Fotografije kartonskih kuglica u krupnom planu izvješenih na gradskoj božićnoj jelci proširile su se u nedjelju 1. prosinca društvenim mrežama. Na njima su bile napisane poruke:
“Za Božić želim da se pomirimo s Bošnjacima i Srbima.”
“Za Božić želim da mladi svoj stav o ratu u 90-ima ne temelje na mržnji nego na razumijevanju.”
“Za Božić i u 2025. želim da hrvatska vlast prestane relativizirati zločine HVO-a i HV-a u BiH i prizna da je hrvatski državni i vojni vrh sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu u BiH.”
“U 2025. godini želim da se osuđenim ratnim zločincima oduzmu državna odlikovanja. Mi se njima ne ponosimo.”
“Za Božić želim da se domoljublje ne određuje samo prema tome gdje je netko bio ’91.”
“Za Božić želim da se u hrvatskoj histografiji puno više teži objektivnosti, pozitivnom i negativnom nasljeđu određenih procesa i događaja 90-ih.”
“U 2025. godini želim da se ratnim zločincima Kordiću, Stojiću, Praljku, Petkoviću, Blaškiću, Ćoriću i Merčepu oduzmu državna odlikovanja. Mi se njima ne ponosimo.”
Profil “Utikejt” objavio ih je na X-u, uz komentar “Advent u Zagrebu. Pogledajte kakvim je ukrasima okićen bor na Trgu bana Josipa Jelačića”, te profil Ne Možemo na TikToku koji je odmah potpuno pogrešno i bez provjere ustvrdio: “Možemovci okitili jelku za Božić i na kuglicama ispisali poruke mržnje prema Hrvatskoj vojsci i braniteljima, kako vas nije sram”.
U nedjelju se na Facebooku oglasila i predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara Zorica Gregurić:
“Ni na svetu nedjelju ne daju nam mira. Ovi antikristi koji vode Zagreb spremni su svoju mržnju prema Hrvatskoj i domoljublju širiti koristeći kršćanske simbole mira i radosti. Pogledajte s kakvim gadarijama i porukama mržnje te kršenja Deklaracije o Domovinskom ratu su okitili bor na Trgu bana Josipa Jelačića! Prijavila sam to odmah nadležnim službama, a od odgovornih (Grada Zagreba) tražim očitovanje na ovu svinjariju koju su priredili nama Zagrepčanima u dane kad radosno iščekujemo Isusovo rođenje.”
Kuglica su se potom uhvatili i mediji. Dnevnik.hr u naslov je stavio: “Netko je na jelku na glavnom zagrebačkom trgu objesio kuglice s političkim porukama: ‘To je govor mržnje'”, Danas.hr je u naslovu konstatirao “Ružna strana adventa/Na boru usred Zagreba osvanule poruke ‘koje šire mržnju’:’Blate čast Hrvatske, kaznite ih!”, Fenix u naslovu navodi kako su “na božićnom boru na Trgu bana Jelačića u Zagrebu obješene poruke mržnje”, dok su neki mediji pisali o “mijenjanju povijesti i istine”.
Protiv selektivnog odnosa prema prošlosti
“Odgovornost” za akciju postavljanja kuglica kojih više nije ni bilo na zagrebačkoj jelci uskoro je “preuzela” Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska (YIHR). U objavi na Facebooku objasnili su da se radi o aktivističkoj akciji za koju su iskoristili vrijeme adventa kako bi potaknuli promjene koje žele vidjeti. Poruke su, poručili su, namijenjene “društvu koje je spremno suočiti se s prošlošću i graditi pravedniju budućnost”. Smatraju da se radilo o “nužnoj akciji” jer “živimo u društvu koje se suočava s dominacijom selektivnog odnosa prema prošlosti”.
Poruke na kuglicama dio su njihove šire akcije. “Postavljanje kuglica je dio šire kampanje YIHR-a o oduzimanju odlikovanja osuđenim ratnim zločincima koja je započela prošli tjedan”, istaknuli su, dodavši da je namjera iskoristiti društveno-politički kontekst predizborne kampanje za otvaranje pitanja oduzimanja odlikovanja ratnim zločincima.
YIHR je regionalna mreža nevladinih organizacija s programima u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu gdje također djeluju tako da potiču vlast na priznavanje vlastitih grešaka, kao primjerice u slučaju akcije u Srbiji kroz koju su tražili reakciju institucija na relativiziranje genocida u Srebrenici jednog parlamentarnog zastupnika.
Istovremeno je Grad Zagreb, odgovarajući na upite medija o porukama, objavio da su poruke uklonjene i istaknuo: “Grad svakako ni ove ni prošlih godina nije postavljao nikakve političke poruke na bor.”
Međutim, javnost je već burno reagirala. Ispod objave YIHR-a i drugih nije bilo previše filtera u izričaju. Spomenut ćemo samo neke komentare koji su se redali: “četničko leglo”, “globalističko leglo”, “Soroševa gamad”, “gamad bezožnička”, “besposličari, narkomani, uhljebi i talog hrvatskog društva”, objava “promovira agresorske želje”, “mrze Hrvatsku i hrvatstvo”, “bolesnici”, “išli bi na vješala da imamo pravnu državu”… Jedan je komentar otvoreno pozvao na nasilje: “Polit benzinom i zapalit skupa sa filozofskom stokom koja je ovo pisala”.
Drele u protuudaru
Ubrzo je stigao recipročan odgovor na akciju aktivista. Zastupnik stranke Dom i nacionalno okupljanje Davor Dretar izvjesio je u utorak 3. prosinca također kartonske kuglice, no njegove su poruke glasile:
“Za Božić želim znati zašto ste pobili 100.000 Hrvata na Bleiburgu?”
“Za Božić želim saznati gdje je moj otac kojeg su zarobili 18. 11. 1991. u Vukovaru?”
“Djeda Mraz, zašto se u moju ulicu vraća JNA oficir koji je naredio granatiranje mojeg grada? Zašto?”
“Za Božić želim da A.P. objavi tko mu sve sjedi u Vladi, a pucao je po Hrvatskoj!”
“Moju je sestru silovao srpski vojnik koji sada traži hrvatsku mirovinu.”
“Želim da moje dijete ne mora gledati dlakavog muškarca u halterima koji tvrdi da je Zvončica.”
Predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček komentirao je i poruke YIHR-a i poruke koje je okačio Drele: “Te poruke puno više tište hrvatsko društvo od gluposti koje su bile na prvim kuglicama. Ako ti takozvani aktivisti imaju neke svoje stavove to mogu onda iznijeti na konferenciji za medije, a ne na božićnoj jelci te tako vrijeđati osjećaje drugih, vrijeđati Domovinski rat i pokušavati promijeniti povijest i istinu o Domovinskom ratu. Mislim da je to kršenje Deklaracije o Domovinskom ratu i vrijeđanje osjećaja drugih ljudi.”
Na poruke je reagirala i Antifašistička liga RH, a njihov predsjednik Zoran Pusić je rekao da u porukama na kuglicama nema ništa novo. “Poruke na tim kartončićima ne ‘šire mržnju’ niti ‘blate čast i ugled Hrvatske’. Ali negiranje nesumnjivo počinjenih ratnih zločina, veličanje ratnih zločinaca, na što poruke Inicijative mladih upozoravaju, jeste širenje mržnje i blaćenje ugleda i časti Republike Hrvatske”, rekao je i dodao: “Jedina je novost da su se poruke Inicijative mladih pojavile na božićnom boru. U ovom sveopćem, komercijaliziranom prenemaganju oko adventa one zvuče kao trag izvornog kršćanstva.”
Kritika vlasti: temelj slobodnog i demokratskog društva, a ne govor mržnje
“Govor mržnje” nije se ovog tjedna spominjao samo oko kuglica. Višekratno ga spominjao i predsjednik Vlade Andrej Plenković, prozivajući oporbu.
Na sjednici Sabora u utorak na kojoj se raspravljalo o povjerenju Vladi i premijeru u više je navrata prozvao oporbu za govor mržnje. Ponovio je to i isti dan nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a:
“Oporba igra moralne ucjene prozivajući ponaosob naše partnere, zastupnike nacionalnih manjina, to im neće proći, nemoćni su, govor mržnje je dominirao danas i to je također očekivano. Ljudi koji bez rezervi govore neistine, osobno napadaju, difamiraju, kolektiviziraju krivnju – ružan politički diskurs, to je tako.”
Iskoristio je i vrijeme svog uvodnog govora na sjednici Vlade u četvrtak te istaknuo da oporba “nerijetko koristi govor mržnje koji je postao standard u njihovom političkom diskursu što je loše za Hrvatsku jer ostavlja tragove u saborskim raspravama i cijelom društvu”.
S njim se složio i predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac koji je na Facebooku napisao:
“Tko gubi ima se pravo ljutiti. Uskoro bivši predsjednik shvatio je da mu se ‘trese stolica’ i da Hrvatska traži promjenu. Dosta je bilo uvreda, omalovažavanja i govora mržnje! Trebamo promjenu i dobit ćemo je!”
“Ovo je klasičan primjer nerazumijevanja što govor mržnje u svojoj biti jest. Dakle, kritika vlasti, čak kad je gruba, uvredljiva i posve neutemeljena ne predstavlja govor mržnje”, objašnjava za Faktograf Maja Munivrana, pravna stručnjakinja i profesorica na Katedri za kazneno pravo te dodaje: “Općenito, uvredljive i netočne izjave mogu pod određenim uvjetima ispunjavati obilježja kaznenih djela protiv časti i ugleda, uvrede i klevete, koja se progone po privatnoj tužbi, a ne po službenoj dužnosti. Moramo biti svjesni da je pravo na kritiku vlasti i političara izrazito važan aspekt prava na slobodu izražavanja i temelj slobodnog i demokratskog društva. Upravo stoga i političari uživaju iznimno velik prostor slobode izražavanja, no treba voditi računa da to pravo ne uključuje i pravo na diskriminatoran govor mržnje prema zaštićenim skupinama (što političari nisu).”
Što je govor mržnje?
Polazište za svaku definiciju govora mržnje nalazi se u Preporuci Vijeća Europe iz 1997. godine prema kojoj govor mržnje predstavljaju “svi oblici izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla”. Prije dvije godine Odbor ministara Vijeća Europe usvojio je novu, proširenu definiciju koja obuhvaća “poticanje, promicanje, širenje ili opravdavanje nasilja, mržnje ili diskriminacije protiv osobe ili skupine osoba, ili ih omalovažavaju zbog njihovih stvarnih ili pripisanih osobnih karakteristika ili statusa kao što je “rasa”, boja kože, jezik, vjera, nacionalnost, nacionalno ili etničko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rodni identitet i seksualna orijentacija”.
Dakle, govor mržnje u sebi mora sadržavati element diskriminatornog govora usmjerenog protiv ranjive društvene skupine ili njenih pripadnika povezanih na temelju nekih stvarnih ili pripisanih osobina kao što su boja kože, nacionalnost, etnicitet, vjeroispovijest, spolna orijentacija ili rodni identitet.
Prof. dr. sc. Maja Munivrana objasnila je za Faktograf da se samo jedna poruka, od svih koje su se našle na božićnoj jelki, može smatrati diskriminatornom. “Govor mržnje je pojam koji se često koristi laički, bez razumijevanja što zapravo predstavlja govor mržnje u pravnom smislu. Izjave Inicijative mladih neki mogu smatrati uvredljivima, provokativnima, pa čak i šokirajućima, ali bit slobode izražavanja je upravo u tome da štiti takve oblike izražavanja s kojima se ne moramo svi slagati”, rekla je i dodala da se jedino Dretarova rečenica o “dlakavim muškarcima u halterima” može smatrati spornom jer ima diskriminatorni karakter prema pojedincima drugačijeg spolnog opredjeljenja i rodnog identiteta.
“No i u pogledu nje smatram da se ne radi o poticanju na nasilje ili mržnju iz čl. 325. Kaznenog zakona, već bi eventualno mogli raspravljati postoje li elementi nekog prekršaja kao što je čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije koji se sastoji u namjernom stvaranju uvredljivog ili ponižavajućeg okruženja na temelju različitog, između ostalog spolnog opredjeljenja i rodnog identiteta”, dodala je ustvrdivši da se za prekršaj mora utvrditi povreda dostojanstva individualizirane osobe.
Sličnu reakciju Faktograf je dobio iz Ureda Pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter koja također ne smatra da je riječ o porukama mržnje na kuglicama, tj. kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju. Podsjećajući na članak 325. Kaznenog zakona objašnjava, da bi se radilo o kaznenom djelu, moraju biti ispunjena tri uvjeta: da je djelovanje javno, da potiče na mržnju ili nasilje, i da je razlog tome nečija rasna, vjerska, nacionalna ili etnička pripadnost, jezik, podrijetlo, boja kože, spol, spolno opredjeljenje, rodni identitet, invaliditet ili kakva druga osobina.
No, ispisane poruke ne potiču na nasilje, već samo traže odgovore. Osim toga, razlog za pisanje poruka ne leži u nečijoj osobini, već u kritici odnosa države prema ratnim zločincima i važnim pitanjima iz devedesetih godina.
Nije sve što vrijeđa, šokira i uznemiruje – govor mržnje
Pučka pravobraniteljica također napominje da su poruke postavljene ususret izborima za Predsjednika RH, a istovremeno na početku adventskog razdoblja, zbog čega su reakcije očekivano snažne. Pretpostavlja se da je upravo zato i odabrano mjesto i vrijeme, da se potakne razgovor o temi koju aktivisti žele istaknuti i da bi tema bila što duže prisutna u javnoj raspravi. “O primjerenosti načina glede ove i općenito različitih akcija se može raspravljati, dapače, ponekad se upravo ono, što će mnogi držati neprimjerenim, ciljano bira radi privlačenja pažnje na poruku koju se želi poslati, no glede sadržaja i načina upućivanja poruka – nije sve što vrijeđa, šokira ili uznemiruje državu ili dio javnosti ujedno kazneno djelo govora mržnje”, zaključuje Šimonović Einwalter.
Premda do objave članka nismo dobili potvrdu ni od policije ni od DORH-a da su primili prijavu za “govor mržnje” na božićnim kuglicama, profesorica Munivrana pretpostavlja da će Državno odvjetništvo odbaciti prijave jer nisu ostvarena obilježja kaznenog djela, a ni relevantnih prekršaja.
