Pojas Gaze je groblje za tisuće djece, rekli su Ujedinjeni narodi. Odande, usred razornog rata koji Izrael vodi, stiže bezbroj slika koje bilježe patnju, ljudske gubitke, razorene domove, škole i bolnice.
Usred stvarnih i mučnih dokaza o gubicima i tragedijama djece, pozornost virtualne zajednice nedavno je privukla digitalno kreirana fotografija.
“Majka drži posmrtne ostatke svog sina u Gazi nakon više od godinu i po dana traženja pod ruševinama svoje bombardovane kuće”, sadržaj je posta objavljenog 23. ožujka 2025. godine na Facebook stranici “Centar za balkanske i bliskoistočne studije- CBBS” (arhiviran ovdje).
U post je umetnuta uznemirujuća slika ožalošćene žene koja u naručju drži mali kostur. Odjevena je u tradicionalnu odjeću, okružena ruševinama. Posred slike nalijepljen je kratak tekst na arapskom: “Gaza – Palestina”. Zbog toga što bi potresna fotografija mogla uznemiriti čitatelje, odlučili smo ne staviti prikaz zaslona u članak.
U izvornoj objavi stoji da je riječ o AI-generiranom sadržaju
Unijeli smo fotografiju u Google Lens, alat koji omogućuje pretragu učitavanjem fotografija i koji pokazuje gdje je ona objavljivana. Prema rezultatima koje smo dobili, ona se pojavljivala uglavnom na društvenim mrežama unazad zadnjih nekoliko dana. Uz to, ovaj pretraživač nam je napomenuo da je fotografija napravljena uz pomoć Googleovog AI-alata.
Fotografija inače potječe s Instagram profila Islam Nour (in.visualart) u čijem opisu stoji da je dizajner. “Umjetnost nije ono što vidite, već ono što učinite da drugi vide”, također stoji u opisu. Ondje se nalazi i napomena da su njegovi sadržaji ilustracije te vizuali napravljeni uz pomoć Photoshopa te alata umjetne inteligencije (AI).
Slika žene koja drži kostur djeteta zapravo je niz ilustracija kreiranih uz pomoć AI-alata koje odaju počast majkama Gaze. Uz svaku od ilustracija iz galerije stoji određena poruka, primjerice: “Slava majkama čije suze zalijevaju sjeme slobode“, “Slava majkama čija je otpornost plamen koji nijedan rat ne može ugasiti” ili “Slava majkama čiji šapat nosi težinu tisuće molitvi“. Tako i na fotografiji žene koja drži kostur stoji “Slava majkama koje podnose ono nepodnošljivo s dostojanstvom koje ponizuje svijet”.
U opisu toga posta, objavljenog 21. ožujka 2025. godine navedeno je i da su vizuali “Al-generirane slike stvorene u ilustrativne svrhe”.
Obmanjujući učinci
Unatoč tome što je autor jasno naznačio o kakvom je sadržaju riječ, to nije spriječilo druge korisnike društvenih mreža da ga preuzmu i tretiraju kao autentičnog (1, 2, 3).
Arapski fact-checking portal Misbar pisao je prošle godine upravo o tom, drugom kraju spektra dezinformacija o ratu u Gazi. Naveo je nekoliko primjera AI-generiranih sadržaja koji su prvenstveno napravljeni u ilustrativne svrhe, kao i ovaj koji smo gore analizirali, a kasnije proširen i proglašen autentičnim.
Primjerice, u lipnju 2024. godine, Al-Jazeera je izvijestila o tome kako je policijski pas izraelske vojske napao stariju Palestinku u izbjegličkom kampu Jabalia u sjevernom dijelu Gaze. Uz snimku tog napada, emitirali su i izjavu te žene. Nekoliko sati kasnije, digitalnim okruženjem počela je kružiti AI-generirana slika koja prikazuje zločin nad staricom. Iako je točno prenijela težinu zločina, ističe Misbar, neke internetske stranice i korisnici društvenih mreža opisali su ju kao stvarnu.
Slično je i s AI-generiranim sadržajima koji prikazuju stradanja djece. Ona veoma brzo postanu viralna, zbog veće osjetljivosti društva na tako ranjive skupine, no kako ističe Misbar, i one doprinose širenju dezinformacija, “unatoč stotinama autentičnih slika koje prikazuju djecu u Gazi u još težim humanitarnim uvjetima”.
“Iako su stvarne slike koje točno prikazuju situaciju jednako užasne kao i one koje je generirala umjetna inteligencija, lažne slike se šire i imaju obmanjujuće učinke. Oni mogu iskriviti istinu i dovesti u zabludu, osobito u izraelskim medijima i kampanjama koje nastoje umanjiti patnju stanovnika Pojasa Gaze. Ove lažne slike brzo se šire na platformama društvenih medija, zbog čega je korisnicima teško razlikovati ih od pravih slika”, zaključuje Misbar.
Rat u Pojasu Gaze još uvijek traje
Nakon kratkotrajnog primirja, još uvijek traje rat koji vodi Izrael “protiv Hamasa”, a u kojem je dosad ubijeno preko 50 tisuća Palestinaca, zbog kojeg se ta zemlja suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (a njen vođa odnedavno i s tjeralicom Međunarodnog kaznenog suda).
Prema međunarodnoj nevladinoj organizaciji Human Rights Watch (HRW), Izrael je počinio ratne zločine i zločine protiv čovječnosti namjerno izazivajući masovno raseljavanje Palestinaca u Gazi, a ta se država suočava i s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde. Istraga Amnesty Internationala zaključila je da Izrael provodi genocid nad Palestincima u Gazi.
Za mnoge promatrače, to je “najdokumentiraniji genocid” u povijesti čovječanstva (1, 2). To dokumentiranje, i napor ljudi s terena, preko godinu dana ometaju fabricirani ili neautentični materijali koji se rapidno šire društvenim mrežama.
Zaključno, fotografija koja kruži društvenim mrežama i koja navodno prikazuje Palestinku koja drži posmrtne ostatke svog djeteta, nije autentična. Generirana je alatima umjetne inteligencije. Nastala je s jasnom svrhom da posluži kao ilustracija, međutim, neki su je korisnici prihvatili kao stvarnu.
