ne predviđa bilo kakvo zatvaranje ulica ili gradova kako se ne bi moglo putovati, već se potiče manja upotreba automobila kako bi se na taj način smanjio utjecaj ispušnih plinova automobila na okoliš. S obzirom na sve navedeno, ocjenjujemo statuse korisnica Facebooka netočnim.
