Početak političke 2025. godine u Hrvatskoj obilježili su komentari na neočekivano visok postotak glasova koji je Zoran Milanović, aktualni predsjednik i kandidat SDP i još nekoliko stranaka, dobio u prvom krugu predsjedničkih izbora. Prema konačnim rezultatima DIP-a, Milanović je dobio 49,09 posto glasova, što znači da ga je manje od jednog postotnog poena dijelilo da reizbor potvrdi u prvom krugu i da građani ne moraju 12. siječnja ponovno na birališta.
Milanović je u prvom krugu ostvario pobjede u svim županijama i gradu Zagrebu, dok je nezavisni kandidat s podrškom HDZ-a Dragan Primorac pobijedio samo u inozemstvu. Ukupno gledajući, Primorac je dobio 19,35 posto glasova, a iza njega su se smjestile nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić (9,25 posto), kandidatkinja platforme Možemo! Ivana Kekin (8,89 posto), pa potom nezavisni Tomislav Jonjić (5,09 posto), Mostov Miro Bulj (3,82 posto), kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje Branka Lozo (2,41 posto), a začelje je pripalo nezavisnom Niki Tokiću Kartelu s 0,88 posto glasova.
S obzirom da su izlazne ankete Milanoviću davale više od 50 posto glasova, a i konačni rezultat u kojem je aktualni predsjednik osvojio nešto manje od polovice glasova, u javnosti su se pojavile nedoumice oko pribrajanja nevažećih listića (što je u ovom slučaju moglo presuditi o tome hoće li biti drugoga kruga), kao što su se mnogi zapitali i bi li izlazili na drugi krug izbora da nije glasala dijaspora, odnosno kada bi se samo glasalo na biralištima u Hrvatskoj.
Relković: DIP objavljuje netočne rezultate
Politički analitičar Ivica Relković tijekom gostovanja na televiziji N1 optužio je Državno izborno povjerenstvo (DIP) da na internetskim stranicama objavljuju netočne rezultate.
“Vrlo ozbiljno pozivam DIP da ispravi podatke. To ne kažem ja, nego Ustavni sud. Ustavni sud, zbog problema na parlamentarnim izborima sredinom 90-ih godina je rekao vrlo jasno: ‘nevažeći listić nije glas’. Glas može biti samo onaj listić koji je pribrojen nekom od kandidata”, kazao je Relković.
“Kada vi kažete u prvom krugu da netko treba dobiti 50 posto plus jedan glas da bi bio pobjednik… Da, samo glas. Samo od važećih listića. Ne od nevažećih. I nama se dogodilo da smo 2013. godine na lokalnim izborima u općini Majur imali prvi krug, gdje je već, po Ustavnom sudu, pobjednica bila jedna kandidatkinja. DIP je krivo obračunao, kao i sada, i poslao ih je u drugi krug. Bila je razlika samo nekoliko glasova. U drugom krugu pobijedila je druga kandidatkinja i četiri godine je bila načelnica. Zbog toga se u lokalnom zakonu to promijenilo. No, međutim, DIP istodobno u drugom krugu predsjedničkih izbora se ponaša drugačije”, kazao je Relković.
Potom je iznio podatak i da bi, u slučaju da se nisu računali nevažeći listići, svejedno imali drugi krug izbora, no po tom izračunu bi Milanović imao 49,68 posto u prvom krugu i nedostajalo bi mu manje od pola postotnog poena za pobjedu u prvom krugu.
U Majuru 2013. godine nije bilo drugog kruga izbora
Relković se u svojoj izjavi poziva na slučaj lokalnih izbora u općini Majur 2013. godine. Prema njegovom navodu, do drugog kruga izbora za načelnicu u toj općini je došlo zato što je DIP u rezultate uračunao i nevažeće listiće. No, to nije točno jer u općini Majur, u sisačko-moslavačkoj županiji, na izborima za načelnicu 2013. godine uopće nije bilo drugog kruga.
Kao što pokazuju podaci DIP-a, u prvom krugu je HSS-ova kandidatkinja Klementina Karanović pobijedila s 64,23 posto glasova, dok je na drugom mjestu bila kandidatkinja HDZ-a i BUZ-a Ana-Marija Vujčić s 32,77 posto glasova. Karanović je dobila 492 glasa, a Vujčić 251 glas, dok je nevažećih listića bilo 23 (3 posto) i nikako nisu mogli utjecati na eventualno odlazak u drugi krug, čak i da je bilo više kandidatkinja.
Koliki bi postotak glasova imali kandidati da se nisu ubrojali nevažeći listići?
U rezultatima koje je objavio DIP za prvi krug predsjedničkih izbora ubrojani su i nevažeći listići. Znači da se postotak glasova dobio tako da se broj birača koji su glasovali, i s onima čiji su listići bili nevažeći, podijelio s brojem glasova koje je dobio pojedini kandidat. U prvom krugu glasalo je 1.625.458 birača, važećih listića je bilo 1.606.213 (98,84 posto), a nevažećih 18.786 (1,16 posto).
Relković točno navodi da bi postotak Zorana Milanovića, u slučaju da se nisu računali nevažeći listići, bio 49,68 posto. To bi značilo da bi se svejedno išlo u drugi krug. Da se nisu u postotak uračunavali nevažeći listići Dragan Primorac bi imao 19,59 posto, Marija Selak Raspudić 9,36 posto, Ivana Kekin 8,99 posto, Tomislav Jonjić 5,15 posto, Miro Bulj 3,86 posto, Branka Lozo 2,44 posto, a Niko Tokić Kartelo 0,89 posto.
Ustav i Zakon o izboru predsjednika navode većinu svih birača koji su glasali
No, Ustav i Zakon o izboru Predsjednika Republike Hrvatske jasno navode da se računaju svi birači koji su glasali, ne spominjući razliku između važećih i nevažećih glasova. Tako u članku 95. Ustava, u trećem stavku, piše: “Predsjednik Republike bira se većinom svih birača koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana”.
Ista formulacija navodi se i u članku 17. Zakona o izboru Predsjednika Republike Hrvatske: “Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana”.
Znači, ni Ustav kao niti zakon koji regulira izbor predsjednika, ne pravi razliku između važećih i nevažećih glasova nego prepoznaje formulaciju “svih birača koji su glasovali”. To je u skladu s onime kako DIP obračunava postotke kod kandidata.
Na isti način, ali malo detaljnije, reguliran je i izravni izbor načelnika, gradonačelnika i župana. U Zakonu o lokalnim izborima, u 94. članku, stoji: “Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te zamjenik gradonačelnika i župana biraju se većinom glasova svih birača koji su glasovali prema evidenciji u izvatku iz popisa birača i priloženim potvrdama za glasovanje”.
Ima i izbora u kojima se ubrajaju samo važeći listići
No, u Hrvatskoj postoje i izbori na kojima se u računici pravi razlika između nevažećih i važećih listića te se broje samo važeći listići.
Tako u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor u 41. članku piše: “Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 posto važećih glasova birača”.
Također, i u Zakonu o lokalnim izborima, u dijelu u kojem se utvrđuje kako se biraju zastupnici u predstavničkim tijelima, u 84. članku piše: “Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 posto važećih glasova birača”.
Treća formulacija koristi se u Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Tamo u članku 25. stoji da “pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 posto danih glasova birača”. Potom se u narednom članku objašnjava kako se utvrđuje broj članova sa svake liste koji ulaze u parlament pa se navodi da “ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do broja članova koji se biraju u Europski parlament…”.
Što je u svojim odlukama rekao Ustavni sud?
Relković se u nekoliko navrata tijekom gostovanja na televiziji N1 pozvao na odluke Ustavnog suda vezane uz važeće i nevažeće glasove i njihovo evidentiranje i pribrajanje u konačni rezultat izbora. Ustavni sud je nekoliko puta odlučivao o tim temama, no valja naglasiti da su se te odluke odnosile na različite izborne sustave i različite tipove izbora. Kao što smo ranije napisali, različiti zakoni na različite načine tretiraju važeće i nevažeće glasove.
Ustavni sud je o tome pitanju dva puta odlučivao 1995. godine vezano za objavu rezultata za Zastupnički dom Sabora (ovdje i ovdje), a potom i 2015. godine vezano za drugi krug predsjedničkih izbora i prvi krug izbora za općinskog načelnika.
Upravo taj zadnji slučaj izbora općinskog načelnika u prvom krugu u općini Strahoninec je najsličniji slučaju prvoga kruga nedavno održanih predsjedničkih izbora. Tada se kandidat za načelnika Strahoninca Franjo Lehkec žalio Ustavnom sudu da su pogrešno izračunati postoci glasova jer su u računicu uključeni i nevažeći listići. Bez uključivanja nevažećih listića Lehkec bi već u prvom krugu pobijedio na izborima. No, Ustavni sud je njegovu žalbu odbacio, a osvrnuo se i na svoje odluke iz 1995. godine te objasnio zašto one nisu primjenjive u tom slučaju:
“(…) Dakle, stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u navedenim rješenjima, odnosno odluci (u bitnome, da se rezultati glasovanja utvrđuju na temelju samo važećih listića), odnosi se isključivo za određivanje pobjednika većinskih izbora u drugom krugu”.
Potom su ustavni suci objasnili i zašto smatraju da je Lehkec morao ići u drugi krug:
“Dakle, da bi kandidat za načelnika … pobijedio u prvom krugu glasovanja, bilo je potrebno da ostvari apsolutnu većinu glasova svih birača koji su glasovali u prvom krugu (trebao je dobiti više od 50% glasova birača koji su glasovali). Kako je kandidat Franjo Lehkec … u prvom krugu dobio 625 glasova, a ukupno je glasala 1258 birača … to je on ostvario postotak od 49,68% glasova (omjer broja dobivenih glasova i broja svih birača koji su glasovali). Stoga je Općinsko izborno povjerenstvo Općine Strahoninec pravilno izračunalo postotak dobivenih glasova … “.
Kao i u slučaju Lehkeca iz Strahoninca, tako i u slučaju prvog kruga predsjedničkih izbora, DIP je u izračun postotaka uračunao i nevažeće glasove. U slučaju Strahoninca Ustavni sud je zaključio da je takva praksa bila ispravna s obzirom da se u Zakonu o lokalnim izborima navodi da “za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug glasovanja)”. Kao što smo ranije naveli, slična formulacija o pobjedi kandidata za predsjednika u prvom krugu “većinom svih birača koji su glasovali” navodi se i u Ustavu i zakonu o izboru predsjednika Republike.
I bez glasova dijaspore imali bi drugi krug izbora
Kao što smo već naveli, Zoranu Milanoviću je za konačnu pobjedu u prvom krugu i 50 posto izašlih birača plus jedan glas, nedostajalo manje od jednog postotnog poena. Za pobjedu u prvom krugu trebalo mu je 812.730 glasova, dok ih je on dobio 797.938, što znači da je ostao kratak za 14.792 glasa. Zbog tako male razlike, mnogi su se zapitali bi li uopće bilo drugoga kruga da dijaspora, odnosno hrvatski državljani koji imaju prebivalište izvan Hrvatske, nije imala pravo glasati.
Prema podacima DIP-a, na biralištima u inozemstvu glasalo je 24.252 birača, važećih listića je bilo 24.174 (99,68 posto), a nevažećih 77 (0,32 posto). Najviše glasova, 11.681 (48,16 posto) u inozemstvu dobio je Primorac, slijedi Milanović s 4.137 glasova (17,05 posto), pa Jonjić s 3.055 glasova (12,49 posto), potom Selak Raspudić s 1.833 glasa (7,55 posto), Kekin 1.437 glasova (5,92 posto), Lozo 1.200 glasova (4,94 posto), Bulj 741 glas (3,05 posto) i na začelju je i u inozemstvu Tokić Kartelo s 90 glasova (0,37 posto).
Kada se iz ukupnih rezultata izbora isključe oni iz dijaspore dobivamo da je u Hrvatskoj glasalo 1.601.206 birača, važećih listića je bilo 1.582.039, a nevažećih 18.709. Zoran Milanović je u Hrvatskoj dobio 793.801 glas što je 49,57 posto, u slučaju kada se uračunaju nevažeći glasovi. Prema tome, imali bi drugi krug i da dijaspora nije imala pravo glasa.
Bez glasova dijaspore, a s uključenim nevažećim listićima, Dragan Primorac je osvojio 18,92 posto glasova, Marija Selak Raspudić 9,28 posto, Ivana Kekin 8,93 posto, Tomislav Jonjić 4,97 posto, Miro Bulj 3,83 posto, Branka Lozo 2,38 posto, a Niko Tokić Kartelo 0,89 posto.
Pravno gledano, nema ništa sporno u činjenici da idemo u drugi krug
No, u slučaju u kojem bi se računali samo važeći listići iz Hrvatske, drugog kruga ne bi bilo jer bi Milanović imao 50,17 posto i izborio drugi predsjednički mandat već u prvom krugu.
Kada se i kod drugih kandidata gledaju samo važeći listići, iz Hrvatske Primorac osvaja 19,15 posto, Selak Raspudić 9,39 posto, Kekin 9,04 posto, Jonjić 5,04 posto, Bulj 3,88 posto, Lozo 2,41 posto i Tokić Kartelo 0,90 posto.
Međutim, kao što smo već naveli, u Ustavu i zakonu se navodi da se predsjednik u prvom krugu može izabrati samo ako dobije većinu svih izašlih birača. Smatra se, kako je to u jednoj od odluka naveo i Ustavni sud, da “nevažeći glasački listići nisu bez ikakve vrijednosti: oni mogu značiti politički protest, izraz nezadovoljstva izborima ili političkim prilikama”.
Nadalje, Hrvatska se i u Ustavu i u zakonima opredijelila da na izborima glasaju i birači koji imaju državljanstvo, ali nemaju prebivalište na području Hrvatske.
Tako da, pravno gledano, nema ništa sporno u činjenici da ćemo u drugom krugu, 12. siječnja, još jednom izaći na birališta i birati između Zorana Milanovića i Dragana Primorca.
