Gubitak vlasti SDP-a u Rijeci glavna je vijest jučer provedenih lokalnih izbora. U drugi krug izbora koji će se održati 1. lipnja kao favoritkinja ulazi relativno nova političarka Iva Rinčić koja je bila nositeljica liste Akcije mladih i partnera (Unija, Centar, HSU, Fokus, Alternativa) s nadmoćnom prednošću ispred Marka Filipovića, dosadašnjeg gradonačelnika Rijeke koji je prije četiri godine nastupao kao kandidat SDP-a poslije Vojka Obersnela koji je mjesto gradonačelnika Rijeke držao čak 21 godinu.
SDP je odlučio zarotirati kandidate; umjesto dosadašnjeg gradonačelnika Filipovića na vrh liste je stavio njegovu zamjenicu Sandru Krpan koja je naposljetku na jučerašnjim izborima završila na trećem mjestu, iza sada nezavisnog Filipovića. S obzirom na raskol u riječkom SDP-u, za očekivati je da će Rinčić odnijeti pobjedu u drugom krugu izbora.
Riječka profesorica s Fakulteta zdravstvenih studija je na valu raskola SDP-a pobjedu u prvom krugu ostvarila s 41 posto glasova, a u drugom krugu će joj se suprotstaviti Filipović koji je osvojio 18,9 posto. Sandra Krpan, ostala je treća s 15,5 posto glasova.
Rinčić je u riječku i primorsko-goransku politiku ušla prije četiri godine kada je kao nezavisna nositeljica liste koja je osvojila šest posto glasova ušla u Skupštinu Primorsko-goranske županije, dok je s nezavisne liste gradonačelničkog kandidata Davora Štimca ušla i u riječko Gradsko vijeće te je odradila svoj mandat kao jedna od najaktivnijih vijećnica. Štimac je na zadnjim izborima ušao u drugi krug, no u njemu je izgubio od tada SDP-ova kandidata Filipovića.
Kako bi ušla u gradonačelničku utrku, Rinčić je oformila široku koaliciju manjih regionalnih i nacionalnih stranaka. U kampanji je isticala kako Rijeci treba nova snaga, ali i nada nakon više desetljeća vladanja SDP-a.
S kim će Rinčić oformiti koaliciju? Njena je lista 11 mandata, SDP je osvojio sedam, HDZ pet, Filipović i Možemo po tri mandata i Most dva. Kako bi došla do većine u Gradskom vijeću, Rinčić će morati skupiti 16 ruku, što znači da će među ostalim listama morati naći koalicijske partnere ili barem partnere koji će željeti podržati njezine poteze. U izbornoj noći nije željela otkriti s kime će prvim razgovarati, no s velikom potporom koju je dobila njezina lista mnogo je kombinacija za skupljanje potrebnih dodatnih pet ruku.
Rinčić bi, kao nova snaga, vjerojatno željela izbjeći vezanje uz staru vlast, odnosno SDP i Filipovića, pri čemu joj ostaju vijećnici HDZ-a, Možemo i Mosta. No, s obzirom na tradicionalno ljevije riječko biračko tijelo, vjerojatno će željeti izbjeći i koalicije sa strankama desno od centra. Ali prije nego krene u tu kombinatoriku, Rinčić će u drugom krugu morati potvrditi svoju pobjedu protiv Filipovića.
Trend pada SDP-a u Rijeci
Riječke izbore zasigurno je obilježio kraj SDP-ove višedesetljetne vladavine glavnim gradom Kvarnera. Prije četiri godine SDP-ova lista za Gradsko vijeće osvojila je 28 posto, a sada je ostala na 20 posto. No, kada im se pribroje i glasovi Filipovićeve liste tada bi bili na 31 posto, što je više nego prije četiri godine. SDP-ova lista 2017. godine osvojila je 38 posto, a 2013. godine 44 posto.
Pad potpore vidljiv je i kroz SDP-ove gradonačelničke kandidate: 2013. je Vojko Obersnel u prvom krugu osvojio 48 posto glasova, 2017. godine 40 posto, dok je Marko Filipović prije četiri godine u prvom krugu dobio 30 posto. I prema tim rezultatima se može vidjeti koliko katastrofalan potez je povukao SDP isključivanjem Filipovića jer Krpan i on zajedno sada imaju više nego on sam prije četiri godine – oko 34 posto. No, i s tim rezultatom bi imali manje glasova od Ive Rinčić.
SDP-ov kandidat za mjesto župana u Primorsko-goranskoj županiji Ivica Lukanović osvojio je najveći postotak od 33,48 posto pa odlazi u drugi krug s kandidatom HDZ-a i partnera Alenom Ružićem koji je osvojio 26,56 posto, dok je kandidat Akcije mladih Nedjeljko Pinezić ostao na trećem mjestu; Mostov Mario Miletić na četvrtom s osvojenih 11,3 posto glasova, a na petom mjestu je Morena Lekan iz Možemo s 8,6 posto glasova.
SDP samostalno ne vlada više nijednim velikim gradom
Gubitak vlasti u Rijeci, kojom SDP oduvijek vlada, znači da ta stranka samostalno nema vlast više ni u jednom od velikih gradova. U Zagrebu se, kako je to primijetio i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, švercaju uz Možemo. U Splitu je zajednički kandidat SDP-a i Možemo Davor Matijević ostao na četvrtom mjestu, na ispod 10 posto podrške.
Utješna je nagrada tek da SDP-ova kandidatkinja Sanja Radolović tijesno vodi na izborima za istarsku županicu, ispred nekadašnjeg IDS-ovca, a sada nezavisnog Borisa Miletića. Kao reakciju na loš ishod izbora, IDS-ov Dalibor Paus koji je na izborima za župana završio na trećem mjestu s 22,38 posto podrške podnio je ostavku na mjesto predsjednika stranke i prije nego su svi glasački listići izbrojani. IDS-ova je lista osvojila 30,4 posto glasova za županijsku skupštinu, a nema ih ni u bitci za gradonačelnika Pule gdje u drugi krug idu dosadašnji gradonačelnik Filip Zoričić i nekadašnji predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Već od ranije, Pazinom je vladala Suzana Jašić iz Možemo kojoj je za dlaku i sada pobjegla pobjeda u prvom krugu pa s osvojenih 49,95 posto ide u drugi krug s HDZ-ovim Endijem Rimanićem, dok je IDS-ov kandidat Vedran Ivančić ispao iz trke.
Gubitak Siska
Rijeka nije bila jedini težak udarac za SDP – izbore je već u prvom krugu u gradu Sisku, i to nakon 12 godina vladanja, izgubila Kristina Ikić Baniček od HDZ-ovog Domagoja Orlića.
SDP je zadržao vodeća mjesta u manjim gradovima poput Koprivnice gdje je Mišel Jakšić odnio pobjedu u prvom krugu ili Omišlja gdje je pobjedu odnijela Mirela Ahmetović te zadržao neke svoje tradicionalne županije poput Krapinsko-zagorske – gdje je na mjestu župana ostao Željko Kolar, a imaju i jasnu većinu u županijskoj skupštini, ali sve u svemu dojam je da je SDP pretrpio poraz na ovim izborima.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić konstatirao je kako “imamo nekoliko plusova i nekoliko minusa“, ali je svoju izjavu završio riječima “a sad idemo u Tvornicu da se malo oraspoložimo“ – i upravo je to pokazatelj gdje je SDP danas. U zagrebačkoj Tvornici bio je, naime, zagrebački pobjednički stožer – onaj kandidata za gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
Tomašević ide u drugi krug sa Selak Raspudić
Tomašević je kao zajednički kandidat Možemo i SDP-a odnio pobjedu s 47,59 posto glasova, ali ipak nedovoljnu da postane gradonačelnik u prvom krugu. Drugoplasirana kandidatkinja koja će se s njime suočiti u drugom krugu je Marija Selak Raspudić koja je osvojila 15,67 posto.
Možemo i SDP imaju i većinu u Gradskoj skupštini (25 mjesta), dok je drugoplasirani HDZ s osam, treća je lista Marije Selak Raspudić sa sedam mjesta, Servus Zagreb ima četiri mjesta, a lista Tomislav Jonjića tri.
Većina u skupštini će Tomislavu Tomaševiću, ako potvrdi pobjedu, omogućiti komotan nastavak politika koje je započeo i u drugom mandatu, dok bi u slučaju da pobjedu u drugom krugu odnese Marija Selak Raspudić – koja u ovom trenutku ima tri puta slabiju podršku od Tomaševića – nova gradonačelnica teško mogla provoditi svoje politike. Na pitanja novinara s kime bi u tom slučaju išla u koalicije, Selak Raspudić je ostala tajnovita.
Možemo je ostvario uspjeh i u Karlovačkoj županiji gdje njihova Draženka Polović ide u drugi krug izbora za gradonačelnika Karlovca, iako se mora spomenuti da HDZ-ov Damir Mandić ima značajno veću podršku.
Neizvjesno u Splitu
U Splitu će zasigurno biti veselo do drugog kruga u koji ulaze aktualni gradonačelnik Ivica Puljak, kandidat Centra i Tomislav Šuta, kandidat HDZ-a i partnera. Split je poznat kao sredina koja nikada nije dva puta uzastopno birala istog gradonačelnika, a hoće li to poći za rukom Puljku, znat ćemo za dva tjedna.
Ankete su zadnjih tjedana pokazivale trend približavanja Tomislava Šute gradonačelniku Ivici Puljku, taj trend pokazale su i prve izlazne ankete, a potom i rezultati Državnog izbornog povjerenstva.
Nakon obrade svih biračkih mjesta, Puljak u drugi krug ide s podrškom 35,26 posto birača, dok ga Šuta prati s podrškom 30,54 posto birača u prvom krugu. To je ujedno i najbolji rezultat kojeg je neki HDZ-ov kandidat ostvario u utrci za osvajanje vlasti u Splitu. Primjerice, 2017. godine u drugi krug su ušli HGS-ov Željko Kerum s 30,40 posto podrške birača i HDZ-ov Andro Krstulović Opara s osvojenih 26,10 posto glasova.
U drugom krugu slavio je Krstulović Opara s osvojenih 46,19 posto glasova, dok je Kerum osvojio 44,30 posto glasova. Zbog velikog broja nevažećih listića u drugom krugu Kerum je tvrdio da je pokraden, ali krađa o kojoj je govorio i u ovogodišnjoj kampanju nije dokazana.
“Odličan rezultat, najbolji u povijesti HDZ-a Grada Splita i ja sam uvjeren da ću postati novi gradonačelnik i da ćemo imati većinu u Gradskom vijeću i to brojke pokazuju”, rekao je Šuta.
I Puljak je uvjeren u pobjedu i da će postati prvi gradonačelnik Splita u dva mandata.
Najveći šou, posebno pobijedi li Puljak, mogao bi se događati u Gradskom vijeću. Centar i HDZ imaju gotovo jednak broj mandata – 11:10. Pitanje je tko će i kako složiti većinu s još po četiri vijećnika iz Kerumove stranke i koalicije koju predvodi SDP, kao i dva Mostova vijećnika.
“Mi ne računamo na Keruma i HDZ, a na ostale računamo jer vjerujemo da će njima javni interes biti prvi interes i da nema nikakvih problema da nastavimo zajedno dalje. U kojem obliku, hoće li to biti formalna koalicija ili će to biti programska koalicija, nama odgovara i jedno i drugo”, rekao je Puljak. Dakle, za Puljka su potencijalni partneri u Gradskom vijeću mostovi i SDP-ovi vijećnici, ali je pitanje hoće li pruženu ruku prihvatiti SDP čiji je Davor Matijević bio glavna meta Centra u predizbornoj kampanji.
Na novinarski upit uključuje li suradnja i Matijevića, Puljak je kazao: “To uključuje sve koji su spremni dati prednost javnom interesu nad privatnim. Sve one koji to žele, a nisu Kerum ili HDZ”.
Bit će ta suradnja teška. SDP-ov Matijević je jasno poručio kako je Puljak sa svojom kampanjom isporučio Split HDZ-u i desnici.
“Ja zbog moralne higijene ne mogu pozvati da se glasa za onog koji je odradio tako prljavu kampanju, neviđenu, ne samo u Splitu, nego i Hrvatskoj. Meni je žao, ali Puljak je sa svojom kampanjom isporučio Split HDZ-u i desnici, to je nešto s čim ćemo se kroz sljedeće četiri godine najvjerojatnije morati nositi“, rekao je Matijević, pozivajući građane da u drugom krugu glasaju za manje zlo.
Omjer mandata u Gradskom vijeću Splita, međutim, otvara i mogućnost da se u tom gradu, kao i 2022. godine kada je “pukla“ programska koalicija u Gradskom vijeću, ide na izvanredne izbore.
Plenković je zadovoljan
“Hrvatska je i ovaj put nakon lokalnih izbora dominantno plave boje. To smo i očekivali. Ova politika koju vodimo doživjela je uspjeh. Govorim generalno za Hrvatsku. Mi smo u utakmicu krenuli s okolnostima u kojima smo imali povjerenje u 75 posto županija, 44 posto gradova i u čak 46 posto općina. Rezultati su puno bolji za HDZ nego što su bili u prvom krugu prije četiri godine. Tada smo dobili izravno četiri županije, sada imamo šest sigurnih i dvojicu koji su naoko 50 posto, a povrh toga vodimo u još osam županija s izglednim šansama da ih osvojimo za dva tjedna“, ustvrdio je Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a i Vlade, dodajući kako će HDZ “realno gledajući, ostvariti rezultat koji će biti najmanje dobar kao onaj rekordni, a izgledno i bolji“.
U Osijeku je, očekivano, premoćno pobijedio HDZ-ov Ivan Radić s gotovo 71-postotnom podrškom.
Donedavni ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić u prvom krugu izbora za zadarskog gradonačelnika dobio je potporu 40,84 posto birača. U novom izbornom krugu sučelit će se s Danielom Radetom, kandidatom SDP-a i Možemo kojeg podržava 21,17 posto birača. I na razini Zadarske županije u drugom krugu će se suočiti HDZ-ov i SDP-ov kandidat. HDZ-ov Josip Bilaver u drugi krug ide s podrškom 49,72 posto birača, dok će ga SDP-ov Jure Zubčić pokušati dostići s podrškom od 22,05 posto iz prvog kruga.
HDZ u Vukovaru nije imao svog kandidata već je, prema koalicijskom dogovoru, podržao Domagoja Bilića, kandidata Domovinskog pokreta (DP). U prvom krugu osvojio je najviše glasova birača, ali nedovoljno za pobjedu. Tako će Bilić s osvojenih 41,60 posto podrške birača ponovo na megdan s Marijanom Pavličekom, kandidatom Hrvatskih suverenista i Domina koji je pridobio podršku 36,88 posto birača.
Na velika vrata u politiku se vraća nekadašnji HDZ-ov ministar zdravstva, a danas predsjednik stranke LiPO Darko Milinović. U prvom krugu pomeo je konkurenciju i s osvojenih 53,24 posto glasova birača iduće četiri godine vodit će Gospić.
Nekada joj je Knin bio odskočna daska, a danas joj je pokazao da nije spreman za njen povratak. Nekadašnja HDZ-ova uzdanica Josipa Pleslić (bivša Rimac) u utrci za kninsku gradonačelnicu osvojila je 19,75 posto glasova birača. Knin joj je pokazao crveni karton, a u drugi krug u tom gradu idu Marijo Ćaćić, kandidat grupe birača s osvojenih 48,31 posto glasova i HDZ-ov Robert Marić s osvojenih 21,43 posto glasova.
Grmoja nije uspio u Metkoviću
Predsjednik Mosta Božo Petrov uspio je izboriti drugi krug u utrci za dubrovačko-neretvanskog župana. U prvom krugu dobio je 25,10 posto glasova iza HDZ-ova Blaža Peze koju u konačnu utrku ulazi s 43,36 posto. Petrovu je to drugi zaredom ulazak u drugi krug za tu poziciju – prije četiri godine je u drugom krugu izgubio od HDZ-ova Nikole Dobroslavića.
U gradu koji je Petrovljevim gradonačelničkim mandatom iznjedrio platformu Most nezavisnih lista, Metkoviću, Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja nije uspio izboriti drugi izborni krug. Dosadašnji HDZ-ov gradonačelnik Dalibor Milan je već u prvom krugu potvrdio novi mandat s 54,94 posto, dok je Grmoja ostao na 40,98 posto.
Drugi krug očekuje i još jednog Mostova saborskog zastupnika, Miru Bulja. Aktualni gradonačelnik Sinja je u prvom krugu dobio 38,5 posto glasova, dok će mu se u drugom krugu suprotstaviti HDZ-ovac Igor Vidalina koji je dobio 31,9 posto. Isti dvojac se u drugom krugu borio za mandat i prije četiri godine. No, rezultat Mosta za gradsko vijeće je u četiri godine pao s 41 na 33,7 posto, dok je HDZ-u porastao s 27,1 na 31,6 posto, što će Bulju, ako pobjedi, zakomplicirati situaciju u Gradskom vijeću.
