Europski ured javnog tužitelja (EPPO) pokrenuo je novu istragu u zdravstvenom sustavu zbog sumnje u zloupotrebu novca iz fondova Europske unije tijekom obnove objekata Opće bolnice Varaždin i Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice (1, 2, 3).
Riječ je o nabavi opreme za izgradnju središnjeg operativnoga bloka u varaždinskoj Općoj bolnici plaćenoga 2,9 milijuna eura te posebnoga robotiziranog uređaja kojega su Varaždinske toplice platile oko 110 tisuća eura. Istražitelji cijene tih poslova smatraju namjerno preuveličanim.
Policijski istražitelji su, po nalogu EPPO-a, u srijedu ujutro oduzeli mobitele i računala Anđelku Stričaku, aktualnom varaždinskom županu i članu Predsjedništva HDZ-a te nekolicini poduzetnika i ravnatelja bolnica. U akciji su pretraženi stanovi i uredi kako župana tako i ostalih osoba obuhvaćenih akcijom, ali nitko od osoba na meti istražitelja nije uhićen.
Berošu zakonskim izmjenama otvorena vrata
Aktualna akcija EPPO-a odnosi se na nabave provedene od 2021. do 2024. godine, odnosno vrijeme kada je Ministarstvo zdravstva vodio Vili Beroš koji je lani bio uhićen. Određeno vrijeme proveo je u istražnom zatvoru zbog velike korupcijske afere Mikroskopi koja se odvijala od 2022. do 2024. godine. Taj nekadašnji veliki pouzdanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, od kojeg se očekivalo da će riješiti sve probleme zdravstvenog sustava, na slobodi čeka podizanje optužnice.
Slučajno ili ne, baš u srijedu kada su policijski istražitelji po nalogu EPPO-a krenuli u terenske akcije na području Varaždina i Zagreba, Beroš je nanovo zaposlen kao neurokirurg u zagrebačkoj Vinogradskoj bolnici, jednoj od bolnica iz afere Mikroskopi.
Političkom zbrinjavanu prethodile su izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je do prije nekoliko mjeseci priječio zaposlenje onih protiv kojih se vodi kazneni postupak. Zakonskim izmjenama otvorena su vrata Berošu da se nakon sedam godina politike vrati u liječničku kutu unatoč činjenici da čeka podizanje optužnice.
Raspravu o spornom, očito političkom, zapošljavanju Beroša, koji bi stranci na vlasti bio prevelik teret da je iskoristio mogućnost odlaska u saborske klupe umjesto oblačenja liječničke kute, tek su nakratko prekinule vijesti iz Varaždina o najnovijoj istrazi moguće korupcije u zdravstvu u kojoj je jedan od sumnjivaca HDZ-ov župan.
Sumnja na primanje mita
Prema pisanju medija, europski istražitelji su i prije akcije provedene u srijedu prikupili neke dokaze o mogućim koruptivnim radnjama tijekom obnove dviju varaždinskih bolnica (1, 2, 3, 4). Tako se sumnja da je Anđelko Stričak u dva navrata primio mito u zamjenu za namještanje nabave jednoj tvrtki koja prodaje medicinske uređaje.
Te je proizvode na tržištu nudila tvrtka Dogan Septem, u vlasništvu supružnika Bojane i Denisa Kršeka. Sumnja se da je Denis Kršek bio osoba koja je podmićivala HDZ-ova župana dajući mu provizije od 10, odnosno pet posto od ugovorenih poslova. Poduzetnik je, prema hipotezama istražitelja, preko posrednika stupio u kontakt sa Stričakom, smatrajući kako on ima utjecaj na imenovanja ravnatelja bolnica jer Županija imenuje članove Upravnih vijeća koja imenuju ravnatelje.
„Istražitelji dalje sumnjaju da je Kršek dao novac tome posredniku, inače članu jedne jako poznate poduzetničke obitelji iz varaždinskog kraja, a ovaj ga podijelio sa Stričakom i ravnateljima bolnica“, navodi Jutarnji list. U slučaju Opće bolnice radilo se o oko 290 tisuća eura, a u slučaju Varaždinskih toplica o oko pet tisuća eura odnosno pet posto od 110 tisuća eura koliko je plaćen uređaj za postupnu vertikalizaciju pacijenata. Taj uređaj nabavljen je za Nacionalni centar za rehabilitaciju osoba s ozljedama leđne moždine, posebni centar u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske toplice otvoren prije dvije godine.
Sam Stričak nakon druženja s policijskim istražiteljima izašao je pred novinare i potvrdio kako su istražitelji pregledali njegov stan i neke prostorije županije.
„Varaždinska županija i ja osobno u potpunosti surađujemo i surađivat ćemo i dalje u svim daljnjim postupcima ako će ih biti. Podržavamo rad svih istražnih tijela jer nam je u interesu da se utvrde sve činjenice. Smatram da postupke javne nabave provodimo transparentno i zakonito te da se svi koji provode te postupke od naših uposlenika vode upravo tim načelima – od povjerenstava, upravnih vijeća, ravnatelja, pročelnika do suglasnosti osnivača tih ustanova“, kazao je Stričak, dodajući kako nitko nije priveden te da u istrazi koja je i tijeku surađuju i surađivat će.
Čudna prebrojavanja glasova
Aktualni varaždinski župan od 1993. godine, kada se učlanio u HDZ, polako je gradio svoju političku karijeru. Deset godina bio je načelnik općine Visoko, u dva navrata vijećnik varaždinske Županijske skupštine, a od 2015. godine i saborski zastupnik. Za župana je prvi put izabran na izborima 2021. godine kada je u drugom krugu pobijedio dotadašnjeg župana Radimira Čačića, iz Reformista.
Poziciju je potvrdio na ovogodišnjim lokalnim izborima, ali uz brojne kontroverze (1, 2, 3). U drugom izbornom krugu SDP-ova Brunu Istera pobijedio je s 96 glasova. Zbog tijesnog rezultata, ali i velikog broja nevažećih listića u drugom krugu, SDP je tražio dodatnu provjeru izbornih rezultata. Posebno su „sumnjive“ bile općine Cestica i Petrijanec u kojima se u odnosu na prvi izborni krug dogodio čudesan preokret u razmišljanju birača – u Cestici u prvom krugu Stričak nije dobio niti jedan glas da bi u drugom dobio svih 89 važećih; u Petrijancu je u prvom krugu izašlo devet birača, a u drugom 71, pri čemu ih je 66 glasalo za Stričaka.
„Stričak je u tijesnoj utrci pobijedio u Varaždinskoj županiji, time je pobjeda još slađa“, izjavio je tada Andrej Plenković, predsjednik Vlade i HDZ-a.
Postupajući po prijavama, Državno izborno povjerenstvo u konačnici je presudilo – Stričak je drugi mandat osvojio s 20 glasova više od njegova protukandidata iz SDP-a (a ne 96 kako je utvrdio Županijsko izborno povjerenstvo Varaždinske županije). Na tu se odluku SDP žalio Ustavnom sudu koji je, pak, potvrdio pobjedu Stričaka, ali ne za 20, već za 19 glasova.
Kafanska tuča
Veliki kredit kod Plenkovića ima varaždinski župan. Pokazao je to događaj iz rujna 2022. godine kada je Stričak pod utjecajem alkohola započeo tuču u jednom varaždinskom noćnom klubu te je pritom dobio čašu u glavu (1, 2, 3) i završio na hitnom prijemu. Najprije je tvrdio kako s tim nema ništa, ali je Telegram došao u posjed snimke iz koje je vidljivo da je Stričak započeo tučnjavu, odnosno fizički je napao mladića. Držao ga je oko vrata, odgurivao, pokušavao mu u nekoliko navrata posegnuti za vratom i fizički nasrnuti na njega. Istodobno, gosti su političara pokušali umiriti te je tada još jednog mladića uhvatio za vrat i unio mu se u lice, a on ga je na kraju udario čašom u glavu. Taj je mladić dobio prekršajnu prijavu zbog „drskog ponašanja na javnom mjestu“.
Policajce koji su došli na intervenciju Stričak je omalovažavao, a prema izjavi policije, odbio je testiranje na alkohol u policiji. Zbog vrijeđanja policajaca Stričak je zaradio prekršajnu prijavu, iako se za vrijeđanje policajaca i službenika dobiva novčana kazna ili kazna zatvora od 30 dana. U spornoj noći, prema dokumentima do kojih je došao Index, Stričak je imao 2,02 promila alkohola u krvi.
„Pogledao sam tu snimku. Ja ne vidim tamo da je on nekog udario“, branio je tada Plenković svog župana.
Na opasku novinarke kako se na snimci vidi da je župan nekoga odgurnuo, Plenković je rekao: „To nije udario. Ne znam je li nekog udario ili odgurnuo… Ako vi to tako vidite, vi ste mladi pa vidite bolje od mene. Ono što ja vidim je da je netko njemu bacio čašu u glavu. Prema tome, ako je dobio čašu u glavu… Ne vidim da je tamo započeo neku veliku kavansku tuču. To mi se nije baš činilo“.
Prijave za nasilje
Prije pet godina, pak, lokalni varaždinski medij, Varaždinski.hr objavio je kako varaždinska policija istražuje tko je neovlašteno distribuirao službene dokumente iz arhive varaždinskog Centra za socijalnu skrb, a koji se odnose na Stričakovu obitelj. Prema toj objavi, riječ je o preslici dopisa Pravobraniteljice za djecu koji je ona 7. prosinca 2017. uputila varaždinskom Centru za socijalnu skrb. U njemu navodi da je ured zaprimio anonimnu prijavu protiv Stričaka za obiteljsko nasilje, uz dodatak da je 2009. već jednom bio prijavljen te je, stoga, pravobraniteljica zatražila izvješće o tom slučaju od Centra za socijalnu skrb.
Drugi dokument odnosio se na dopis Policijske postaje Novi Marof s informacijom o okolnostima iz prosinca 2009. godine. Novomarofska policija tako Centru dostavlja obavijest o postupanju policijskih službenika nakon prijavljenog nasilja u obitelji između supružnika. Supružnici Stričak su, prema navodima iz teksta, na Prekršajnom sudu u Varaždinu – Stalna služba u Ludbregu, oslobođeni za događaj iz prosinca 2009. godine.
Uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, na te su slučajeve, ali i kafansku tuču, priopćenjem ukazali Reformisti, a o tome je u ožujku prošle godine prilikom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji govorila i SDP-ova Sabina Glasovac.
Uoči lokalnih izbora 2021. godine žena koja je tada imala 27 godina podnijela je kaznenu prijavu protiv Stričaka zbog pokušaja silovanja, a nakon toga ga je prijavila i da joj je slao prijeteće poruke da povuče prijavu. Privatnu tužbu Varaždinka je podnijela nakon što je u ožujku 2021. godine Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu odbacilo kaznenu prijavu protiv Stričaka, koju je ona podnijela još krajem 2017. godine (1, 2, 3). Taj je slučaj prijavljen i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, ali navodna oštećenica i njen odvjetnik, unatoč opetovanim traženjima, pravobraniteljici nisu uputili sudsku i medicinsku dokumentaciju i kronologiju prijava i sudskih postupaka na Općinskom i Županijskom sudu u Varaždinu.
Prije dvije godine, u ožujku 2023., Općinski sud u Varaždinu podignuo je optužnicu protiv Varaždinke zbog sumnje da je Stričaka prijavila za prijetnje.
Kako je tada objavljeno, žena je DORH-u dostavila zapise sa zaslona mobitela i poruke koje su tvrdile da je HDZ-ov župan prijetio u slučaju ako ga ona prijavi za silovanje. Istraga DORH-a naknadno je potvrdila da je ona sama sebi slala poruke koje je sama “sadržajno obrađivala”.
