Kanal KingInvictusOfficial na YouTubeu objavio je snimku gostovanja premijera Andreja Plenkovića na panelu Globsec Foruma koji se od 12. do 14. lipnja održao u Pragu, tvrdeći da je riječ o „zabranjenom intervjuu“ kojeg „hrvatska javnost nije trebala niti vidjeti“ – da bi se potom ta snimka s montiranim dramatičnim uvodom proširila i Facebookom (arhivirano ovdje).
Faktograf je dobio upit čitatelja koji nas je zamolio da provjerimo vjerodostojnost videa, uz konstataciju da se ovdje “radi ili o izdaji države ili o krivotvorini”.
Redoviti, 20. po redu, Globsec Forum koji se održao pod pokroviteljstvom češkog predsjednika Petra Pavela i češkog Ministarstva vanjskih poslova okupio je 1 500 sudionika iz više od 70 zemalja, među kojima i bivše i sadašnje članove vlada europskih država ili Europske komisije, neke bivše američke dužnosnike, pripadnike globalnih organizacija i istaknute aktiviste, a teme su se kretale od pitanja globalne sigurnosti i ekonomije, stanja demokracije u pojedinim državama do razvoja tehnologija.
Jedna od glavnih tema bila je, naravno, rat u Ukrajini te se u jednom trenutku okupljenima preko video veze obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Plenković je i ranije sudjelovao na skupovima tog think tanka, a ove je godine gostovao u formatu jedan na jedan prvog dana skupa i to na temu „Upravljanje kaosom: Može li Europa iskoračiti? („Commanding (in) Chaos: Can Europe Step Up?“) .
Snimka polusatnog razgovora na engleskom jeziku u kojem Plenkovića intervjuira Rikard Jozwiak, urednik za Europu Radija Slobodna Europa jest autentična, ali se na društvenim mrežama dijeli uz tezu da je riječ o „ekskluzivnom i kontroverznom intervjuu“ koji je već „maknut s više platformi“ te s dramatičnim uvodom na hrvatskom jeziku koji ne odgovara onom što je u intervjuu rečeno.
Ono što se kao sporno izdvaja u statusu koji prati video je da je Plenković navodno rekao „kako Hrvatska treba dati sve Ukrajini – uključujući vojsku“ te je zato taj video, navode, „izazvao brojne reakcije jer otvara ozbiljna pitanja o suverenitetu, vanjskoj politici i vojnim obvezama Hrvatske“.
Isti kanal na YouTubeu učestalo objavljuje snimke koje skida s drugih medija te manipulira pratitelje s uvodima i natpisima kojima originalnom sadržaju pridaju drugačije značenje.
Plenkovića nazivaju briselskim veleizdajnikom i Antikristom
Na snimku Plenkovićeva nastupa stavljen je naslov „Plenković: Ukrajini trebamo dati sve, uključujući vojsku – Intervju zabranjen za hrvatske medije” te je umetnut intro u kojem se navodi:
„U ovom videu donosimo ekskluzivne snimke, izjave i kontekst koje mainstream mediji u hrvatskoj prešućuju. Što je Plenković rekao, s kim je razgovarao i zašto je njegovo prisustvo na ovom skupu važnije nego što se čini na prvi pogled? Pripremite se za uvid u političku pozadinu događaja koji su oblikovali globalne odnose. Saznajte zašto ovaj video ne bi trebao nestati s interneta i zašto nije dostupan hrvatskoj javnosti. Dragi Hrvati, jedini moj narode, dok nam naši mediji ispiru mozak s glupostima, u pozadini briselski veleizdajnik Hrvatsku uništava do kraja i asimilira u novi svjetski poredak. Ovo nijedan hrvatski medij nije prenio. Niti portal, niti tv. Ali zato ja razotkrivam hrvatskog Antikrista. U nastavku pogledajte kako je ovo izgledalo. I još jednom: ovo nijedan hrvatski medij nije prenosio. Ovaj video je pod zabranom. Ali ja sam tu, nikad prodan. Domovini odan. Uživajte. Bog i Hrvati!“
Snimka postoji i na stranicama Vlade
Da nije riječ ni o kakvom „zabranjenom videu“ jasno je već iz podatka da je Plenkovićev nastup moguće pratiti ne samo preko snimke skupa kojeg je objavio Globsec (početak 2.31), nego ga je u cijelosti već istog dana objavila i hrvatska Vlada na svojim stranicama, uz iscrpan izvještaj s tog događaja. Video koji je „pod zabranom“ i dalje možete gledati na stranicama Vlade na ovom linku. Cijela se snimka nalazi i na službenoj stranici predsjednika HDZ-a, u što se možete uvjeriti ovdje.
Mainstream mediji iscrpno su izvijestili s tog događaja, dajući naglaske skupa, kao i glavne teze Plenkovićeva nastupa te njegove popratne izjave (1, 2, 3), a o nastupu premijera u Pragu javljeno je i na stranicama HDZ-a i na Plenkovićevim profilima na društvenim mrežama (1, 2, 3).
Mediji nisu u cijelosti puštali taj nastup jer to i inače rijetko rade, a i stoga što u njemu nije bilo ničeg „kontroverznog“ što bi odskakalo od dobro poznatih politika premijera Plenkovića prema Ukrajini.
Što je Plenković u nastupu rekao o Ukrajini?
Na samom početku intervjua voditelj je Plenkovića pitao što očekuje od dva predstojeća summita koji se održavaju krajem lipnja: europskog summita u Bruxellesu te NATO summita u Haagu.
Govoreći o NATO summitu, Plenković je rekao kako je izgledno da će članice NATO-a na sastanku na vrhu prihvatiti odluku o izdvajanju za obranu od pet posto BDP-a, što bi se trebalo postići do 2032. godine, od kojih bi 3,5 posto išlo za obranu u užem smislu (vojska, oprema, naoružanje), dok bi 1,5 posto išlo šire – za izgradnju infrastrukture, odnosno i za vojne i za civilne namjene. Plenković se pohvalio da je Hrvatska premašila raniji cilj od 2 posto izdvajanja za obranu i da su državna izdvajanja za obranu otkako je on premijer narasla za više od 200 posto te najavio kako želi postići izdvajanja od 3 posto BDP-a za obranu do 2030. godine. Rekao je i kako je siguran u predanost čelnika NATO-a da nastave snažnu potporu Ukrajini, a ista predanost, kazao je, postoji i na razini EU-a te da će uz povećanje izdvajanja za obranu glavna poruka biti i „kontinuirana pomoć za Ukrajinu“.
Voditelja je zanimalo može li se mađarskog premijera Viktora Orbana privoljeti za obnovu sankcija Rusiji i da se konačno otvore pregovori o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji.
„Upravo sam došao iz Odese, bio sam jučer na summitu između Ukrajine i lidera jugoistočne Europe. Jedna od mojih glavnih poruka je da treba poduprijeti otvaranje prvog klastera u novom okviru strukture za pregovore o pridruživanju između EU i Ukrajine. U osnovi smo imali široko slaganje, postoje neke nesigurnosti u poziciji Mađarske, ali mislim da još ima dovoljno vremena da se pronađe rješenje za taj problem. Mislim da bi to politički bilo iznimno važno za Ukrajinu“, rekao je Plenković, naglasivši kako smatra da EU treba poslati takav signal Ukrajini.
Nadovezujući se na spomenuto povećanje izdvajanja za obranu, voditelj je Plenkovića pitao bi li Hrvatska razmotrila da se osim 3,5 posto koji u svakoj zemlji ide na trošak za vojsku i oružje, 1,5 posto BDP-a preusmjeri u Ukrajinu.
Plenković je to diplomatskim rječnikom otklonio, ponovivši kako je zamišljeno da 1,5 posto ide na infrastrukturu i jačanje civilne komponente u zemlji te dodao da je u isto vrijeme siguran „da će se NATO lideri obvezati da se nastavi jaka pomoć Ukrajini“.
„Ukrajina treba pomoć Zapada, u to nema sumnje, i drugih međunarodnih partnera jer odolijevati Putinovoj agresiji tri godine i skoro četiri mjeseca je veliko postignuće, više od 1200 dana borbe s takvim protivnikom zaslužuje sav respekt. Mislim da je vojna, politička, ekonomska, financijska, tehnička i humanitarna podrška koje se pružaju Ukrajini bez presedana na europskom tlu“, kazao je Plenković, izrazivši mišljenje da će se pronaći način kako da se nađe dovoljno financijskih i vojnih sredstava da se pomogne jačanju ukrajinske vojske, a koja je ionako, kazao je, jedna od najsnažnijih vojski na kontinentu.
Plenković ni u kojem trenutku nije rekao da „Ukrajini trebamo dati sve, uključujući vojsku”. Postoji mala mogućnost da je do krivog shvaćanja došlo zbog automatskog prijevoda s engleskog koji se nudi uz snimku koju je objavio KingInvictusOfficial, a gdje se umjesto pitanja pogrešno prikazuje kao da je voditelj konstatirao da “1,5 posto (BDP-a) ide Ukrajini”, kao da je o tome već postignut međunarodni dogovor.
Članstvo Ukrajine u NATO-u nije na stolu
Na pitanje iz publike podržava li Hrvatska članstvo Ukrajine u NATO-u te upit voditelja je li to pitanje sad maknuto sa stola, Plenković je odgovorio:
„U ovom trenutku ono nije na stolu, kao što je to bilo prije 17 godina. Da je tada postignut taj dogovor, možda bi zadnjih 10, 12 godina bile različite za Ukrajinu. U ovom trenutku je vrlo jasno da ne postoji konsenzus oko članstva Ukrajine u NATO-u, čak je i pozicija najvećeg saveznika, SAD-a, vrlo jasna. Ako mi dopustite da o tome još malo elaboriram, svjedočili smo u prvih šest mjeseci predsjednika Trumpa pokušaj da se postigne mir, za što mislim da je vrlo vrijedno i svi pozdravljaju tu inicijativu, ali u isto vrijeme je jasno da se predsjednik Trump ne identificira s prvom i drugom ruskom agresijom. Pozicija Sjedinjenih Država jest da su te dvije agresije – jedna 2014. i druga koja je startala u veljači 2022. – u najvećoj mjeri odgovornost demokratskih administracija Obame i Bidena, što određuje i pristup rješavanju krize. To znači da je za predsjednika Trumpa najvažniji element da se postigne mir. Nastavak – a što da radimo s privremeno okupiranom i ilegalno aneksiranim teritorijem – sekundarno je pitanje. To je vrlo jasno. Dok s druge strane, za Europu i za sve koji poštuju međunarodno pravo, koji podupiru ukrajinski teritorijalni integritet, razumiju magnitudu štete, ubijanja, patnji izbjeglica i civilne žrtve koje su se dogodile – vrlo je drugačiji pristup“.
Premijer je kazao da se treba spriječiti scenarij da jaki uzimaju teritorij slabijeg susjeda, kako to ne bi postao novi model za budućnost međunarodnih odnosa. „Ja ne mislim da bi bilo tko trezven i ozbiljan želio da se takvi scenariji primjenjuju širom svijeta“, rekao je.
Plenković je kazao da ne postoji politički konsenzus oko odlaska na teren, ali da ćemo nastaviti pružati vojnu pomoć Ukrajini
Na pitanje kakve se sigurnosne garancije mogu dati Ukrajini, s obzirom na to da nema konsenzusa oko ulaska te zemlje u NATO, Plenković je podsjetio kako je Ukrajina iznevjerena nepoštivanjem Budimpeštanskog sporazuma slijedom kojeg je ona predala svoj nuklearni arsenal koji je tada bio treći najveći na svijetu.
„Kad je riječ o sigurnosnim jamstvima, odnosno aktivnostima ‘koalicije voljnih’ s glavnim europskim silama, uz potporu SAD-a, možete vidjeti da postoje razni scenariji. Ono što je najproblematičnije jest da nitko zapravo nije voljan uputiti vojne snage na sam teren, na prvu liniju, nego bi radije bili sigurnosna podrška iz pozadine. Ukrajinska pozicija je da i oni žele pomoć za ukrajinsku vojsku radije nego uključenje drugih vojnih snaga koji bi im se kao saveznici priključili. Ukrajina je vrlo velika zemlja, vrlo snažna zemlja, s nevjerojatnom otpornošću zadnje tri godine i ja to poštujem, kao što sam rekao jučer predsjedniku Zelenskom kada smo odavali počast palim herojima u Odesi. Mislim da postoji još uvijek snažna volja da se odupru i brane zemlju i mislim da je spremnost ukrajinske vojske najbolje sigurnosno jamstvo za Ukrajinu (…) Trebamo držati sve saveznike uključene koliko je to maksimalno moguće; neće svi sudjelovati na isti način, ali jako je malo zemalja koje ne žele pomoći ni na koji način. Svi žele nečim doprinijeti. Mi nismo tamo na terenu, za to ni nemamo politički konsenzus u zemlji, ali nastavit ćemo pružati vojnu pomoć Ukrajini“, rekao je Plenković.
Hrvatska je, kao što je to od ranije poznato, Ukrajini i do sada slala vojnu pomoć te se ništa ekskluzivno ne otkriva u ovom intervjuu. Kako je u veljači iznio ministar obrane Ivan Anušić, Hrvatska je dosad Ukrajini donirala 208,9 milijuna eura vrijednosti vojne pomoći, što je pozicionira na 12. mjesto prema postotku BDP-a.
Zaključno, ovdje nije riječ o „zabranjenom intervjuu“ koji „nije dostupan javnosti“. Nastup je u cijelosti na engleskom jeziku objavljen i na službenim stranicama foruma gdje je održan i na internetskim stranicama hrvatske Vlade, a glavne naglaske prenijeli su i mediji i službeni profili na društvenim mrežama. U tom nastupu premijer Plenković nije rekao „kako Hrvatska treba dati sve Ukrajini – uključujući vojsku“, niti je najavio eventualni odlazak hrvatske vojske u Ukrajinu, već se, suprotno, založio za jačanje spremnosti same ukrajinske vojske. Hrvatska je do sada, kao što je već poznato, poslala značajnu vojnu pomoć Ukrajini, a premijer se zalaže da Zapad i međunarodni partneri nastavljaju pomagati obranu te zemlje od ruskog agresora.
