Krajem ožujka kandidat za gradonačelnika Grada Zagreba, Ivica Lovrić, održao je konferenciju za medije na kojoj se, između ostalog, osvrnuo i na Izvješće o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja na području Grada Zagreba u 2024. godini. Riječ je o izvješću koje svake godine objavljuje Policijska uprava zagrebačka. Statistiku za prošlu godinu Lovrić je nazvao “alarmantnom” te potom izjavio iduće:
“Statistike za prošlu godinu su uznemirujuće. Zagreb je postao grad nesigurnosti, kriminal je porastao za 13 posto, a broj kaznenih djela za 7,3 posto. Ubojstava je dvostruko više nego lani. Posebno brine i to što su seksualni zločini skočili za 50 posto, dok je zlostavljanje djece mlađe od 15 godina poraslo alarmantnih 137,5 posto. Gradske četvrti postaju žarišta kriminala, a policijski izvještaji potvrđuju zabrinjavajući trend. Iako policija nije navela strukturu počinitelja, bojim se da ovom porastu doprinose i ilegalni migranti kojih je u Zagrebu sve više”
Lovrić je zatim najavio i kako će od Policijske uprave zagrebačke (PUZ) tražiti uvid u strukturu počinitelja.
Kako bismo provjerili njegove navode, proučili smo ranije spomenuto izvješće te se obratili i PUZ-u.
PUZ ispravlja Lovrića
Izvješće pokazuje kako je lani na području Grada Zagreba sveukupno prijavljeno 12 139 kaznenih djela, što je za 7,3 posto više nego godinu ranije. Od toga je kaznenih djela u domeni općeg kriminaliteta (pod koji se vode kaznena djela protiv života i tijela, kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kaznena djela protiv imovine, krađe, teške krađe, provalne krađe, teške krađe na drzak način, razbojništva, razbojničke krađe, otuđenja motornih vozila, pokušaji otuđenja motornih vozila, kaznena djela protiv okoliša, dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom te kaznena djela protiv opće sigurnost) bilo 10 880. To je porast od 13,9 posto više u odnosu na prijašnju godinu.
Prema zagrebačkoj policiji, međutim, nije ispravno reći da je “kriminal porastao za 13 posto” kako je to naveo Lovrić, jer je, navode, riječ o porastu ukupno evidentiranih kaznenih djela od 7,3 posto, a ne od 13 posto.
Iz PUZ-a tako tvrde kako se porast od 13 posto koji Lovrić navodi kao sveukupni postotak porasta kriminala odnosi na rast ranije nabrojanih kaznenih djela u domeni općeg kriminaliteta, a ne na sva kaznena djela kojima se treba pribrojati i ona koja spadaju pod kategorije terorizam, organizirani kriminalitet, gospodarski kriminalitet, kibernetičku sigurnost, zlouporabu droga, kaznena djela u cestovnom prometu te kaznena djela iz domene kazneno pravne zaštite djece i obitelji.
Policija: Većina silovanja počinjena od strane bliskih osoba
Uz to, iako kandidat za gradonačelnika Grada Zagreba u načelu ispravno prenosi da su seksualni zločini skočili za 50 posto (sa 119 slučajeva 2023. godine na 177 slučajeva 2024.), zagrebačka policija i tu ima drugačije mišljenje – odnosno upozoravaju da se te brojke mogu iščitavati i drugačije. Konkretno, kažu kako vjeruju da je povećanje broja prijava djelomično rezultat i ohrabrivanja žrtava i poticanja prijavljivanja, a ne nužno porasta stvarnog broja kaznenih djela.
“U odnosu na statističke podatke koje objavljujemo o kaznenim djelima protiv spolne slobode, radi daljnje usporedbe želimo skrenuti pozornost i na izmjene Kaznenog zakona iz siječnja 2020. godine kada je iz kaznenog zakonodavstva brisan dotadašnji članak 152. Kaznenog zakona, odnosno samostalno kazneno djelo Spolni odnošaj bez pristanka prestalo je postojati, dok je njegov činjenični opis postao zasebni stavak postojećeg kaznenog djela Silovanje. Samim time, u smislu statističkih pokazatelja kaznenog djela silovanja, sad obuhvaćaju sva djela koja su ranije bila zasebna kaznena djela”, upozoravaju iz PUZ-a.
Dodaju i da u obzir treba uzeti i odredbe produljenog kaznenog djela, a koje se ne mogu primijeniti na kaznena djela koja predstavljaju napad na život, tijelo, spolnu ili druge slobode osobe. “Kada govorimo o kaznenom djelu silovanja možemo to pojasniti na primjeru: broj kaznih djela može biti veći u odnosu na broj počinitelja i žrtava jer postoje situacije u kojima žrtva prijavi da ju je počinitelj silovao u nekoliko navrata tijekom dužeg vremenskog perioda (npr. žrtva prijavi bračnog ili intimnog partnera). Većina kaznenih djela silovanja su počinjena od strane (bivšeg) bračnog ili intimnog partnera ili su ga počinile osobe bliske i poznate žrtvama”, navode Faktografu.
Iz Izvješća proizlazi da je ubojstava doista dvostruko više nego lani – kako je to i naveo Lovrić. Ono potvrđuje i da je točna njegova izjava da je kazneno djelo Spolna zlouporaba djeteta mlađeg od 15 godina porasla 137,5 posto.
Zagreb je danas ipak sigurniji nego prije 20 godina
Međutim, na stranici Policijske uprave zagrebačke moguće je pronaći izvješća o kretanju i sigurnosnih pokazatelja na području Grada Zagreba unazad sve do 2005. godine. Ona pokazuju kako je te godine na području Grada Zagreba bilo 24 236 prijavljenih kaznenih djela. Ta brojka je potom godinama uglavnom padala, sve dok 2023. godine nije došla na najnižu razinu od 11 313 prijavljenih kaznenih djela.
Lanjska godina je doista prekinula pozitivan niz opadanja kaznenih djela koji je trajao sve od 2019. godine (broj kaznenih djela je povećan za 826), ali kada se ona stavi u usporedbu s ostalim godinama jasno je da Lovrićev narativ da je “Grad Zagreb postao grad nesigurnosti”, a gradske četvrti “žarišta kriminala”, objektivno neistinit.
Hrvatski državljani su najčešći počinitelji kaznenih djela protiv spolne slobode
Što se tiče Lovrićeve izjave da se boji kako porastu kriminala u Zagrebu pridonose ilegalni migranti, iz PUZ-a su nam istaknuli kako za to nema dokaza. Budući da je Lovrić tu tvrdnju izrekao odmah nakon što je iznio podatke da su u porastu seksualni zločini i zlostavljanje djece, zagrebačka policija nam je priložila statistiku koja pokazuje da se od 84 utvrđena počinitelja kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (u što spada silovanje, pokušaj silovanja i bludne radnje) većinom radi o hrvatskim državljanima. Strani državljani počinitelji su u 16 posto – od kojih su svi osobe s reguliranim boravištem u Hrvatskoj.
Vezano za temu strukture počinitelja, Lovrićev će upit policiji, ako ga je doista poslao, ostati bez konkretnog odgovora budući da nam PUZ navodi kako Ministarstvo unutarnjih poslova ne vodi statistiku prema specifičnim kategorijama stranaca, već se podaci odnose na sve strane državljane, uključujući turiste i rezidente. Naime podaci kojima raspolažu odnose se na sva kaznena djela kojima su oštećeni i/ili počinitelji svi strani državljani u Hrvatskoj, dakle i oni koji su bili u turističkoj posjeti. Hrvatska je lani ostvarila više od 21,3 milijuna dolazaka, s preko 108,7 milijuna noćenja.
Prema preliminarnim podacima za prošlu godinu koje nam je pak ustupio MUP, strani državljani činili su 15,5 posto ukupnog broja počinitelja kaznenih djela (3 697 od 23 868), dok su stranci kao oštećene osobe zabilježeni u 8,9 posto slučajeva (4 104 od 45 998). Bitno je ovdje to spomenuti, a i ranije smo to isticali u okviru šire teme, da je Pučka pravobraniteljica u svom izvješću upozorila na povećavanje broja napada na strane radnike. Dok ih je 2023. bilo 83, lani je taj broj narastao na 326.
Zaključno, kada je Ivica Lovrić govorio o Gradu Zagrebu kao "gradu nesigurnosti", ispravno je naveo statistiku iz Izvješća o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja na području Grada Zagreba u 2024. godini vezanu uz porast ubojstava te uz porast zlostavljanja djece mlađe od 15 godina. Međutim, PUZ tvrdi kako je pogriješio pri interpretaciji podataka o generalnom porastu kriminala te silovanjima. Što se tiče Lovrićeve izjave da se boji kako porastu kriminala u Zagrebu pridonose ilegalni migranti, iz PUZ-a su nam istaknuli kako za to nema dokaza.
