Društvenom mrežom Facebook opet se šire dezinformacije o tome kako će nas Europska unija (EU) prisiliti da jedemo kukce i crve. I sve to u sklopu UN-ove Agende 2030. Facebookom se šire statusi sličnog sadržaja:
“HDEZEOV JELOVNIK CRVI, KUKCI…
Ono što nam je izgledalo nevjerojatno i da se nikada neće ostvariti sada je postala naša stvarnost. U brašno, tjestenine i tko zna što još sve moći će se dodavati mljeveni crvi, skakavci i drugi insekti. Sve je to pod firmom brige za čovjeka. Kako ta briga o čovjeku izgleda uvjerili smo se tijekom Covid 19 nasilja diljem svijeta.
Sada se u glavne medije dovode “veliki i ugledni stručnjaci” nutricionisti i biolozi i preko noći od medija dobivaju epitet autoriteta. Oni bjelančevine kukaca ptoglašavaju superiornima. Sve nas koji jedemo meso proglašavaju konzervativnim, neinformiranim. Kraće rečeno – zatucanim. Dakle; obrazac je isti kao kod Covid 19 projekta.
Agenda 2030 ima 17 ciljeva za tzv. održivi razvoj svijeta, a crvi i ostalo su dio toga. Žele uništiti klasičnu poljoprivredu uz tvrdnju da su ljudi i goveda najveći proizvođači ugljičnog dioksida koji razara našu planetu i mijenja klimu, a time su i najveća opasnost.
Tko je iz Hrvatske glasovao za ovo? Čitavo vrijeme nas uvaljuju u “novonormalne” projekte sa nesagledivim posljedicama.
Krajnje je vrijeme da prekinemo s time jer dmo ugroženi sa svih strana. Jer o nama odlučuju ljudi koje ne zanimamo mi, nego profit i upravljanje ljudima.
Sve je više ovakvih poteza iz vrha Europske unije koja nije država. Ona je daleko od početnih ideala i tu sve manje ima mjesta za suverene narode i slobodu čovjeka. To stiskanje vodi dezintegraciji i raspadu Unije.
Da se vratim crvima. Oni su snažan povod da se okrenemo klasičnoj proizvodnji zdrave hrane uz poticanje OPG-a. No, moramo se riješiti onih koji nam stalno nanose štetu”, navodi se u postovima na društvenoj mreži Facebook (arhivirano ovdje i ovdje).
Primjer statusa u pitanju donosimo niže.
Nova hrana
U statusu na Facebooku navodi se kako će se u “brašno, tjestenine i tko zna što još sve” moći “dodavati mljeveni crvi, skakavci i drugi insekti”. Sve se to radi, tvrdi se dalje u statusu, “pod firmom brige za čovjeka”.
Da, točno je da je u Europskoj uniji od početka 2023. godine dozvoljena prodaja djelomično odmašćenog praha kućnog zrikavca (Acheta domesticus). U siječnju ove godine EU je odobrila upotrebu brašna od ličinke crva velikog brašnara (Tenebrio molitor larvae) u prehrambenim proizvodima.
Radi se o tzv. “novoj hranu” (eng. novel food). Kao što smo već pisali, nova hrana u koju spadaju i kukci može se odobriti jedino ako ne predstavlja rizik po ljudsko zdravlje, piše na stranicama EK-a. Izmjenom i dopunom Uredbe o novoj hrani (2015/2283) nastao je pravni okvir koji izravno spominje kukce i proizvode od kukaca kao hranu.
Da bi se hrana okarakterizirala kao “nova hrana” mora se pokazati da se određena hrana unutar Europske unije u značajnoj mjeri nije upotrebljavala za prehranu ljudi prije datuma stupanja na snagu navedene Uredbe, odnosno 15. svibnja 1997. godine. Nova hrana nisu “samo” kukci i njihove ličinke, već i primjerice chia sjemenke.
Europska komisija na svojim stranicama referira se na napise kako će građani EU-a biti prisiljeni jesti hranu koja se sastoji od kukaca i crva. “Nemojte se dati zavarati. Radi se o lažnim vijestima koje za cilj imaju potkopavanje povjerenja”, navode.
“Istina je da neki proizvođači žele na tržište staviti hranu koja se tradicionalno ne konzumira u EU-u, poput proizvoda koji se temelje na kukcima. I da, takva hrana je dopuštena u EU-u, pod uvjetom da se ispune svi strogi standardi kojima se garantira naša sigurnost”, dalje pišu.
Dakle, građani sami odlučuju što će konzumirati.
Zatraženo odobrenje
Kada govorimo o kućnom šturku, radi se o jednom društvu koje je zatražilo, i dobilo, odobrenje o stavljanju navedenog proizvoda na tržište EU-a. Tako je u Službenom listu Europske komisije objavljena Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/5 od 3. siječnja 2023. o odobravanju stavljanja na tržište djelomično odmašćenog praha Acheta domesticus (kućni šturak) kao nove hrane i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/2470.
Društvo Cricket One Co. Ltd podnijelo je 24. srpnja 2019. zahtjev da se navedeni proizvod odobri za “upotrebu u kruhu i pecivima od više vrsta žitarica, krekerima i grisinima, žitnim pločicama, suhim premiksima za pekarske proizvode, keksima, suhim proizvodima na bazi punjene i nepunjene tjestenine, umacima, prerađenim proizvodima od krumpira, jelima na bazi mahunarki i povrća, pizzama, jelima na bazi tjestenine, sirutki u prahu, mesnim analozima, juhama i koncentratima juhe ili juhama u prahu, grickalicama od kukuruznog brašna, pićima sličnima pivu, čokoladnim slasticama, orašastim plodovima i sjemenkama uljarica, grickalicama osim čipsa i mesnim pripravcima, namijenjenima općoj populaciji”.
S druge je strane društvo Fair Insects BV Komisiji 28. prosinca 2018. podnijelo zahtjev za stavljanje smrznutih, sušenih i mljevenih oblika velikog brašnara (ličinka Tenebrio molitor) na tržište Unije kao nove hrane. Podnositelj zahtjeva zatražio je da se “odobri upotreba smrznutih, sušenih i mljevenih oblika velikog brašnara (ličinka Tenebrio molitor) u više vrsta hrane namijenjene općoj populaciji.”.
U EU-u su trenutačno odobrene četiri vrsta kukaca i njihovih ličinki: crv brašnar, kućni šturak, skakavac selac (Locusta migratoria) i manji brašnar (Alphitobius diaperinus).
Uvođenje insekata u hranu bit će potpuno transparentno
Uz samostalno odlučivanje konzumenata, sve je potpuno transparentno te će hrana koja sadrži kukce i crve biti jasno označena. Kako je objasnio Rafael Perez Berbejal iz Opće uprave za zdravlje i sigurnost hrane EK, uvođenje insekata u prehranu bit će potpuno transparentno:
“Iako doista možemo očekivati više hrane na bazi insekata na policama naših supermarketa, građani neće biti iznenađeni i točno će znati ima li insekata u njihovoj hrani. EU je čvrsta u svojoj predanosti transparentnosti, tako da nema opasnosti da će se kukci ‘uvući’ u njihove žitarice ili proteinski prah. Zakonodavstvo EU-a obvezuje označavanje hrane koja sadrži insekte kao takve”.
Europska unija nije država, već se radi o jedinstvenom partnerstvu 27 europskih zemalja, koje se nazivaju državama članicama ili zemljama EU-a. U Ugovorima EU-a utvrđeno je tko može donositi zakonodavstvo i u kojim područjima: EU, nacionalne vlade ili i jedni i drugi. Države članice EU-a nadležne su za donošenje vlastitih odluka i propisa u određenim područjima nacionalne politike kao što su industrija, zdravstvo i obrazovanje. Kada govorimo o postupnu odobravanja nove hrane, on je uravnotežen i centraliziran te uključuje opće odobrenje. Sve zahtjeve obrađuje Europska komisija. Ona izdaje i odobrenja. Stoga svi objekti u poslovanju s hranom mogu staviti na tržište svoju odobrenu novu hranu, dokle god se poštuju uvjeti za upotrebu i zahtjevi za označivanje, kako se navodi u brošuri Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Kao što smo već pisali, prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), insekti kao hrana imat će vodeću ulogu u suočavanju s mnogim problemima s kojima se danas susrećemo.
“Jestivi kukci sadrže visokokvalitetne proteine, vitamine i aminokiseline korisne za ljude. Kukci imaju visoku stopu konverzije hrane, npr. zrikavci trebaju šest puta manje hrane od goveda, četiri puta manje od ovaca i dvostruko manje od svinja i tovnih pilića za proizvodnju iste količine proteina. Osim toga, ispuštaju manje stakleničkih plinova i amonijaka od konvencionalne stoke”, objašnjava FAO.
Kukci se već koriste u prehrani u brojnim državama
Uz to što kukci već čine značajan udio prehrane u Aziji, Oceaniji, Africi i Južnoj Americi, autori stručnog preglednog članka Rizici konzumacije brašna od cvrčaka autora Frane Rakića, Tomislava Mikuša, Lidije Kozačinski i Željke Cvrtila navode da “uporaba kukaca i proizvoda na bazi kukaca kao izvora hrane i hrane za životinje potencijalno ima značajne prednosti za okoliš, gospodarstvo i dostupnost hrane”.
Trenutno se u svijetu jede više od 2111 vrsta člankonožaca i to najviše kornjaši (često ličinke), gusjenice, ose, pčele i mravi, cvrčci, skakavci, polukrilci, termiti, vretenci i muhe. U Ekvadoru, primjerice, kukci su već stoljećima dio prehrane (Unbias the news), a procjenjuje se da su kukci dio tradicionalne prehrane barem dvije milijarde ljudi (FAO).
Kako prenosi rumunjski fact-checkerski portal Veridica, u znanstvenom mišljenju objavljenom 2015. godine Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) tvrdi da korištenje insekata kao izvora hrane i stočne hrane ima okolišne i gospodarske koristi te ne predstavlja prijetnju sigurnosti hrane.
Kukci su izvor vitamina, minerala i proteina životinjskog podrijetla; njihovo tkivo izrazito je bogato aminokiselinama i proteinima, pa tako kukci mogu sadržavati između 15 i 81 posto proteina (Potencijal kukaca kao izvora animalnih proteina). Uz to, potrebno im je manje hrane za dobivanje na masi, mogu se efikasno i relativno jednostavno uzgojiti te im je randman (eng. yield) visok.
U dobroj proizvodnoj praksi predviđa se zatvoreni uzgoj zrikavaca; rizik predstavljaju visoki ukupni broj aerobnih bakterija, preživljavanja bakterija koje tvore spore nakon termičke obrade, alergije na kukce i njihove proizvode i bioakumulacija teških metala (npr. kadmij), dok su ostale opasnosti poput parazita, gljivica, virusa, priona, antimikrobne rezistencije i toksina svrstane u kategoriju niskog rizika (Rizici konzumacije brašna od cvrčaka).
FAO ističe kako je potrebno osigurati visoke kriterije sigurnosti hrane pri uzgoju kukaca za prehranu s ciljem izbjegavanja alergijskih, bioloških, kemijskih i fizičkih rizika. Michelin vodič preporučuje da se prije konzumacije sazna porijeklo kukaca i da se oni termički obrade, kao bilo koji drugi sastojak.
Što je Agenda 2030?
Na početku statusa se sugerira odluka koju je donijela Europska unija, a potom se spominje UN-ova Agenda održivog razvoja do 2030 godine. O Agendi smo na Faktografu već pisali. Taj je dokument usvojen 2015. godine, a ima 17 ciljeva.
Ciljevi UN-ove agende održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals, SDGs) su sljedeći: eliminirati siromaštvo i glad, unaprijediti zdravstveni sustav prvenstveno kroz bolju procijepljenost, veća kvaliteta obrazovanja, rodna ravnopravnost, pristup čistoj vodi, priuštiva i čista energija, pošteno plaćen rad i ekonomski rast, inovativan pristup industriji i infrastrukturi, smanjenje nejednakosti, održivi gradovi i zajednice, odgovorna proizvodnja i potrošnja, suočavanje s klimatskom krizom, očuvanje života pod vodom i na zemlji, mir, pravednost i jake institucije te zajedničko djelovanje.
Ukratko, cilj UN-ove agende je poboljšati kvalitetu života svih stanovnika Zemlje.
Kao što vidimo, nigdje se ne spominje (nametnuta) konzumacija kukaca i crva. Kako se navodi na samim stranicama Europske komisije (EK), međunarodna zajednica je te 2015. godine, kada su uspostavljeni ciljevi održivog razvoja, države svijeta zajedno su se obvezale, između ostaloga, na iskorjenjivanje siromaštva i pronalazak načina da se svima ispune njihova ljudska prava. Nema spomena o prehrani kukcima i crvima.
Kako građani Hrvatske utječu na odluke EU?
Na kraju statusa se autori pitaju i tko je iz Hrvatske glasao (za takve) odluke Europske unije “koja nije država”. I zaista, Europska unija nije država već je zajednica država. Hrvatski birači su na referendumu 2012. godine sa 66 posto glasova “za” odlučili o pridruživanju EU (izlaznost je bila 43,51 posto), predstavnici hrvatskih vlasti sudjeluju u odlukama Europskog vijeća, Hrvatska ima i svoju povjerenicu u Europskoj komisiji, a hrvatski glasači svakih pet godina biraju svoje predstavnike u Europski parlament. Preko svih tih političkih predstavnika glasači iz Hrvatske utječu na odluke EU.
Zaključno, Europska unija je početkom ove godine odobrila upotrebu brašna od ličinke crva velikog brašnara nakon što je od početka 2023. godine dozvoljena prodaja djelomično odmašćenog praha kućnog zrikavca. Radi se o tzv. "novoj hrani" koja je transparentno označena kao takva i EU neće nikoga prisiljavati da jede kukce i crve. UN-ova Agenda održivog razvoja do 2030. godine ima 17 ciljeva. Niti jedan od tih 17 ciljeva ne spominje nametanje prehrane kukcima i crvima. Da, nova hrana koja se sastoji od kukaca i njihovih ličinki moći će se dodavati proizvodima poput tjestenine ili krekera, ali nikome nije nametnu te će biti označena kao takva. Označujemo da navedenoj objavi nedostaje kontekst.
