“On je moron… Gluplji je od hrpe cigli… Ispričavam se ciglama”. Tako je početkom tjedna u seriji objava na svojoj društvenoj mreži X Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu i najizdašniji donator američkog predsjednika Donalda Trumpa, opisao glavnog Trumpova savjetnika za trgovinu Petera Navarra.
Navarro, čovjek koji je za Trumpa čak i robijao, našao se na Muskovu udaru zbog toga što je rekao da njegova kompanija Tesla nije proizvođač već samo sastavljač automobila od jeftinih uvoznih dijelova.
Dan oslobođenja
Do ove prve javne svađe užeg predsjedničkog kruga u drugom Trumpovu mandatu došlo je nakon što je američki predsjednik prije nešto više od tjedan dana ispred Bijele kuće održao svečanost nazvanu “Dan oslobođenja” SAD-a. Toga je dana Trump objavio da će SAD početi naplaćivati 25 posto carina na sve strane automobile, na svu robu iz stranih država uvedena je carina od 10 posto, a kao vrhunac je izvadio i tablu s popisom “recipročnih carina” za gotovo sve države svijeta.
U prvom stupcu bile su popisane “carine” koje države naplaćuju SAD-u, a na drugoj su bile one koje će tjedan dana kasnije SAD početi naplaćivati njima. No, Trumpova administracija nije zaista uvela “recipročne carine”, odnosno nisu uveli jednak iznos carina koji druge države naplaćuju američkim tvrtkama, već su do računice došli promatrajući trgovinski deficit koji imaju s tim državama. Dakle, ako druge države u SAD-u prodaju više vlastitih proizvoda nego što kupuju američkih, kažnjene su “recipročnim carinama”. Prema Trumpovu mišljenju, podaci o trgovinskom deficitu su dobar pokazatelj kako strane države već desetljećima pljačkaju američke porezne obveznike.
Tko će platiti carine?
Iako je Trump često isticao da će upravo carinama Ameriku ponovno učiniti bogatom, mnogi ekonomisti su upozoravali da će učinak biti upravo suprotan – jer će cijenu viših troškova uvoza u SAD strani proizvođači i uvoznici prebaciti upravo na američke potrošače. S druge strane, uz povećanje bogatstva američkih građana, Trumpova administracija je kao svrhu uvođenja visokih carina isticala veliki broj drugih, često i kontradiktornih ciljeva koje žele postići. Pa su tako govorili da žele vratiti proizvodnju u SAD i u njoj povećati broj radnih mjesta ili smanjiti javni dug, dok su s druge strane tvrdili da su carine samo alat za pritisak na strane države kako bi se postigli neki drugi politički ciljevi.
No, ekonomisti su upozoravali da bi zbog uvođenja viših carina ponovno mogla buknuti inflacija, ali i da bi mogao pasti američki BDP, što bi potom dovelo do opasne stagflacije (kombinacije visoke inflacije i niskih stopa gospodarskog rasta, op.ur.), kao i da bi SAD mogle upasti u recesiju te za sobom izgledno povući i ostatak svijeta.
Trump je na sva ta upozorenja odmahivao rukom te tvrdio da su se telefoni u američkoj administraciji već užarili, jer deseci država samo čekaju na razgovor kako bi sa SAD-om sklopili nove trgovinske sporazume. Dok je nervoza zbog carina rasla čak i u njegovom najbližem krugu suradnika, Trump je odbacivao i kritike zbog značajnog pada vrijednosti dionica, iako je urušavanje financijskih tržišta započelo upravo od trenutka najave ogromnih “recipročnih carina”.
Borbena Kina i staložena Europa
No, carine najavljene na “Dan oslobođenja” na snazi su bile samo nekoliko sati. Trump je u srijedu objavio da ih “pauzira” na tri mjeseca. Navodno do te odluke nije došlo zbog pada vrijednosti dionica, nego zbog trendova na tržištu obveznica. Kamate na 10-godišnje američke državne obveznice počele su rasti, suprotno onome što se obično događa kada cijene dionica padaju jer tada investitori traže “sigurnu luku” u obveznicama pa bi zbog povećane potražnje prinosi trebali padati. Takva neobična dinamika značila bi da carine u isto vrijeme podižu cijene robe i zaduživanja.
Nakon objave pauze na recipročne carine, svim državama ostale su carine od 10 posto, uvoznicima čelika, aluminija i automobila i one od 25 posto, dok je Trump kao odmazdu Kini, zbog toga što su odgovorili na njegove carine, uveo 125 posto carina na svu robu, a dan kasnije je to još povećao na 145 posto.
Najveći američki trgovinski partneri, Kina i Europska unija, na Trumpovu objavu trgovinskog rata, reagirali su na dva različita načina. Dok Kina prati SAD i diže carine na uvoz američkih proizvoda, Europska unija je nakon Trumpova “pauziranja” za sada odustala od dogovorenih recipročnih mjera na uvođenje carina za aluminij i čelik.
Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je da njegova država nije ustrašena, da u trgovinskom ratu nema pobjednika i da smjer u kojem se ide protiv cijelog svijeta vodi u samoizolaciju. Ranije su kineske vlasti poručivale da će se protiv Trumpovih carina boriti do kraja, a objavljivali su i arhivske snimke osnivača narodne republike Mao Zedonga kada je govorio o Korejskom ratu 50-ih godina 20. stoljeća, u kojem su Amerikanci i Kinezi bili na različitim stranama.
Pauziranje “recipročnih” carina dovelo je do kratkoročnog, no značajnog, rasta cijena dionica na Wall Streetu u srijedu, od čega su najviše profitirali najbogatiji Amerikanci. No burzovni indeksi ponovno su počeli padati u četvrtak. Dijelom zbog nastavka trgovinskog rata s Kinom i zbog činjenice da su i ove “niže” carine još uvijek više od onih koje su bile na snazi prije Trumpa, a najviše zbog nemogućnosti dugoročnog planiranja i predviđanja što će američki predsjednik odlučiti kada se sutra probudi.
Recesija je izgledna
Najmoćniji američki bankari upozoravaju da impulzivnost američkog predsjednika izgledno vodi u recesiju. JP Morgan smatra da postoji čak 60 posto šanse da će SAD u narednih godinu dana upasti u recesiju. Goldman Sachs je procjenu vjerojatnosti recesije bio podigao na 65 posto, ali nakon što je Trump ukinuo svoje “recipročne carine” su je smanjili na “samo” 45 posto. Neki analitičari upozoravaju da je američko tržište dionica u balonu izazvanom pomamom investitora za ulaganjem u tvrtke koje razvijaju AI alate.
Drugim riječima, gospodarska kriza nazire se na horizontu. Stabilnost američkog gospodarstva visi o niti, a predsjednik Trump demonstrira da je spreman odluke koje ga dodatno destabiliziraju donositi impulzivno i bez promišljanja o stvarnim posljedicama. Donald Trump na vlasti je tek tri mjeseca i malo se tko spreman okladiti da do kraja mandata neće izazvati najgori kolaps američkog gospodarstva barem od Velike recesije 2008., ako ne i od Velike depresije 1929. godine.
