Iako je uvođenje digitalnog eura još daleko i premda ono uopće ne podrazumijeva ukidanje gotovine ni bilo kakvo ograničavanje sloboda, društvenim mrežama s vremena na vrijeme prošire se dezinformacije da Zakon o elektroničkom novcu predviđa “digitalni novac, kontrolu i ropstvo”. U jednom od takvih viralnih statusa (arhivirano ovdje) objavljenom 17. ožujka ističe se snimka zaslona sa stranice zakon.hr na kojima su vidljive Prijelazne i završne odredbe Zakona o elektroničkom novcu koji je na snazi od 17. siječnja 2025., a jedna od odredbi stupa na snagu 9. travnja. Uz snimku zaslona objavljen je sljedeći tekst:
“PROČITAJTE SI MALO ŠTO SE IZA BRDA VALJA‼️
Kad se govorilo 2020. da je dio plana Agende digitalni novac,kontrola,ropstvo…mnogi nisu vjerovali,bilo je tako daleko,a sada … bliže je nego mislite.Pripreme su u punome tijeku,zakon se usavršava dopunama i izmjenama”
Koja to zakonska izmjena stupa na snagu 9. travnja?
Iako korisnica Facebooka to eksplicitno ne navodi, referira se zapravo na projekt digitalnog eura s kojim Zakon o elektroničkom novcu nema nikakve poveznice. Kako bismo razjasnili koja je to odredba koja stupa na snagu 9. travnja ove godine, obratili smo se Hrvatskoj narodnoj banci. Iz HNB-a za Faktograf ističu da navedeni članak 35. Zakona o elektroničkom novcu uređuje da je institucija za elektronički novac dužna zaštititi novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac u visini iznosa neiskorištenoga elektroničkog novca (koji nije iskupljen niti prenesen drugom pružatelju platnih usluga).
“Do izmjene članka 35. institucija za elektronički novac mogla je zaštiti novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca samo na jedan način, i to držanjem na posebnom računu kod kreditne institucije osnovane u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici. Izmjenama Zakona o elektroničkom novcu instituciji za elektronički novac omogućeno je da zaštiti novčana sredstva i na druge načine (ulaganjem u sigurne, likvidne i niskorizične oblike imovine i policom osiguranja društva za osiguranje ili usporedivim jamstvom društva za osiguranje ili kreditne institucije), a od 9. travnja 2025. bit će joj omogućena i zaštita sredstava držanjem kod središnje banke države članice koja takvo držanje omogućuje prema svojoj diskrecijskoj odluci”, poručuju iz HNB-a.
Detalje o izmjenama Zakona HNB je pojasnio u posebnom priopćenju još 23. prosinca prošle godine. IZ HNB-a su podcrtali da izmjene ovog Zakona kao i drugih zakona iz područja platnog prometa nemaju veze s uvođenjem digitalnog eura niti s projektom digitalnog eura.
Digitalni euro, barem zasad, postoji kao ideja Europske središnje banke u članicama eurozone. Razmatra se, naime, ideja digitalnog novca koji bi izdavala Europska središnja banka, bio bi gotovina u digitalnom obliku te dostupan svima u europodručju za sva elektronička plaćanja u trgovinama, na internetu i između osoba. Međutim, izglasavanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o elektroničkom novcu nema baš nikakve poveznice s projektom digitalnog eura, niti znači uvođenje digitalnog novca, o čemu smo detaljno pisali još u prosincu prošle godine. Potvrdili su to još tada Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija za Faktograf.
Što je zapravo elektronički novac?
Iz Ministarstva financija pojasnili su da je elektronički novac (uključujući i magnetski) pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija u smislu zakona kojim se uređuje platni promet i koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroničkog novca, a koja čini novčano potraživanje prema izdavatelju. “Primjer elektroničkog novca su prepaid kartice (poklon kartice) koje izdaju banke i kartične kuće, a koje se mogu koristiti u širokom izboru trgovina”, poručili su iz Ministarstva.
Iz Hrvatske narodne banke, pak, kažu da je Zakon o elektroničkom novcu propis koji je u hrvatsko zakonodavstvo preuzeo Direktivu 2009/110/EZ te se tim zakonom uređuju elektronički novac i izdavatelji elektroničkog novca, izdavanje i iskup elektroničkog novca, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za elektronički novac osnovanih u Republici Hrvatskoj, uključujući malu instituciju za elektronički novac i nadzor nad njihovim poslovanjem te uvjeti pod kojima institucije za elektronički novac osnovane izvan Republike Hrvatske mogu poslovati u Republici Hrvatskoj, koji je objavljen 18. srpnja 2018., a stupio je na snagu 26. srpnja 2018.
“Tijekom godina porasla je primjena informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) pri pružanju i upotrebi financijskih usluga, pa tako i pri pružanju platnih usluga i usluga izdavanja elektroničkog novca. Financijski subjekti, pa tako i institucije za elektronički novac, u svojem se svakodnevnom poslovanju u velikoj mjeri oslanjaju na primjenu digitalne tehnologije te se trebaju na primjeren i sveobuhvatan način nositi s digitalnim rizicima kojima su izloženi te pridonijeti ostvarivanju potencijala digitalnih financija u smislu poticanja inovacija i promicanja tržišnog natjecanja u sigurnom digitalnom okružju.
Iz tog razloga, Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su Uredbu (EU) 2022/2554 kojom se detaljno utvrđuju jedinstveni zahtjevi u vezi sa sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava kojima se podupiru poslovni procesi financijskih subjekata, a kako bi se postigla visoka zajednička razina digitalne operativne otpornosti. Uredba (EU) 2022/2554 primjenjuje se od 17. siječnja 2025., a do istog datuma države članice trebaju donijeti i objaviti mjere potrebne radi usklađivanja s tom Direktivom (EU) 2022/2556″, pojasnili su Faktograf iz HNB-a u prosincu prošle godine.
Naglasili su i da se pored navedenih izmjena novim zakonom osigurava pretpostavka za provedbu uredbe Europske unije vezano uz instant kreditnih transfera u eurima kojom se osigurava izvršenje tzv. instant kreditnih transfera na tržištu Europske unije, odnosno, brzih plaćanja koja se provode u roku od 10 sekundi, 24 sata na dan, svakog dana u godini.
A što je digitalni euro?
Kako bi građanima približio što bi zapravo uvođenje digitalnog eura značilo u praksi, guverner HNB-a Boris Vujčić o tome je detaljnije govorio na konferenciji “Digitalni euro i centralnobankarski digitalni novac” održanoj u ožujku prošle godine u organizaciji HNB-a.
Ideja je, ističe Vujčić, da digitalni euro bude najbliži mogući supstitut za gotovinu, dodavši da mu cilj nikako nije praćenje građana i njihove potrošnje. “Ono što možete napraviti s gotovinom, moći ćete napraviti i s digitalnim eurom. Ideja zbog koje se to čini je da imamo digitalni oblik centralnobankarskog ili javnoga novca”, pojasnio je.
Guverner je kazao da jedini oblik centralnobankarskog novca koji građani imaju u džepu jest gotovina, dok ostali oblici elektronskih digitalnih plaćanja u biti predstavljaju privatni novac koji većinom kreiraju komercijalne banke. “Na primjer, kada vam banka da kredit i pojavi vam se novac na računu, to je u biti privatni digitalni novac. Središnje banke su odlučile da ljudima omoguće da imaju i direktno javni centralnobankarski novac u digitalnom formatu. I to je CBDC – centralnobankarski digitalni novac”, pojašnjava Vujčić.
Digitalni euro će moći biti u formi aplikacije na mobitelu, sučelja na računalu ili tabletu, ili pak kartice u novčaniku, a po Vujčićevim riječima, uvođenje centralnobankarskog digitalnog novca za građane nosi nekoliko prednosti, pa tako i siguran, garantiran i besplatan način plaćanja s digitalnim eurom svuda u Europi. “Svatko tko prihvaća bilo koji oblik digitalnog plaćanja, morat će prihvaćati i digitalni euro”, napomenuo je guverner.
Korištenje digitalnog eura, kaže Vujčić, nosi čak višu razinu privatnosti nego korištenje ostalih oblika plaćanja. “Eurosustav neće imati mogućnost raspoznavanja tko plaća kome, podaci će biti anonimizirani. I, naravno, u potpunosti će se poštivati GDPR i ostala europska regulativa”, rekao je.
Uvođenje digitalnog eura još nije blizu
Projekt digitalnog eura još uvijek nije ni blizu uvođenja, a 28. lipnja 2023. Europska komisija objavila je Paket jedinstvene valute (engl. Single Currency Package), koji ima za cilj građanima i poduzetnicima osigurati kontinuiran pristup i plaćanje novčanicama i kovanicama eura u cijelom europodručju te utvrditi okvir za mogući novi digitalni oblik eura. Europska komisija je tom prigodom objavila i priopćenje, koje se može pronaći na poveznici.
U tom smislu su u zakonodavni postupak Europske unije upućena tri prijedloga uredbe (Prijedlog uredbe o uvođenju digitalnog eura, Prijedlog uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja te Prijedlog uredbe o uslugama digitalnog eura koje pružaju pružatelji platnih usluga osnovani u državama članicama čija valuta nije euro). Važno je naglasiti da bi usvajanjem Prijedloga uredbe o digitalnom euru tek bio uspostavljen pravni okvir za eventualni budući digitalni euro i to kao dopuna postojećim eurokovanicama i euronovčanicama, dakle gotovina usvajanjem digitalnog eura ne bi se ukinula.
O navedenim prijedlozima uredbi trenutno se raspravlja u Vijeću EU te do sada još nisu usvojene kao konačne. Europska komisija usko surađuje na projektu digitalnog eura s Europskom središnjom bankom, koja u vezi projekta digitalnog eura redovito objavljuje informacije na svojoj internetskoj stranici, a HNB informacije na temu digitalnog eura objavljuje ovdje i ovdje.
Europska središnja banka (ECB) prošlog je petka na konferenciji za novinare najavila ubrzavanje razvoja digitalnog eura kao strateškog odgovora na rastući utjecaj stablecoina (vrste kripotvalute gdje bi vrijednost digitalne imovine koja bi trebala biti vezana za referentnu imovinu, op.a.) i europsku ovisnost o američkim platnim sustavima. Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane, istaknuto je kako je digitalni euro “ključan za očuvanje europske monetarne neovisnosti” i “smanjenje osjetljivosti na vanjske financijske pritiske”.
“Digitalni euro nije samo prilagodba našeg monetarnog sustava digitalnom dobu. Radi se o tome da Europa preuzme kontrolu nad svojom financijskom budućnošću u svijetu rastućih geopolitičkih podjela”, izjavio je prošloga četvrtka na konferenciji u Corku, prenosi Bug.
Pripremna faza za uvođenje digitalnog eura trebala bi završiti tek do listopada 2025. Europska birokracija glavni je krivac za ovako dugotrajan proces – zakonodavni okvir EU-a kasni, a rokovi se stalno pomiču. Čelnici ECB-a redovito apeliraju na ubrzanje razvoja, upozoravajući da svako odugovlačenje slabi europsku monetarnu samostalnost. No unatoč tim upozorenjima, složeni administrativni procesi unutar EU-a i dalje blokiraju brži napredak.
Hitnost inicijative ECB-a, ističu iz Buga, pojačana je nedavnim događajima u SAD-u, gdje predsjednik Donald Trump zagovara stablecoine osigurane dolarom. Taj pritisak, u kombinaciji s prijetnjama carinama, povećao je europsku zabrinutost oko ekonomske samostalnosti. Digitalni euro zamišljen je kao protuteža tim pritiscima, nudeći regionalno kontroliranu alternativu digitalnoj imovini baziranoj na dolaru.
Proteklih tjedana proširile su se i dezinformacije da će digitalni euro biti uveden u listopadu ove godine, a u tim objavama se ponovno navodilo i da on znači ukidanje gotovine. Kao što smo pisali nedavno, u listopadu ove godine tek završava prva pripremna faza Europske središnje banke, dok nitko ne najavljuje da će uvođenjem digitalnog eura nestati gotovina jer će on biti samo njezin “digitalni” dodatak.
Zaključno, Zakonom o elektroničkom novcu, kao ni izmjenom Zakona koja stupa na snagu 9. travnja ove godine ne uvodi se digitalni euro. Zakon o elektroničkom novcu, kao što su to pojasnili iz Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija, nema nikakve veze s digitalnim eurom niti je njegovo usvajanje pretpostavka za uvođenje digitalnog novca. Naime, elektronički novac (uključujući i magnetski) je pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija u smislu zakona kojim se uređuje platni promet i koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroničkog novca, a koja čini novčano potraživanje prema izdavatelju. Primjer elektroničkog novca su prepaid kartice (poklon kartice) koje izdaju banke i kartične kuće, a koje se mogu koristiti u širokom izboru trgovina. Također, iako se u Vijeću EU raspravlja o digitalnom eura, još uvijek nisu doneseni nikakvi pravni akti koji bi uspostavili pravni okvir za njegovo buduće uvođenje.
