Nakon što su mediji počeli propitkivati zbog čega država plaća obavezne doprinose rokeru Mili Kekinu, nekadašnjem frontmenu Hladnog piva i suprugu Ivane Kekin, saborske zastupnice Možemo!, iako on prema podacima iz imovinske kartice supruge godišnje uprihođuje 130.733,41 euro od samostalne umjetničke djelatnosti (1, 2, 3), situaciju je u priopćenju pokušala objasniti Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.
Ustvrdivši da tako odgovara “vezano uz brojne upite medija oko ostvarivanja prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa“, navela je:
„Zakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (,,Narodne novine” br. 43/96. i 44/96. – ispravak) propisano je da samostalni umjetnici imaju pravo na uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Sustav kakav imamo u Hrvatskoj naslanja se na model koji je postojao još u socijalizmu, a detaljni kriteriji za ostvarivanje prava propisani su Pravilnikom o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske“, priopćila je.
Mile Kekin je samo jedan od preko 1,3 tisuće samostalnih umjetnika kojima je priznato pravo na plaćanje doprinosa na račun državnog proračuna.
„U pravilniku su detaljno propisani umjetnički kriteriji koje je potrebno ostvariti kako bi umjetnik stekao pravo na uplatu obveznih doprinosa iz državnog proračuna kao i kriteriji koje treba ispuniti kako bi u procesu revizije zadržao taj status. 2005. godine u Pravilnik su uvedeni i financijski kriteriji koje je bilo potrebno ispuniti za ostvarivanje prava, ali koji su umjetnici trebali dokazati i svake četiri godine kada su prolazili reviziju. 2015. godine, za vrijeme koalicijske Vlade SDP-a, izmijenjen je Pravilnik i ukinut je financijski cenzus za reviziju prava“, navodi se, među ostalim, u priopćenju Obuljen Koržinek.
Ranije je sličnu izjavu dala za RTL Danas objašnjavajući kako umjetnici moraju prolaziti i pokazati financijski cenzus samo kada ulaze u sustav, ali kada prolaze reviziju gleda se ispunjavaju li umjetničke kriterije, a ukinuta je financijska revizija.
„Apsolutno treba donijeti novi zakon, novi pravilnik da ne bi bilo nikakvih sumnji”, kazala je Koržinek Obuljen.
Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva od donošenja 1996. godine nije mijenjan, za razliku od popratnog pravilnika.
Točna je tvrdnja da su Pravilnikom o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske detaljno propisani umjetnički kriteriji koje je potrebno ostvariti kako bi umjetnik stekao pravo na uplatu obveznih doprinosa iz državnog proračuna, kao i kriteriji koje treba ispuniti kako bi u procesu revizije zadržao taj status.
Točna je i tvrdnja da je do 2015. godine postojao financijski kriterij za reviziju statusa samostalnog umjetnika te da je izmjenama provedenim te godine taj kriterij ukinut.
Naime, Pravilnik koji je donesen 2005. godine i vrijedio je do 2015. godine propisivao je da će Stručno povjerenstvo provesti „reviziju priznatih prava samostalnih umjetnika na temelju ukupno ostvarenog godišnjeg dohotka za prethodne 3 (tri) godine – svake 3 (tri) godine“ i „reviziju priznatih prava samostalnih umjetnika na temelju umjetničkog stvaralaštva – svakih 6 (šest) godina“.
Ministarstvo kulture i medija, dakle, netočno navodi u priopćenju da je financijska revizija priznatih prava samostalnih umjetnika provođena svake četiri godine, jer se ona provodila svake tri godine, prema pravilima koja su vrijedila do kolovoza 2015. godine. Novi pravilnik, koji je i danas na snazi, ukinuo je reviziju na temelju financijskih kriterija. Umjetnička revizija je ostala, ali se provodi svakih pet godina (ranije svakih šest godina).
Da je svaki umjetnik od 2005. do 2015. svake tri godine išao na financijsku reviziju i svakih šest godina na umjetničku, potvrdio je Hrvoje Kovačević, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) u razgovoru za N1.
„Trenutno je revizija svakih pet godina. Ukupno imamo 1388 umjetnika koji žive od umjetničkog djelovanja i možda bi jedan ili dva pali s popisa jer zarađuju više od propisanog cenzusa”, kazao je Kovačević.
Umjetnici od svojih honorara i pune fondove
Pravilnik detaljno propisuje kriterije koje umjetnici trebaju ispuniti kako bi im bilo priznato pravo na uplatu doprinosa iz državnog proračuna. Umjetnički kriteriji razlikuju se od umjetnosti do umjetnosti, dok je financijski kriterij za sve jednak.
Tako samostalni umjetnik, koji je u tom statusu najmanje pet godina, osim umjetničkih kriterija koje treba ispuniti treba podastrijeti i financijske podatke. Zahtjev za plaćanjem doprinosa razmatrat će se ako je umjetnik ostvario: „a) prosječni ukupni godišnji dohodak od samostalne umjetničke djelatnosti za posljednje tri godine za koje su obrađene godišnje porezne prijave, manji od prosječne godišnje bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za prethodnu godinu i b) prosječni ukupni godišnji dohodak izvan umjetničkog stvaralaštva i djelovanja za posljednje tri godine za koje su obrađene godišnje porezne prijave, manji od prosječne godišnje bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za prethodnu godinu“.
„Tko se želi baviti samostalnom umjetnosti, treba priložiti radove unazad pet godina, a kod ostvarenih prihoda je gornji cenzus 21.800 eura, više od toga se ne smije zaraditi unazad tri godine prosječno na godišnjoj razini”, objasnio je Kovačević.
Umjetnička revizija obavlja se svakih pet godina, a kako više nema financijske revizije tako umjetnik pravo na plaćene doprinose iz državnog proračuna zadržava i u slučaju da zarađuje daleko više od propisanog cenzusa unutar kojeg je bio u trenutku kada mu je odobreno pravo na plaćanje doprinosa.
Za svakog samostalnog umjetnika kojemu je priznato pravo na plaćanje doprinosa godišnje se iz proračuna izdvoji 9 450 eura. Prema odredbama Zakona o doprinosima, mjesečna osnovica za obračun doprinosa za samostalne umjetnike umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,2. Taj koeficijent umjetnicima je vraćen prije dvije godine, za vrijeme mandata ove vlade.
Naime, 2009. godine u sklopu antirecesijskih mjera, koeficijent za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima snižen je na 0,8. Do prije dvije godine, samostalni umjetnici bili su jedini kojima je ostao taj recesijski koeficijent. Umjetnici su prosvjednovali i tražili da se koeficijent poveća na 1,8. U njihovo ime u Saboru je progovarala Urša Gamulin Raukar, zastupnica Možemo! koja je 2022. godine predložila zakonske izmjene. Vlada ih je odbila, ali je 2023. ipak samostalnim umjetnicima korigirala koeficijent, odnosno vratila ga na 1,2 koliko je iznosio do 2009. godine (1, 2, 3, 4 ).
Međutim, iako država samostalnim umjetnicima pokriva trošak obaveznih doprinosa, i oni sami od svog rada pridonose punjenju mirovinskog i zdravstvenog fonda. Do 2017. godine od plaćanja doprinosa na druge dohotke bili su izuzeti umirovljenici (prokuristi), autorski honorari te umjetnički honorari. U listopadu 2016. godine Zdravko Marić, tadašnji ministar financija predstavio je prvi krug porezne reforme (1, 2). Ona je, među ostalim, donijela obavezno plaćanje doprinosa za sve druge dohotke, ali po sniženim stopama.
Tako samostalni umjetnici za svaki honorar od 2017. godine plaćaju doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 10 posto (7,5 posto za prvi stup generacijske solidarnosti i 2,5 posto za drugi stup kapitalizirane štednje) te doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 posto.
Kovačević: Jako je malo onih koji puno zarađuju
Odluku o priznavanju doprinosa na račun državnog proračuna donose peteročlana stručna povjerenstva sastavljena od po jednog predstavnika Ministarstva kulture i medija i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika te tri člana strukovnih udruga. Prema područjima umjetničkog stvaralaštva formirana su stručna povjerenstva za književno i književnoprijevodno stvaralaštvo, kazališno, filmsko, glazbeno stvaralaštvo kao i baletno-plesno, likovno i multimedijalno, primijenjeno likovno stvaralaštvo te arhitekturu i dizajn.
Ministrica kulture sada najavljuje kako je potrebno izmijeniti Pravilnik i uvesti jasne kriterije. No, Ministarstvo kulture to ne može samostalno obaviti.
Ministarstvo kulture i medija objašnjava kako mu sadašnji zakonodavni okvir ne omogućuje da samostalno izmijeni Pravilnik nego se to može učiniti samo uz suglasnost svih strukovnih udruga okupljenih u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika.
“Pravilnik se može promijeniti ako se s time složi natpolovičan broj strukovnih udruga, koje imaju pravo predlagati članove Povjerenstva. To nije nešto što može donijeti HZSU ili Ministarstvo kulture. Još 2017. se krenulo u inicijalne radnje, a 2019. se krenulo u izradu novog zakona, što je stalo i sad se opet s tim krenulo“, objašnjava i Kovačević ponavljajući kako je jako mali broj onih koji puno zarađuju, a puno je onih koji zarađuju manje od minimalnog cenzusa.
„Uostalom, postoje sportaši koji puno zarađuju i dobivaju više. Ljudi koji zarađuju veći novac od umjetnosti promoviraju Hrvatsku i doprinose joj”, navodi Kovačević.
Pravilnik je mijenjan u vrijeme korone, ali da bi pomogao umjetnicima
Ministarstvo kulture i medija navodi kako je kao stručni nositelj izrade propisa 2019. godine započelo rad na izradi novog zakona.
„Nacrt Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva bio je pripremljen za javnu raspravu u veljači 2020. godine. Kao i u slučaju ostalih zakona, radi krize nastale uslijed pandemije COVID-19, reforma je odgođena“, objašnjavaju iz Ministarstva.
No, Ministarstvo je 2021. godine provelo izmjenu Pravilnika i to upravo u dijelu koji govori o reviziji. Zbog pandemije su tada prošireni razlozi zbog kojih umjetnik ima pravo na odgodu revizije tako da „samostalni umjetnik ima pravo na odgodu revizije i u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti (potresa, poplave, požara, epidemije, pandemije, ekoloških incidenata i katastrofa ili drugih okolnosti) koje su onemogućile ili prouzročile otežano obavljanje samostalne umjetničke djelatnosti“.
Zaključno, točan je podatak da su samostalni umjetnici kojima država plaća obavezne doprinose do 2015. godine podlijegali financijskoj reviziji. Svake tri godine, a ne četiri kako navodi Ministarstvo kulture i medija, trebali su podastrijeti dokaz da ne zarađuju više od propisanog limita. Izmjenama Pravilnika 2015. godine izbačena je financijska revizija, pa samostalni umjetnici podliježu samo umjetničkoj reviziji.
