Ivica Lovrić,, zastupnik u zagrebačkoj gradskoj Skupštini i kandidat stranke Plavi grad za gradonačelnika na svom je službenom TikTok profilu podijelio vizual (arhivirano ovdje) u kojem tvrdi kako će, ako njegova opcija dođe na vlast, Grad Zagreb godišnje izdvajati 80 milijuna eura za gradnju metroa.
Taj iznos je potom kontrastirao s iznosom od 181 milijun eura za koji tvrdi da ga stranka Možemo! godišnje koristi da “plaća svoje udruge i sumnjive projekte”. Lovrić je u objavi napisao i iduće:
Kada bi se sredstva koja Tomašević dodjeljuje prijateljima u udrugama, kao i za sumnjive projekte, usmjerila na izgradnju metroa, bilo bi moguće prvu liniju otvoriti već nakon četiri godine
“Odgovore potražite od gradonačelnika”
Faktograf je prvo odlučio provjeriti navedeni iznos od 181 milijun eura. Kako je bilo nejasno na koju točno godinu i na koji točno proračunski razdjel Lovrić misli, prvo smo poslali upit Plavom gradu. Odgovorili su nam kako se ta cifra odnosi “na proračun za ovu godinu unutar planiranih rashoda za kulturnu djelatnost”. Pritom su nas uputili i na tekst Gojka Drljače objavljenog u Jutarnjem listu 22. prosinca prošle godine. “Savjetujemo da ga dobro proučite”, napisali su u odgovoru Faktografu.
Ono što smo odmah uočili u tekstu, nakon što smo ga dobro proučili, jest pogreška autora Drljače koju je potom, očito bez provjere, Plavi grad odlučio staviti u vizual, a onda i u odgovor Faktografu. Naime, Drljača u jednom dijelu teksta piše iduće: “Masovnost i značaj gradskog sporta ne može se uspoređivati s kulturom, ali se nekako dogodilo da nitko ne prigovara jer su službe u kulturu u 2023. već nekako izvojevale ukupne rashode od enormnih 127 milijuna eura, što Možemo! namjerava podići na 181 milijun eura u 2025. godini.”
Riječ je o pogrešci. U Proračunu Grada Zagreba za 2025. godinu jasno piše da je za ovu godinu za stavku “Službe kulture” planirano 194 399 100 eura. Iznos koji Drljača pogrešno stavlja pod ovu godinu, točnije 181 771 200 eura, u proračunu Grada je planiran za 2026. godinu. Na naše pitanje o kojim je točno sumnjivim projektima i udrugama Možemo! riječ u poruci na vizualu i Lovrićevoj izjavi ispod njega, iz Plavog grada nam nisu odgovorili. Tvrde tek kako taj odgovor moramo “potražiti od gradonačelnika”.
Iz Grada su nam odgovorili detaljnim obrazloženjem alokacije sredstava pod stavkom kulture.
Većina sredstava za kulturnu djelatnost ide za rad javnih ustanova
Doduše, za razliku od iznosa navedenog kao planiranog u javnom objavljenom dokumentu o proračunu (dakle 194 399 100 eura), oni tvrde da taj iznos za ovu godinu sada iznosi 191 565 000 eura. Objašnjavaju nam kako je najveći dio tih sredstava namijenjen ustanovama, dok se manji dio dodjeljuje putem javnih natječaja. Tako čak 162 973 600 eura ide za razvoj i rad 35 javnih ustanova u kulturi kojima je Grad jedini osnivač i koje su korisnici proračuna Grada. Riječ je o kazalištima, muzejima, filmskim i glazbenim ustanovama, centrima za kulturu te knjižnicama.
Konkretnije, 88 940 900 eura ide za redovnu djelatnost proračunskih korisnika, što uključuje režijske i druge troškove prostora u kojima djeluju, plaće umjetnika, stručnog osoblja i drugih zaposlenika i slično. K tome, 14 076 500 eura namijenjeno je za programsku djelatnost javnih ustanova (što uključuje izravne programske troškove koji su, pored plaća umjetnika i drugih zaposlenika koji sudjeluju u produkciji programa, potrebni za realizaciju programa). Za članske iskaznice ide 185 500 eura zbog subvencije Knjižnicama grada Zagreba za besplatne članarine za djecu i učenike.
Za održavanje i opremanje ustanova u kulturi (što uključuje troškove investicija u objekte i njihovo opremanje, nabavu knjiga za gradske knjižnice i otkup muzejske građe) ide 11 335 000 eura. Novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju namijenjeno je 51 500 eura, odnosno za troškove koji dospijevaju u ovoj godini. Za cjelovitu i energetsku obnovu ide 48 367 600 eura, što uključuje obnovu Muzeja za umjetnost i obrt, Umjetničkog paviljona, Kazališta Komedija i Kuće hrvatskog filma na Novoj Vesi, a 16 600 eura ide za pilot projekt “Spark” – projekt uključivanja predškolske i osnovnoškolske djece u kulturne aktivnosti (završne aktivnosti).
Što se tiče ostatka iznosa, 14 997 000 eura (program “Javne potrebe u kulturi”) ulaže se u rad i razvoj još pet ustanova koje su izvanproračunski korisnici Gradskog proračunu te druge aktivnosti Ureda. Najviše sredstava namijenjeno je Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, čiji je Grad Zagreb suosnivač u dijelu od 49 posto, a Republika Hrvatska u dijelu od 51 posto (12.982.000 eura). Za ostale četiri ustanove izvanproračunskih korisnika alocirano je 1 420 000 eura. Za organizaciju gradskih manifestacija, donirane zbirke i druge aktivnosti alocirano je 595 000 eura.
Za kulturu putem javnih natječaja osigurano je 13 i pol milijuna eura
U sklopu razdjela kulturne djelatnosti putem javnih natječaja dodjeljuje se tek 13 595 000 eura. Većina tog iznosa se, putem redovnog godišnjeg poziva, ulaže u programe devet kulturnih djelatnosti, a na temelju prijedloga devet kulturnih vijeća (u kojima je po pet članova), svako za pojedinu kulturnu djelatnost, što, primjerice, uključuje velike i manje filmske, glazbene, kazališne i plesne festivale, likovne manifestacije i cjelogodišnje izložbene programe, cikluse klasične glazbe, programe glazbenih klubova i nezavisnih kulturnih centara, književne programe i manifestacije, produkcije kazališnih i plesnih predstava, produkcije filmova, potpore za izdavanje knjiga, rad kulturno-umjetničkih društva, folklornih skupina i ansambala, zborova i orkestara, edukativne i brojne druge programe.
U programe međunarodne i međugradske suradnje ulaže se 730 000 eura putem redovnog godišnjeg natječaja i putem još jednog, dodatnog posebnog poziva koji je uveden 2023., što uključuje potpore za gostovanja umjetnika i programa u zemlji i inozemstvu, sudjelovanje u međunarodnim skupovima te sufinanciranje EU projekata, uglavnom onih kojima je odobrena potpora iz Programa Kreativna Europa. U programe “Kultura i umjetnost u zajednici” ulaže se 700 000 eura koji se financiraju putem posebnog javnog poziva koji je uveden 2022. godine i kojim se potiče kulturni život u svim gradskim četvrtima.
2 800 000 eura ulaže se u nove javne pozive, koji su pokrenuti temeljem “Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024. do 2030.” kojeg je donijela Gradska Skupština, a odnosi se na programe koji uključuju mlade umjetnike, interkulturne programe i višegodišnje programe institucionalnih potpora.
“U 2025. do sada su objavljeni rezultati redovnog godišnjeg javnog poziva te je odobrena potpora za 1486 programa čiji su nositelji 606 različitih umjetničkih organizacija, udruga, producentskih kuća, izdavača i drugih poduzeća te samostalnih umjetnika i drugih fizičkih osoba”, odgovorili su nam iz Grada. Dodaju da su ostali natječaji u tijeku ili će biti objavljeni.
Dodaju i da se usporedbom proračuna iz 2020. i proračuna za ovu godinu vidi višestruki porast ulaganja iz izravnih izvora Grada Zagreba za programe gradskih ustanova te programe koji se financiraju putem javnih natječaja.
“Ulaganja u održavanje i opremanje javnih ustanova, koja u 2020. g. su bila daleko ispod razine potreba, ispod milijun eura, povećana su više od sedam puta. Kapitalne investicije u kulturi u 2020. g. nisu financirane, dok su ulaganja u 2025. iz gradskih izvora u kapitalne investicije preko 7 milijuna eura”, naglašavaju Faktografu iz Grada.
Manipulacija brojkama i neprovjerenim navodima
Dakle, očito je da Lovrićeva tvrdnja da 181 milijun eura godišnje ide za udruge povezane s Možemo! i sumnjive projekte netočna, osim ako se ukupna kulturna djelatnost u Zagrebu ne shvaća kao “sumnjivi projekt”. Također, taj iznos za ovu godinu nije točan, on je i veći, a iznos od 181 milijun projekcija je za 2026. godinu.
Kako smo vidjeli, velika većina tog iznosa ide za rad javnih ustanova u kulturi – što uglavnom uključuje financiranje hladnog pogona. To bi se teško moglo opisati kao “sumnjivi projekt”.
Ako nešto od tih sredstava za kulturu i ide nekoj udruzi bliskoj vladajućoj stranci, to je moguće samo u okviru 13 i pol milijuna eura dodijeljenih putem javnih poziva.
Lovrić nam nije otkrio gdje se unutar javno objavljenih rezultata dodjele tog novca skrivaju prijatelji gradonačelnika i stranke Možemo! za koje on tvrdi da im gradska vlast dodjeljuje novac.
“Predsjednik stranke je prometne struke”
Što se tiče tvrdnje o 80 milijuna eura godišnje za metro, koju Lovrić u vizualu uspoređuje s iznosom od 181 milijun eura, nju je prilikom prezentacije projekta gradnje metroa u Zagrebu 20. siječnja iznio i član Lovrićeve stranke, arhitekt Otto Barić.
“Gradnja podzemne gradski bi proračun godišnje opteretila za oko 80 milijuna eura, što je manji iznos nego što aktualni gradonačelnik Tomašević danas troši na svoje prijatelje i donatore u raznim marginalnim udrugama”, izjavio je Barić, a prenio Jutarnji list.
Barić je tada javnosti objasnio da bi gradnja metroa (koji bi uključivao podzemnu i nadzemnu laku željeznicu sveukupne duljine od 45 kilometara) ispod Zagreba koštala 7.9 milijardi eura. Pritom je tvrdio da je za taj projekt “realno očekivati pomoć Europske unije u vidu sufinanciranja 85 posto ukupne vrijednosti izgradnje”.
Kada smo ih pitali kako su došli do iznosa od 80 milijuna eura godišnje, iz Plavog grada su nam odgovorili kako su u izračunu troškova za svoju ideju metroa koristili troškove gradnje metroa u gradovima sličnim Zagrebu, kao i trošak posljednjeg izgrađenog metroa u grčkom Solunu u studenom 2024.
“Sva naša prometna rješenja pa tako i ona za metro pripremali su stručnjaci navedeni u programu, a i predsjednik stranke Ivica Lovrić prometne je struke”, prisnažuju argumentaciju u odgovoru iz Lovrićeve stranke. Prema njima, zagrebački metro gradio bi se u tri faze kroz razdoblje od 15 godina.
O metrou u Zagrebu se razmišlja već desetljećima, a nekoliko puta ga je najavljivao i bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Izrađeno je niz studija i projekata s različitim varijacijama trasa i cijenom gradnje, a sve ih je odlično sažeo inženjer prometa Zdenko Lanović na svom blogu. No, projekt ipak nikada nije realiziran.
Kada je Ivica Lovrić predstavio svoju viziju Metroa, aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević ga je ismijao, iako je i sam 2021. godine, prilikom gostovanja u emisiji Nedjeljom u 2, po pitanju metroa izjavio “da se početak može realizirati u prvom mandatu tako da se naprave studije izvedivosti i prijavi za novac iz EU sredstava”.
Budući da procijene cijene izgradnje metroa u Zagrebu iz različitih studija po dionicama znatno odskaču (između nekih su prošla i desetljeća, a u obzir treba uzeti i inflaciju i niz drugih faktora) Faktograf, bez detaljnijih inputa, ne može neovisno procijeniti je li tvrdnja o cijeni od 80 milijuna eura godišnje za gradnju metroa realna ili ne. Što se tiče metroa u Solunu, on je dugačak manje od 10 kilometara, a građen je desetljećima i koštao je oko 3 milijarde eura.
Zaključno, Grad Zagreb 2025. ne izdvaja 181 milijun eura za udruge i "sumnjive projekte" bliske Možemo!. Svota od 181 milijun eura odnosi se na cjelokupnu kulturnu djelatnost za iduću godinu, dok se u ovoj za kulturu planira i većih 191 565 000 eura. Velika većina tog iznosa ide za rad javnih ustanova u kulturi - što uglavnom uključuje financiranje hladnog pogona. Iz Plavog grada nam nisu odgovorili na koje to "udruge i sumnjive projekte" misle. Ako nešto od tih sredstava za kulturu i ide nekoj udruzi bliskoj vladajućoj stranci, to je moguće samo u okviru 13 i pol milijuna eura dodijeljenih putem javnih poziva, što je znatno manja svota od spomenutih "181 milijun eura". Izračun godišnje cifre za izradu metroa Lovrić, navode, bazira na izgradnji metroa u Solunu. Ako je točno da bi to godišnje bilo 80 milijuna, riječ je o svoti koja višestruko nadmašuje sredstva koja se godišnje dijele udrugama - osim ako Lovriću, bivšem Bandićevom pročelniku za obrazovanje, kulturu i sport ukupna gradska kultura ne spada u "sumnjivi projekt".
