Nikada kraća rasprava o planu državnih financija odvila se u Saboru u srijedu. Rasprava o prijedlogu Državnog proračuna za 2025. godinu zaključena je nakon nepunih deset i pol sati, a zastupnici su sabornicu napustili nešto iza 20 sati.
Primjerice, o proračunu za 2023. godinu raspravljalo se do tri sata u noći, dok je rasprava o ovogodišnjem proračunu trajala 12 sati.
Raspravu o državnim financijama za 2025. godinu zasjenila je najnovija korupcijska afera koja je donedavnog ministra zdravstva Vilija Beroša otputila u pritvor. Zastupnici SDP-a u jednom su trenutku povukli sve svoje prijave za replike predsjedniku vlade i rasprave na temu proračuna te potom i napustili sabornicu, objašnjavajući kako nema smisla raspravljati s nekim tko se nakon „afere Beroš“ smije građanima.
Još jedan “razvojan i socijalan proračun”, a ovaj put i “realan”
„Predloženi proračun je realan, razvojan i socijalan, pokazuje odgovorno upravljanje javnim financijama, uravnoteženo planiranje prihoda i rashoda“, ocijenio je to Tomislav Šuta, saborski zastupnik HDZ-a.
„Realan, razvojan i socijalan“, riječi su nebrojeno puta ponovljene tijekom saborske rasprave o državnim financijama za iduću godinu od strane predstavnika vladajuće koalicije. Tako je plan državnih financija za 2025. godinu opisao i sam Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
„Ovaj proračun danas daje nam alate da i na buduće izazove odgovorimo odlučno i učinkovito osiguravajući pri tome stabilnost u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i financijskom smislu te jednako tako sigurnost hrvatske i naših građana. S ovim proračunom želimo graditi Hrvatsku kao zemlju prilika, razvoja i solidarnosti“, poručio je Plenković predstavljajući proračun u Saboru.
Prijedlog državnog proračuna za 2025. godinu, o kojem se će u Saboru glasati 6. prosinca, jednako je realan, razvojan i socijalan kao i svi dosadašnji proračuni.
I u idućoj godini proračunski troškovi rasti će brže od prihoda koje država prikuplja. Ukupni proračunski rashodi za 2025. godinu iznose 37 milijardi eura, što je 10,2 posto više nego u ovoj godini. Istodobno, prihodi su planirani na razini 33 milijarde eura i rastu po stopi od 8,6 posto.
Proračun za 2025. godinu deveti je proračun kojeg predlaže Vlada Andreja Plenkovića. Ukupni proračunski rashodi su od 2017. godine i prvog Plenkovićeva proračuna porasli za čak 20 milijardi eura. Naime, proračunski rashodi u 2017. godini bili su na razini 17 milijardi eura.
Usporedi li se plan za 2025. godinu s izvršenjem proračuna iz 2013. godine, rashodi državnog proračuna (pri čemu više od polovice proračuna odlazi na plaće, mirovine i socijalne transfere), rastu za gotovo devet milijardi eura.
To pokazuje kako se gotovo polovica rasta proračunskih rashoda dogodila u zadnje tri godine koje je obilježila snažna inflacija (koja podiže prihode, prije svega od PDV-a), ali i rast BDP-a te nešto jači priliv novca iz fondova EU.
Uz osobnu potrošnju, okosnica rasta BDP-a u narednom razdoblju, prema Vladinim projekcijama, su i europski fondovi. No, stope rasta kao i iznos novca iz fondova od 2027. godine slabe. Posljedično, očekuje se i usporavanje rasta BDP-a s 3,2 posto koliko se projicira za iduću godinu na 2,6 posto u 2027. godini.
Rast usporava
Gospodarski rast, prema vladinim najavama, u idućim godinama usporava jer će doći do smanjenja privatnih i javnih financija. Osobna potrošnja tako će ostati glavni generator rasta BDP-a, a to i Vlada jasno navodi u obrazloženju proračuna.
„Rast BDP-a bit će u čitavom promatranom razdoblju ostvaren isključivo temeljem domaće potražnje, i to dominantno osobne potrošnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati blago negativan, a što je izravna posljedica strukture domaćeg gospodarstva“, navodi se u obrazloženju proračuna.
U ovoj, ali prošloj godini rast BDP-a nije ovisio o osobnoj potrošnji u mjeri u kojoj se to očekuje u narednim godinama jer su snažnije rasle i bruto investicije. Tako Vlada u obrazloženju proračuna navodi kako je u prvih šest mjeseci ove godine BDP po međugodišnjoj stopi rastao 3,8 posto. Najveći doprinos tom rastu došao je od osobne potrošnje koja je rasla po stopi od 5,5 posto te bruto investicija u fiksni kapital s međugodišnjom stopom rasta od 10,4 posto.
„Nakon iznimnog rasta u 2024. godini, u 2025. godini se očekuje znatno usporavanje bruto investicija u fiksni kapital kako privatnog tako i javnog sektora. Usporavanje dinamike investicija privatnog sektora u 2025., u uvjetima nastavka dinamične građevinske aktivnosti te izdašnih EU priljeva, zatim očekivanog smanjivanja neizvjesnosti oko budućih gospodarskih kretanja, kao i popuštanja uvjeta financiranja, tako je uglavnom rezultat izraženog nepovoljnog baznog učinka, ali i rastućeg pritiska na profitabilnost sektora poduzeća koja je u zadnjim godinama bilježila iznimno povoljne iznose“, objašnjava Vlada.
Osim toga, Vlada navodi i kako će nakon snažnog ovogodišnjeg rasta, bruto investicije na razini opće države, mahom financirane iz EU fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost, u idućoj godini znatno usporiti.
I dok je su prihodi od pomoći, a uglavnom je riječ o projektima financiranim EU sredstvima, u 2023. godini ostvareni na razini iznad četiri milijarde eura (a u ovoj godini su planirani na razini 3,2 milijarde) Vlada očekuje da će u 2025. godini iz Višegodišnjeg financijskog okvira i Mehanizma za oporavak povući 3,7 milijardi eura. U 2026. godini plan je na razini 3,9 milijardi eura, a u 2027. godini taj iznos pada na 2,6 milijardi eura.
Vlada računa na potrošnju i PDV
Snažna domaća potrošnja na koju Vlada računa povećat će i porezne prihode. Tako se u idućoj godini od poreza planira prikupiti 18,5 milijardi eura od poreza ili 7,2 posto više nego u ovoj godini. Najveći dio tog novca otpada na PDV pa Vlada računa da će od tog poreza prikupiti 12,5 milijardi eura (1,17 milijardi više no što planira u ovoj godini).
Kada je riječ o potrošnji, najveći proračunski izdatak su mirovine. Za njihovu isplatu u 2025. godini planirano je 8,85 milijardi eura. Potom slijede troškovi za zaposlene koji su planirani na razini 8,2 milijarde eura. No, taj će iznos moguće rasti jer Vlada tek kreće u pregovore s državnom i javnim službama o osnovici za izračun plaća, a sindikati traže i neka druga materijalna prava poput toplog obroka. Pitanje je i hoće li biti uvaženi zahtjevi za korekcijom koeficijenata u dijelu zdravstvenog sustava te obrazovanja, što će se također odraziti na izdatke za zaposlene.
Ukupni planirani rashodi proračuna u idućoj godini planirani su na 37 milijardi eura, dok su prihodi planirani na razini 33 milijarde eura. Proračunski manjak iznosit će četiri milijarde eura ili 4,4 posto BDP-a. Međutim, kada se u jednadžbu uključi europska metodologija te projekcije manjka, odnosno viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, očekuje se da će deficit iznositi 2,17 milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a što je unutar kriterija iz Maastrichta (tri posto).
