Portal Epoha, za kojeg je Faktograf u više navrata utvrdio da širi dezinformacije, 21. studenog objavio je (arhivirano ovdje) vlastito dekodiranje naslovnice ‘The World Ahead” izdanja The Economista za 2025. godinu.
U članku naslovljenom “Dekodirana naslovnica Rothschildovog The Economista za 2025. godinu, otkriva globalističku kontrolu, 15-minutne gradove i Saturnovu simboliku” navode: “Nova naslovnica The Economista uvijek izaziva značajne intrige i nagađanja, osobito među onima koji shvaćaju da je godišnja naslovnica publikacije oblik prediktivnog programiranja ili kodiranih poruka o godini koja dolazi. Naslovnica za 2025., minimalističkog, vrlo simboličnog dizajna, uključuje nekoliko elemenata koje su promatrači povezali s temama globalističke kontrole, tehnokracije i društvene transformacije.
Kao “istaknute simbole koje su kritičari istaknuli” spominju “crno-crvenu shemu boja”, “simbolizam Saturna”, “slike s jednim okom”, “pješčani sat”, “tehnokratske elemente” i “zid od opeke i ograde”.
The World Ahead specijalno je izdanje britanskog tjednika The Economist koje predviđa i analizira važne teme, trendove i događaje koji će, prema njihovim predikcijama, oblikovati nadolazeću godinu. Prvo izdanje ‘The World in 1987″ objavljeno je prije 37 godina, od kada se tradicionalno krajem svake godine objavljuju prognoze za predstojeću godinu.
Kao najbitnije teme ovogodišnjeg broja ‘The World Ahead 2025″, urednik Tom Standage, ističe geopolitičko značenje Trumpove strategije “Amerike na prvom mjestu”, val globalnih političkih promjena zbog želje glasača za promjenama, “Kvartet kaosa” (Kina, Rusija, Iran, Sjeverna Koreja), carinske rizike i trgovinske ratove, procvat čiste tehnologije predvođen Kinom, izazove nakon inflacije, starenje lidera i stanovništva, umjetnu inteligenciju, moguće probleme s putovanjima i nepredvidljive događaje.
Osim novinara The Economista, svoja predviđanja za 2025. iznose Edgars Rinkēvičs, predsjednik Latvije, Javier Milei, predsjednik Argentine, Sarah C. Paine, profesorica na US Naval College, Comfort Ero, predsjednica Međunarodne krizne skupine, Fei-Fei Li, profesorica na Sveučilištu Stanford i “kuma umjetne inteligencije“, Casey Handmer, izvršni direktor Terraform Industries i Tristram Hunt, direktor Muzeja Victoria & Albert.
Crveno-crna ilustracija
Ilustraciju za ovogodišnje izdanje izradio je Ben Jones, engleski umjetnik koji se za svoja djela koristi mješavinom tehnika grafike i kolaža, kasnije uređenih na računalu.
Kad je riječ o “crno-crvenoj shemi boja”, Epoha navodi da je “tradicionalno povezivana s moći, kontrolom i okultnim temama, oštar kontrast ovih boja tumačen je kao namjeran izbor koji označava preokret ili autoritarnu dominaciju”.
Pogledom na internetsku stranicu ilustratora naslovnice, moguće je zaključiti da je riječ o uobičajenom stilu samog umjetnika koji crnu boju često spaja s crvenom, a isto se može primijetiti i za “slike s jednim okom”.
Saturn je svoje mjesto na ilustraciji zaradio vjerojatno zato što je jedan od događaja koji The Economist najavljuje za 2025. “nestanak” prepoznatljivih prstena oko planeta Saturna, a ne zato što je, kako navodi Epoha, “ključni motiv u okultnim i ezoterijskim tradicijama, često predstavljajući cikluse kontrole, discipline ili autoritarnosti”.
Gotovo tijekom cijele 2025. godine, od ožujka do studenog, prepoznatljivi prstenovi divovskog planeta će “nestati“. Ovaj fenomen prvi je uočio talijanski matematičar i astronom Galileo Galilei. Dok Saturn svakih 29 godina obiđe Sunce, njegov nagib znači da su prstenovi otprilike polovicu tog vremena osvijetljeni odozgo, a drugu polovicu odozdo. Ali, u dvije točke između, njegovi prstenovi su točno postavljeni bočno prema Suncu i promatračima na Zemlji djeluju kao da su nestali.
“Tehnokratski elementi” svoje su mjesto na ilustraciji našli vjerojatno zato što se prognoza The Economista bavi temama poput umjetne inteligencije i razvoja tehnologije, a motiv “pješčanog sata”, kao simbol protoka vremena bio je prisutan i na naslovnici nekih ranijih izdanja ‘The World Ahead” (1, 2).
Za “zid od opeke i ograde” Epoha spominje mogućnost da “simbolizira podjele i barijere”, ali uz često spominjanu opasnost od 15-minutnih gradova, što je dezinformacija o kojoj je Faktograf pisao više puta.
Veza s obitelji Rothschild
„The Economist ima dugogodišnje veze s obitelji Rothschild, s članovima koji su povijesno održavali vlasničke udjele u publikaciji kroz privatne investicijske mehanizme. Ova veza, u kombinaciji s njegovom reputacijom globalističke publikacije, potaknula je nagađanja o njezinoj uredničkoj perspektivi i potencijalnom utjecaju na njezino izvještavanje“, navodi Epoha, koja svoj članak ilustrira upravo likom Rothschilda.
The Economist, zajedno s brendovima Economist Impact, Economist Intelligence and Economist Education dio su medijske tvrtke The Economist Group sa sjedištem u Londonu. The Economist Group na svojim internetskim stranicama navodi kako je upravljačka struktura tvrtke posebna zbog grupe od četiri povjerenika koji su odvojeni i neovisni od upravnog odbora i dioničara.
Vjerodostojnost The Economist Groupa, navode, temelji se na poštenju, integritetu, neovisnosti i odvojenosti njezinog novinarstva od komercijalnih pritisaka. Glavna uloga povjerenika je čuvati navedene kvalitete, uključujući osiguranje stalne neovisnosti i vlasništva nad tvrtkom te uredničku neovisnost novinarstva, dok je uloga odbora nadziranje dugoročnog uspjeha tvrtke.
Prema stranici The Economist Groupa, nijedan pojedinac ili tvrtka ne može posjedovati ili kontrolirati više od 50 % ukupnog dioničkog kapitala matičnog društva The Economist Newspaper Limited. Od 2015. godine, tvrtka Exor obitelji Agnelli, vlasnik je 43,4 %, a osim obitelji Agnelli, manji dioničari jest i obitelj Rothschild s 21 %. Vlasništvo u tvrtki imaju i obitelji Cadbury, Schroder, Layton i drugi, uz zaposlenike i bivše zaposlenike dioničare.
Kao najbitnije teme tradicionalne prognoze The Economista za nadolazeću godinu urednik Tom Standage ističe geopolitičko značenje Trumpove strategije "Amerike na prvom mjestu", val globalnih političkih promjena zbog želje glasača za promjenama, "Kvartet kaosa" (Kina, Rusija, Iran, Sjeverna Koreja), carinske rizike i trgovinske ratove, procvat čiste tehnologije predvođen Kinom, izazove nakon inflacije, starenje lidera i stanovništva, umjetnu inteligenciju, moguće probleme s putovanjima i nepredvidljive događaje. Umjetnička ilustracija na naslovnici pokušava slijediti te motive, a ne najavljuje globalističku kontrolu i 15-minutne gradove, kao što to "dekodira" Epoha. Obitelj Rothschild posjeduje 21 % dionica u The Economist Group, a u samom listu postoje osigurači prema kojima vlasnici ne mogu diktirati uređivačku politiku.
