Razotkriveno

Nova vlast u Siriji nije zabranila božićna slavlja

Facebookom se širi neutemeljena tvrdnja da su crkve u Siriji, nakon pada Asadove vlade, dobile upute da ne održavaju božićne proslave.
Foto: LOUAI BESHARA / AFP

Nakon što je u Siriji svrgnut režim Bašara al-Asada otvorio se niz pitanja o budućem vodstvu zemlje u kojoj se 13 godina vodio građanski rat. Među njima su i nagađanja o tome kako će pobunjenička islamistička grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS) tretirati etničke i religijske manjine.

Pored većinskih sunitskih muslimana, Sirija je dom više etničkih i vjerskih manjina, uključujući kršćane, Armence, Kurde i šijitske muslimane. Pripadnici tih manjina s oprezom čekaju konačnu predaju vlasti, s obzirom na pozadinu i porijeklo HTS-a

I dok se spekulira o budućnosti sirijskih manjina, neki su korisnici društvenih mreža počeli širiti neutemeljene tvrdnje o početku opresije tamošnjih kršćana, točnije o zabrani slavlja nadolazećih božićnih blagdana.

Sirija: Danas su crkve u Siriji dobile upute da ne održavaju božićne proslave, parade, pa čak ni da prikazuju Svetog Nikolu. Situacija za sirijske kršćane ubrzano se pogoršava“, stoji u statusu domaćeg Facebook korisnika objavljenog 12. prosinca 2024. godine (arhiviran ovdje).
Screenshot/Facebook

Liturgijska slavlja ponovno se održavaju

Procjenjuje se da oko 10 posto sirijskog stanovništva slijedi kršćanstvo, a među tim zajednicama prednjače Grčka pravoslavna i Grkokatolička crkva.

Kršćanska zajednica u Siriji općenito je podržavala Assadovu vladu od početka građanskog rata, a bivši se predsjednik, i sam iz manjinske muslimanske alavitske skupine, često pozicionirao kao “zaštitnik manjina”.

No, trenutačno nema naznaka o bilo kakvom ograničenju kršćanskih obreda i običaja u Siriji. Tvrdnju s društvenih mreža demantiraju, kako medijski izvještaji, tako i izjave kršćanskih zajednica u Siriji i njihovih poglavara.

Turski medij TRT World objavio je prošlog tjedna reportažu o kršćanima u Alepu koji se pripremaju se za Božić. Agencija Reuters u nedjelju, 15. prosinca, pisala je kako su sirijski kršćani prisustvovali “redovnim nedjeljnim službama po prvi put od dramatičnog svrgavanja predsjednika Asada”.

Tog je dana u Crkvi Svetog Križa u Damasku održana misa, što je dokumentirano na Facebooku fotografijama i prijenosom uživo. Obraćajući se vjernicima usred mise, patrijarh Antiohijske pravoslavne crkve Jovan X, osvrnuo se na aktualnu situaciju u zemlji. Iznio je svoju viziju obnove Sirije i pozvao nove vlasti da jednako tretira i prihvaća sve građane.

“Dok se približavamo Božiću, vremenu nade koje donosi Novorođenče u jaslama, molim Boga da zaštiti Siriju i nadahne one koji su odgovorni za njeno vodstvo tijekom ove faze, za dobrobit ove zemlje i njezinih ljudi dobrog srca koji zaslužuju život i vidjeti odraz nade u očima njihove djece”, rekao je okupljenima u Crkvi Svetog Križa.

Župa je još 13. prosinca preko društvenih mreža najavila taj molitveni program, kao i onaj koji će tek uslijediti (arhivirano ovdje, a prevedeno s arapskog jezika preko Googleovog prevoditelja). Primjerice u petak, 20. prosinca, tamo se održava “božićni prinos”.

Katolička Crkva Gospe Fatimske također se nakon par dana obustave okupljanja (1, 2), vratila svojim liturgijskim slavljima. “Nastavljamo s aktivnostima, susretima, dnevnim misama i vjerskim slavljima kao i obično. Počinjemo od sutra, u petak 13. prosinca 2024. godine”, stoji u Facebook objavi ove crkve (arhivirana ovdje, a prevedena s arapskog jezika preko Googleovog prevoditelja).

Slično je i s pravoslavnom marijanskom katedralom u Damasku, koja je u subotu objavila raspored svojih božićnih aktivnosti za ovaj tjedan (1, 2).

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

HTS uvjerava manjine da ih neće dirati

Postoji velika skepsa da će kraj Asada značiti konačan mir u Siriji. Borbe se nastavljaju u sjevernom, istočnom i sjeveroistočnom dijelu zemlje, pri čemu je kurdska manjina pod pritiskom Turske, dok na jugozapadu izraelske snage prodrle izvan zone uspostavljene sporazumom o razdruživanju iz svibnja 1974. godine.

Uz to, kako je izvijestio Reuters, deseci tisuća Sirijaca, većinom šijitskih muslimana, pobjegli su u Libanon otkako su sunitski islamisti proglasili pobjedu, strahujući od progona – unatoč uvjeravanjima novih vladara u Damasku.

Sirijska islamistička pobunjenička skupina HTS koja je predvodila borbe protiv asadovca, bivši je ogranak al-Qaide, a u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Europskoj uniji je na popisu terorističkih organizacija. Već neko vrijeme pokušava raskinuti s tim imidžem i težiti umjerenosti pa je 2016. godine prekinula veze s al-Qaidom (iako je još uvijek optužena za razne povrede ljudskih prava).

Unatoč tome, zapadne su zemlje oprezne oko ukidanja sankcija Siriji, iako su mnoge uspostavile prvi kontakt s HTS-om.

U nedavnom je intervjuu vođa HTS-a, Ahmed Husein al-Šara, poznatiji pod svojim ratnim imenom Abu Mohamed al-Džavlani, pozvao međunarodnu zajednicu da Siriji da priliku da sama kreira svoju sudbinu nakon što je 13-godišnji građanski rat uvukao regionalne i globalne sile u bojno polje. Izrazio je i otvorenost prema manjinama.

“U Siriji smo razgovarali sa svim zajednicama, s Druzima, koji su se borili uz nas, s kršćanima, alavitima i Kurdima”, izjavio je.

Tamošnji vođe kršćanskih zajednica, kako piše portal Vatican News, nadaju se da će nova vlast poštovati njihova prava i religijske slobode. Među njima je i nadbiskup Hanna Jallouf, apostolski vikar Alepa, koji je rekao da zahvaljuje Bogu što je smjena vlasti prošla bez krvoprolića. Nadbiskup je rekao da se sastao s al-Šarom, koji mu je dao “jamstva da kršćani i njihova imovina neće biti dirani, te da će [HTS] ispuniti sve njihove legitimne zahtjeve”.

Ostaje, naravno, vidjeti kako će se situacija razvijati i hoće li obećanja ostati ispunjena.

Zaključno, ono što u ovom trenutku znamo je to da ne postoje dokazi otkazivanju proslave Božića nakon pada sirijskog režima. Niz misnih slavlja koja su se održala tjedan dana nakon pada Asadovog režima, kao i najave budućih, demantiraju korisnike društvenih mreža.
Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.