Još donedavno je Sednaja, ozloglašeni sirijski zatvor i mučilište, bila poznata po svojoj tajnosti i strogo ograničenom pristupu. Do prije desetak dana tek je nekolicina njenih stvarnih fotografija, snimki i drugih detalja bila javno dostupna.
To se promijenilo 8. prosinca 2024. godine, nakon što sirijski antirežimski islamistički pobunjenici preuzeli kontrolu nad Damaskom i proglasili pad Bašara al-Asada. Istog su dana krenuli oslobađati zatvorenike iz zatvorskog kompleksa Sednaja, udaljenog tridesetak kilometara od glavnog grada.
Kako su uz borce i spasiteljski tim u zatvor ulazili i civili, potresne fotografije i snimke iz zatvorskih prostorija ekspresno su obišle svijet. Brzo su se počele širiti i glasine da u zatvorskom kompleksu postoje skrivene prostorije do kojih je moglo doći samo odbjeglo zatvorsko osoblje. One su nastavile kolati, unatoč njihovom brzom opovrgavanju, a proširile su se i među domaćim korisnicima društvenih mreža.
“Ovo je prikaz ‘zatvora’ Sajdnaja. Mučilište kakvo svijet nije vidio i upamtio nikada, otkad postoje povijesni izvori. I sad dođu neki likovi i prosipaju svoju smutljivu priču kako su Sirijci, borci otpora ovakvom zlu, oni koji danima oslobađaju i spašavaju ljude zarobljene u tom i drugim stratištima – saradnici USrahella i Amerike” dio je statusa domaćeg korisnika Facebooka koji je objavljen 10. prosinca 2024. godine (arhiviran ovdje).
U post je umetnuta slika koja navodno prikazuje strukturu zatvora. Gornji dio slike prikazuje građevinu koja izgleda kao moderna, institucionalna zatvorska zgrada s nizovima prozora s rešetkama. Glavni fokus slike je niz podzemnih odjeljaka ispod zatvora koje nalikuju zatvorskim ćelijama. Samo dno podzemnog dijela izgleda nadrealno i distopično, prikazujući deformirana, gotovo raspadnuta, ljudska tijela.
Post je do objave ovog teksta podijeljen 111 puta, ima preko 40 komentara i 260 reakcija.
Bijele kacige potvrdile da nema skrivenih prostorija u zatvoru
Slika se posljednjih dana masovno dijeli na različitim platformama i na različitim jezicima (1, 2). Nismo uspjeli identificirati izvor slike, odnosno primarnog djelitelja, ali jasno je da je ona plod digitalnih alata. Stil ilustracije (iskrivljene strukture koje ne mogu postojati u stvarnoj arhitekturi, izobličena tijela i drugi nadrealni elementi) sugerira da je ona ili stvorena pomoću programa za digitalno slikanje ili da je nastala kao rezultat upita alatu umjetne inteligencije (AI).
“Umjetnik” je možda uspio na slikovit način prikazati patnju koja se događala u ćelijama Sednaje, no ostaje činjenica da se njegovo “djelo” bazira na netočnoj tvrdnji i doprinosi njenom daljnjem širenju.
Naime, tamošnja volonterska organizacija poznata kao Bijele kacige, nedugo nakon oslobađanja zatvorenika krenula je pretraživati prostorije zatvora.
“Bijele kacige su poslale pet specijaliziranih hitnih timova u zatvor Sednaja da istraže skrivene podzemne ćelije, u kojima se navodno drže zatočenici, prema riječima preživjelih. Timovi se sastoje od jedinica za potragu i spašavanje, stručnjaka za probijanje zidova, posada za otvaranje željeznih vrata, jedinica obučenih pasa i medicinskih radnika. Ti su timovi dobro obučeni i opremljeni za upravljanje tako složenim operacijama. Dva tima stigla su prije otprilike sat vremena i već su započela svoju misiju, vođeni stručnjakom koji je upoznat s rasporedom zatvora”, priopćili su 8. prosinca preko društvenih mreža.
Sljedećeg su dana završili akciju i obavijestili javnost da “unatoč ovim opsežnim naporima”, nisu identificirana skrivena ili zapečaćena područja:
“U zatvoru su prethodno držane tisuće nevinih pojedinaca koje je zatočio bivši Assadov režim. Obitelji nestalih i preživjeli vjeruju da neki zatočenici možda nisu mogli otići tijekom posljednja dva dana, potencijalno zbog toga što su držani u čvrsto zatvorenim i osiguranim područjima, prema izvješćima rodbine nestalih. Specijalizirani timovi Bijelih kaciga izvršili su temeljitu pretragu svih odjela, objekata, podruma, dvorišta i okolnih prostora zatvora. Ove operacije provedene su uz pomoć osoba koje su upoznate sa zatvorom i njegovim rasporedom. Međutim, nisu pronađeni dokazi o neotkrivenim tajnim ćelijama ili podrumima.”
Također, 9. prosinca je Udruženje zatočenika i nestalih u zatvoru Sednaja (ADMSP) reagiralo na informacije koje se šire društvenim mrežama prema kojima se u tajnim podzemnim ćelijama nalaze zatočenici kojima još nitko nije uspio pristupiti. Potvrdili su da nije točno da su neki ljudi ostali zatvoreni pod zemljom. Pojašnjavaju da je posljednji zatvorenik iz Sednaje oslobođen 8. prosinca (arhivirano ovdje, a prevedeno preko Googleovog prevoditelja).
Zlostavljanja, mučenja i egzekucije
Oporbeni borci predvođeni islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šam (HTS) ušli su u ustanovu rano u nedjelju i oslobodili tisuće zatvorenika nakon dramatičnog zaokreta u ratu koji se vodi 13 godina. To otvara mogućnost da se rekonstruira što se sve ondje događalo jer ranije se sve to radilo na temelju iskaza svjedoka ili daljinskih satelitskih snimaka.
U travnju 2016. godine dvije su organizacije, Amnesty International i Forensic Architecture, otputovali su Tursku kako bi se susreli s preživjelim zatvorenicima. Oni su opisali ćelije i druge prostore zatvora, uključujući stubišta, hodnike, pokretna vrata i prozore, a istraživači i arhitekti su ih na temelju iskaza digitalno rekonstruirali.
Sljedeće, godine Amnesty International objavio je detaljan izvještaj, temeljen na svjedočanstvima bivših dužnosnika i zatvorenika, o vojnom zatvoru Sednaja, u kojemu su bivše sirijske vlasti “tiho i metodično organizirale ubijanje tisuća ljudi”.
Istraživanje ove međunarodne organizacije koja se zalaže za poštivanje ljudskih prava kaže da su većina zatočenika u “crvenoj zgradi” Sednaje bili civili koje su vlasti smatrale neprijateljima. “Oni dolaze iz svih sektora sirijskog društva, a neki od najčešćih profila uključuju prosvjednike, dugogodišnje političke disidente, branitelje ljudskih prava, novinare, liječnike, humanitarne radnike i studente”, stoji u izvještaju.
Prema Amnesty Internationalu, zatvaranja, zlostavljanja, mučenja i egzekucije koje su tamo počinjene od 2011. godine “dio su napada na civilno stanovništvo koji je bio široko rasprostranjen, kao i sustavan, te se provodio u svrhu promicanja državne politike” i predstavljaju zločine protiv čovječnosti.
Udruženje zatočenika i nestalih u zatvoru Sednaja (ADMSP) ranije je procijenilo da je više od 30 000 zatvorenika pogubljeno ili umrlo od posljedica mučenja, nedostatka medicinske skrbi ili izgladnjivanja između 2011. i 2018. godine.
Netočni sadržaji o Asadovom zatvoru
Pored truda koji je uložen da se dokumentiraju zločini počinjeni u Sednaji i prije njenog otvaranja, a i ususret novim otkrićima koja će uslijediti, društvene mreže vrve netočnim sadržajima.
Faktograf je ranije pisao o sadržajima koji kruže na društvenim mrežama, a netočno su predstavljeni kao dokazi o događanjima tijekom oslobađanja zatvorenika. Viralna je bila fotografija na kojoj nije stvarni zatvorenik zloglasnog sirijskog zatvora nego lik stvoren pomoću alata umjetne inteligencije. Otkrili smo da je slika je nastala zloupotrebom materijala koji je objavljen na TikToku u potpuno drugu svrhu.
Slične slučajeve uočili su i drugi mediji. Deutsche Welle (DW) piše kako su društvenim mrežama kružile snimke koje navodno prikazuju malo dijete u podzemnim ćelijama Sednaje. Utvrdili su da, slično kao i u gornjem slučaju, snimka potječe s TikToka i nije autentična.
Kako je zaključio DW, širenje dezinformacija o zločinima i stravičnim događajima potkopava napore da se oni dokumentiraju i istraže te otežava pozivanje odgovornih na odgovornost. Isto kažu i sirijske Bijele kacige koje su pozvale građane na oprez pri dijeljenju informacija:
“Pozivamo korisnike društvenih mreža da vode računa o raširenim dezinformacijama i glasinama koje kruže o zatvorima i pritvorenicima. Molimo vas da budete oprezni kada primate ili dijelite takve informacije putem interneta kako biste poštovali obitelji žrtava i izbjegli izazivanje nepotrebnog psihičkog stresa”.
Zaključno, informacija o podzemnim ćelijama sirijskog zatvora brzo je obišla digitalno okruženje, ali je i brzo demantirana. Unatoč tome, tvrdnja je i dalje prisutna na društvenim mrežama, u obliku neautentičnih fotografija, snimaka pa i ilustracija poput one koja se pojavljuje u analiziranom postu.
