Na američkim predsjedničkim izborima kandidat Republikanske stranke Donald Trump osvojio je drugi mandat na čelu najmoćnije države svijeta. Nakon žestoke kampanje koja je u velikoj mjeri podijelila građane SAD-a, Trump je neočekivano uvjerljivo pobijedio kandidatkinju Demokratske stranke Kamalu Harris.
Kao i u ranijim američkim izbornim ciklusima, u kojima je potpora birača ovisila i o uspješnosti predstavljanja kandidata putem interneta, prvenstveno velikih društvenih mreža, tako se i u ovogodišnjoj kampanji tim kanalima širila velika količina dezinformacija. Razvoj tehnologije, u prvom redu mogućnost jednostavnog generiranja lažnih fotografija i snimki nastalih alatima koji koriste umjetnu inteligenciju, donio je i novi segment pokušaja utjecaja na volju birača.
Budući da moć AI-ja još nije posve jasna, njezine implikacije u određenoj mjeri izazivaju strah. Utjecaj na izbore pod posebnim je povećalom i premda postoji određena nada i očekivanje da će AI olakšati brojne procese, dosadašnja istraživanja o utjecaju istovremeno djeluju obećavajuće i zastrašujuće.
Glasine o predsjedničkim kandidatima, zavaravajuće optužbe, ali i otvorene laži preplavile su internet u velikom broju uoči američkih predsjedničkih izbora. Stotine dezinformacija o nepravilnostima pri glasanju širilo se po privatnim profilima, kako među republikanskim pristašama, tako i među demokratskim, pisao je uoči samih izbora BBC. U tom je članku BBC detektirao korisnike društvene mreže X (bivšeg Twittera) koji su provodili dane dijeleći sadržaje s izbornim misinformacijama, AI generiranim fotografijama i snimkama te nepotvrđene teorije zavjere, a sve kako bi zaradili tisuće dolara. Pronašli su mreže s desecima profila koji su međusobno dijelili svoje sadržaje, sve kako bi povećali svoj doseg, a time i zaradu. Koordinacija objava obavljana je preko foruma i grupnih “chatova”.
Neke od tih objava pregledane su više milijuna puta. Dio objava bile su klasične dezinformacije i širenje lažnih i nepotvrđenih narativa, dok su za nastanak pojedinih korišteni alati “pogonjeni” umjetnom inteligencijom. Tako nastale snimke i fotografije samim dezinformacijama daju dozu autentičnosti koju raniji oblici nisu imali pa se samim time i uspješnije “primaju” kod birača.
Lažna fotografija Kamale Harris iz McDonald’sa
U nastavku donosimo kratki pregled nekih od najraširenijih potvrđenih dezinformacija koje su se pojavila tijekom američke predsjedničke kampanje.
Kamala Harris je tijekom kampanje za američke predsjedničke izbore glasačima, između ostalog, rekla da je kao mlada radila u McDonald’su. Na platformi Threads, u vlasništvu Mete, pojavila se 26. listopada ove godine fotografija mlade Harris u uniformi lanca brze hrane, no ubrzo se ispostavilo da je fotografija montirana. Na originalu je Suzanne Bernier koja je 2007. umrla od raka dojke pa je obitelj objavila njezinu fotografiju iz mladosti. Ispostavilo se da je Trumpov pristaša montirao lice Kamale Harris na fotografiju i podijelio je na Threadsu. Premda je u prvoj objavi napomenuo da je fotografija lažna, ona se proširila bez tog konteksta.
Velik broj pregleda imao je profil na X-u Brown Eyed Susan čiji sadržaj objava ide u korist Kamale Harris. Jedna od njezinih najviralnijih objava imala je oko tri milijuna pregleda, a u njoj je proširila lažni narativ i teoriju zavjere da je Donald Trump sam inscenirao napad na sebe.
Podrška Taylor Swift Donaldu Trumpu
Jedna od najviralnijih objava generiranih umjetnom inteligencijom bila je ona da su slavna glazbenica Taylor Swift, kao i njezini sljedbenici (tzv. swiftyji), podržali Donalda Trumpa za predsjednika. Nakon te objave sama Taylor Swift demantirala je informaciju i javno podržala Kamalu Harris.
Lažni telefonski pozivi Joea Bidena
Još u siječnju ove godine tisuće američkih glasača u New Hampshireu primilo je glasovni poziv tadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena koji ih je pokušao odvratiti od izlaska na birališta. Ispostavilo se da je poziv generiran umjetnom inteligencijom koja je oponašala Bidenov glas. Istraga je dovela do političkog savjetnika Stevea Kramera koji je priznao da je koristio deep fake za lažnu glasovnu snimku, zbog čega mu prijeti šest milijuna dolara kazne.
U srpnju je Elon Musk, vlasnik platforme X, podijelio video s umjetno generiranim glasom Kamale Harris u kojem govori stvari koje nikad nije rekla.
Premda logika nalaže da prevarant neće snimati samog sebe u varanju, jedan video s takvim sadržajem uspio se proširiti tvrdeći da se događaju izborne prevare. Video objavljen 24. i 25. listopada na prvi pogled prikazuje zaposlenika na izborima u Bucks Countyju u Pennsylvaniji kako otvara koverte s glasovima i uništava one s glasovima za Trumpa. S glasačkog mjesta odmah su demantirali da se to dogodilo, a da je video lažan, dokazuje dizajn i materijal glasačkih listića.
Snimka s lažnim glasom Kamale Harris
Početkom listopada proširio se pak video predstavljen kao borba Kamale Harris za reproduktivna prava žena. U videu dječak odjeven u djevojčicu radi nered u kući i ponaša se neprimjereno. U pozadini glas, koji jako nalikuje glasu Kamale Harris, govori: “Moramo zaštititi pravo žene na izbor vlastitog puta za sebe, svoju obitelj, svoju budućnost. Zato da ne zaglavimo u životu s ovakvim djetetom.” U opisu videa objavljenog na X-u stoji: “Nova reklamna kampanja Kamale Harris prikazuje majku koja žali što nije obavila pobačaj. Krajnje degutantno. Kako itko može glasati za ovo?” Ispostavilo se da se radi o reklami za osiguranje doma britanske tvrtke John Lewis & Partners iz 2021, na koju je alatom za generiranje AI sadržaja ubačen glas kandidatkinje.
No, bilo je i slučajeva u kojima su kandidati druge optuživali za korištenje AI alata kada to nije bio slučaj. Tako je Donald Trump, koji je i inače sklon napuhavanju situacije i izvlačenju teških, neosnovanih riječi u napadu na protivnike, 11. kolovoza objavio status da je predsjednička kandidatkinja Kamala Harris koristila umjetnu inteligenciju kako bi na fotografiji svog predizbornog skupa u Romulusu, Michiganu, dodala publiku. “Je li itko od vas primijetio da je Kamala varala na aerodromu? Nikoga nije bilo oko aviona i ona je dodala gomilu pomoću umjetne inteligencije kako bi pokazala takozvane sljedbenike, ali oni nisu postojali”, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social koja je u njegovom vlasništvu. “Nitko je nije čekao na pisti, a izgledalo je kao da se ondje nalazi 10.000 ljudi. Evo, pogledajte, uhvatili smo je s lažnom gomilom. Tamo nikoga nije bilo”, dodao je. Međutim, brojne video snimke, kao i fotografije velikih servisa kao što su Getty i The Associated Press, pokazuju da ju je i na aerodromu i na mjestu obraćanja čekao velik broj ljudi. Iz tima Kamale Harris procijenili su da ih se skupilo oko 15.000.
Tijekom proljeća i ljeta PolitiFact, neprofitna stranica za provjeru činjenica Instituta Poynter, otkrila je više profila i objava koji su pomoću glasovnih poruka generiranih umjetnom inteligencijom širili lažne narative oba predsjednička kandidata. Snimke su se najčešće širile TikTokom i YouTubeom, ali podijeljene su i na Facebooku i na X-u, uz manje reakcija. U jednom primjeru glas je poručivao biračima da se Donald Trump povukao iz utrke za predsjednika, a na nekim snimkama su se širile lažne vijesti o zdravstvenom stanju visoko profiliranih političara.
Trump tijekom debate širio dezinformaciju o strancima
Još jedan primjer lažnog narativa koji se proširio društvenim mrežama odnosi se na dezinformacije o strancima u SAD-u, temi koju je u kampanji nametnuo Donald Trump obećanjem da će provesti veliku deportaciju ilegalnih migranata iz države. Potpuno neutemeljeno i bez dokaza proširile su se glasine da migranti jedu kućne ljubimce u gradu Springfieldu u američkoj saveznoj državi Ohio. U rujnu je i senator JD Vance, sad već izabrani novi potpredsjednik SAD-a, i dalje širio isti narativ dok je Donald Trump ponovio istu stvar 10. rujna u predsjedničkoj debati pred 67 milijuna gledatelja. Unatoč manjku ikakvih dokaza društvenim su se mrežama proširile umjetno generirane fotografije Trumpa kao zaštitnika kućnih ljubimaca, što je u konačnici rezultiralo nizom generiranih memeova s mačkama i Trumpom u glavnim ulogama.
Odmah nakon izbora 6. studenog Facebookom, a potom TikTokom proširio se video izabranog predsjednika Donalda Trumpa kako obećava bivšem pakistanskom premijeru da će mu pomoći da ponovno preuzme vlast. “Pozdrav mojim pakistansko-američkim prijateljima. Obećavam, ako pobijedim, učinit ću sve da pomognem Imranu Khanu izaći iz zatvora čim prije. On je moj prijatelj, volim ga. Pružit ću mu podršku za ponovno preuzimanje vlasti”, navodno je rekao Trump. Nema nikakvih dokaza ni zapisa da je Trump ikad to rekao, a pomoću alata za obrnuto pretraživanje fotografija i videa otkriveno je da se zapravo radilo o Trumpovom intervjuu koji je 2017. dao za NBC News te da je audio naknadno dodan pomoću umjetne inteligencije.
Još u srpnju sin izabranog američkog predsjednika Donald Trump Jr. objavio je na X-u da se velike tehnološke kompanije Google i Meta miješaju u izbore, manipulirajući i skrivajući rezultate pretraživanja o Trumpu. I Elon Musk je optužio Google da ne daje suvisle rezultate i skriva “prave vijesti” o pucnjavi na Trumpa 13. srpnja u Butleru, Pennsylvaniji. I iz Googlea i iz Mete su opovrgnuli ove optužbe navodeći da su intervenirali i ispravili neke greške u alatima umjetne inteligencije, no istaknuli su da greške imaju veze s automatskim pretraživanjem, a ne s političkom pristranošću. Također, i Faktograf se nakon američkih predsjedničkih izbora bavio navodom u kojem se tvrdilo kako snimka dokazuje da je Googleova tražilica od Trumpovih glasača skrivala lokacije biračkih mjesta, što se pokazalo netočnim.
Budući da su se izbori u SAD-u, razumljivo, budno pratili i u ostatku svijeta, tako su se i dezinformacije proširile diljem planeta, a bilo ih je i na profilima društvenih mreža hrvatskih korisnika pa smo tako, između drugih dezinformacija o američkim izborima kojima smo se bavili, detektirali i AI generiranu snimku ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog za kojeg se tvrdilo da plače zbog Trumpove pobjede. Predložak na temelju kojeg je nastala ta snimka nije imao nikakve veze s američkim predsjedničkim izborima jer je snimljen početkom travnja 2022. godine u gradu Buči, jednom od prvih poprišta ratnog zločina u Ukrajini.
Tri načina kako AI može utjecati na izbore
Profesorica političkih znanosti na Koledžu Grinnell Barbara Trish napisala je analizu za The Conversation. Premda kaže da umjetna inteligencija kao inovativna tehnologija ima puno potencijala za manipulaciju i širenje laži, većinu modela AI-ja korištenih na ovim američkim izborima već smo vidjeli. Trish je identificirala više načina kako AI može utjecati na izbore:
1. Informacije za glasače
Umjesto pretrage na internetskim pretraživačima poput Googlea ili Binga, dolaskom umjetne inteligencije u širu primjenu neki će se za informacije obratiti interaktivnim komunikacijskim sustavima koji oponašaju prirodan jezik (chatbotovima). Međutim, neki chatbotovi odbijaju davati odgovore na politička pitanja, neki odgovaraju točno, a neki pružaju lažne informacije. Stručnjaci savjetuju da se odgovori chatbotova provjere.
2. Deepfake
Deepfake podrazumijeva montirane fotografije, audio ili video zapise stvorene pomoću AI-ja čija je namjera oponašanje stvarnosti. Zapravo se radi o uvjerljivim verzijama izmijenjenih slika, odnosno video i audio zapisa, koristeći se pritom alatima kao što su Photoshop i drugi softwarei za uređivanje videa.
Projekt praćenja utjecaja umjetne inteligencije na izbore 2024. magazina Wired pokazao je da deepfakeovi nisu uzeli maha, no ipak su ih koristili kandidati oba politička spektra, i to u razne svrhe, uključujući zavaravanje glasača.
3. Utjecaj stranih zemalja na izbore
Potvrđena umiješanost Rusije u izbore 2016. naglasila je važnost praćenja miješanja vanjske u američku politiku, bilo da se radi o Rusiji ili bilo kojoj drugoj zemlji. U srpnju je Ministarstvo pravosuđa zaplijenilo dvije domene i pretražilo oko tisuću profila koje su ruski akteri koristili za takozvanu “farmu botova”, a pretpostavlja se da bi stvar postala još jednostavnija pomoću umjetne inteligencije. Pronašli su da su kineski korisnici širili dezinformacije o Americi, a u jednoj je objavi govor Joea Bidena tako transformiran da se čini kao da je koristio seksualne reference.
Barbara Trish ističe da se u političkim kampanjama AI alati mogu koristiti i za provociranje na internetu kako bi se vidjelo kako se kandidat percipira u određenim društvenim ili ekonomskim krugovima, za istraživanje mišljenja ili za slaganje objava specifičnih za pojedinu ciljanu skupinu.
Zabrinutost građana zbog AI-ja
Da su građani bili zabrinuti zbog utjecaja umjetne inteligencije na kampanju, pokazalo je istraživanje neprofitnog američkog think tanka Istraživačkog centra Pew objavljeno u rujnu ove godine. Prema njihovoj anketi, više od polovice Amerikanaca, neovisno o političkoj opciji kojoj naginju, bilo je zabrinuto zbog utjecaja AI-ja na predsjedničke izbore 2024. Osim toga, nisu imali povjerenja u velike tehnološke kompanije (Facebook, X, TikTok i Google) i njihova obećanja da će spriječiti zloupotrebu platformi za širenje dezinformacija o izborima. S druge strane, pak, smatrali su da je odgovornost za rješenje problema upravo na platformama.
Gotovo istovremeno Institut Alan Turing objavio je istraživanje koje je pokazalo da nisu pronašli dokaze da su umjetna inteligencija i dezinformacije utjecali na izbore koji su prije američkih održani u Europi. Identificirali su samo 16 potvrđenih viralnih objava dezinformacija stvorenih umjetnom inteligencijom ili deepfakeom tijekom općih izbora u Velikoj Britaniji, a samo 11 viralnih objava vezanih uz izbore u EU-u i Francuskoj.
Unatoč tome, istraživače su zabrinule realistične parodije i satirični deepfake videi čija je namjera humor i zabava, ali se mogu pogrešno shvatiti kao činjenični. U današnjem svijetu to predstavlja velik izazov za platforme i regulatore koji moraju pažljivo balansirati između borbe protiv dezinformacija, dok istovremeno brane slobodu govora i prepoznaju koristi satire u političkom diskursu. Istraživanje Instituta Alan Turing pronašlo je i dokaze da su glasači miješali legitimni politički sadržaj s materijalom generiranim umjetnom inteligencijom, što bi moglo negativno utjecati na povjerenje javnosti u informacije na internetu općenito, ne samo u kontekstu izbora.
Grupa znanstvenika sa Sveučilišta Purdue složila je bazu podataka u kojoj se navode objave na društvenim mrežama koje imaju veze s umjetnom inteligencijom. Utvrdili su da većina videa nije kreirana s namjerom da zavara korisnike, već da zabavi. Mnogi su videi satirični. Christina Walker, doktorandica sa Sveučilišta Purdue, istaknula je da se kod desetog dijeljenja umjetno generiranog videa kontekst vrlo lako izgubi i objava više ne mora biti satira, već je korisnici mogu doživjeti kao stvarni događaj.
AI alati za političke kampanje
Pojavio se i niz startupova koji nude AI alate za političke kampanje. Među njima je primjerice Battle Ground AI, koji može napisati originalni tekst za političku reklamu u samo minutu, ili Grow Progress, alat koji pomaže pojednostavniti taktike uvjeravanja i prenošenja poruka glasačima. Suosnivač ove potonje tvrtke Josh Berezin rekao je za Time da su deseci političkih savjetnika isprobavali ove godine njihov alat za kreiranje reklama, no i da je odaziv bio malen. The New York Times je u kolovozu izvijestio da je samo šačica kandidata koristila AI alate, no taj su potez uglavnom pokušavali sakriti od javnosti.
AI alati olakšavaju “proizvodnju” lažnih informacija, ona postaje brža jer koristi jezične modele kako bi proizvod zvučao što više ljudski. Osim toga, pomoću alata umjetne inteligencije u vrlo kratkom se roku mogu stvoriti realistične slike, videi i audio zapisi bez velikog predznanja i bez velike stručnosti.
Osim upozorenja na negativne posljedice i utjecaja AI-ja na izbore, stručnjaci ističu i pozitivne strane. Naime, umjetna inteligencija može postati pomoćni alat na izborima, u smislu automatske verifikacije potpisa, pomoći u kreiranju poruka, skupljanja podataka ili novaca brže nego ranije itd. Međutim, deepfakeovi će s vremenom postati uvjerljiviji pa će biti potrebne nove ideje za korištenje umjetne inteligencije.
Umjetno generirani profili
Elise Thomas, australska znanstvenica i analitičarka koja se bavi političkim znanostima i lingvistikom, objavila je na X-u rezultate vlastitog istraživanja profila na društvenim mrežama. Rezultati su pokazali da je niz profila na X-u ove godine počeo objavljivati sadržaj generiran umjetnom inteligencijom kako bi pomogao Donaldu Trumpu.
Otkrila je da su profili koji objavljuju takav sadržaj djelomice profili stvarnih ljudi, a djelomice umjetna inteligencija, prenosi Deutsche Welle. Čak ni “plava kvačica” (oznaka autentičnosti) nije se pokazala imunom na spam profile. Dio profila je otvoren tek u lipnju 2024. Također je otkrila metodu kako je došla do toga da je dio profila zapravo umjetna inteligencija – s nekima je “razgovarala”, neki su se sami otkrili dajući odgovore na pitanja da su “model AI-ja zbog čega ne mogu izražavati političke stavove”, neki su se zbunili i nisu znali odgovore na pitanja, a neki su sami sebi kontradiktorni pa u jednoj objavi pišu da podržavaju Trumpa, a u drugoj da se ne slažu s njegovim politikama.
Znanstvenici Sveučilišta Clemson objavili su istraživanje 30. rujna prema kojem su otkrili vojsku umjetno generiranih profila s političkom propagandom koji su se predstavljali kao stvarni ljudi. Radi se o najmanje 686 profila na kojima pomoću jezičnih modela umjetna inteligencija odgovara na pitanja s profila stvarnih osoba, a meta su podjednako bili republikanski i demokratski kandidati.
Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a objavilo je godišnji izvještaj procjene prijetnji u rujnu prema kojem su detektirali povećanu aktivnost iz Rusije, Irana i Kine u pokušaju utjecaja na američke izbore, uključujući širenje lažnih ili manipulativnih vijesti. Otkrili su da ruski “glumci influenceri” masovno dijele nepotvrđene priče o migrantima u Americi kako bi povećali razdor u društvu. Osim što je takav sadržaj uglavnom generiran umjetnom inteligencijom, otkrili su i cijele stranice kreirane AI-em, a koje djeluju kao legitimni news portali.
2024. bez značajnog utjecaja AI-ja
Informacijski stručnjaci tvrde da, ipak, 2024. nije bila prijelomna godina za korištenje umjetne inteligencije u politici. “Brojne kampanje i organizacije koriste AI na neki način. Po mom mišljenju, to nije doseglo razinu utjecaja da bi se ljudi bojali”, rekla je IT stručnjakinja Betsy Hoover.
Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da puni utjecaj umjetne inteligencije na ovaj izborni ciklus tek treba shvatiti, posebno zbog sve češćeg korištenja AI-ja na privatnim profilima. Također ističu da, iako se utjecaj AI na ove izbore čini slabiji od očekivanog, ne treba zanemariti činjenicu da se to na idućim izborima može znatno pojačati zbog napretka tehnologije i sve češće upotrebe umjetne inteligencije u široj javnosti i među političarima. Smatraju da će se modeli AI-ja značajno poboljšati u idućih godinu, dvije te da će imati puno veću ulogu na američkim izborima 2026. ili 2028. godine.
Da stvar bude bolja, istraživanje objavljeno još u siječnju 2023. u časopisu Nature pokazuje da političko uvjeravanje nema neki učinak jer glasači uglavnom imaju averziju prema političkim porukama skrojenima baš za njih. Istraživanje je obuhvatilo velik broj neodlučnih ili slabo informiranih glasača, njih oko dva milijuna, kojima su tijekom osam mjeseci servirane reklamne političke kampanje putem društvenih mreža, no ispostavilo se da političke reklame nisu imale utjecaja na izlaznost ili odlučnost birača.
Kakve će biti Trumpove politike?
U ovoj kampanji ni Kamala Harris ni Donald Trump nisu previše pažnje pridavali temi umjetne inteligencije. Štoviše, umjetnu inteligenciju (AI) prvi put su u službenoj kampanji predsjednički kandidati spomenuli tek 10. rujna u debati, no čini se da je umjetna inteligencija već toliko ušla u naše živote da nitko nije ni trznuo, piše Scientific American.
Kandidati su se različito postavili prema temi AI-ja. Kamala Harris govorila je otvorenije o tome, predstavila je specifične korake u politikama kako bi se zaštitile ranjive skupine od potencijalne štete. Donald Trump je u intervjuu za Fox ranije ove godine izrazio blagu rezignaciju nazvavši AI “možda najvećom opasnosti” jer nedostaje “pravo rješenje” za nju.
Izbori za američkog predsjednika svakako će utjecati na kreiranje politika o umjetnoj inteligenciji u iduće četiri godine. Izabrani predsjednik Donald Trump spominjao je smanjenje broja zakona, a prioritet u okviru umjetne inteligencije su mu vojna primjena i nacionalna sigurnost.
Kamala Harris, da je izabrana za novu američku predsjednicu, nastavila bi se na dosadašnju Bidenovu politiku o AI-ju. U listopadu prošle godine Bidenova je administracija izdala smjernice za sigurno upravljanje umjetnom inteligencijom dok se u nacrtu Zakona o umjetnoj inteligenciji ističe da AI modeli moraju biti sigurni i učinkoviti, da algoritmi ne smiju diskriminirati, da AI mora biti opcija, da podaci korisnika moraju biti sigurni, a kad razgovaraju s umjetnom inteligencijom, korisnici moraju biti upozoreni. Kako će nova administracija odgovoriti na izazove AI-ja, čiji sadržaj se sve više širi, tek ćemo vidjeti.
