U vrijeme krize, ratova i sukoba, internet je preplavljen dramatičnim fotografijama i snimkama za koje se tvrdi da su ih snimili očevici. Takvi sadržaji često brzo postanu viralni, osobito kada prikazuju eksplozije, projektile ili razaranje – a sve to bez provjerenog konteksta.
Ima i slučajeva kad se šire sadržaji koji “izvještavaju” o događajima koji su se zaista dogodili, ali nisu autentični. Jedan takav primjer snimka je iranskog napada na američku vojnu bazu u Katru koji se dogodio 23. lipnja 2025. godine, kao odgovor na američko bombardiranje njegovih nuklearnih postrojenja.
“U ovom trenutku, iz operativne sobe IRGC-a, izdata je naredba za napad na zračnu bazu Al-Udeid u Kataru.
Iran je napao američku vojnu bazu u Kataru balističkim raketama, što je dodatno pojačalo tenzije u regiji.
IRAN JE LANSIRAO RAKETE na AMERIČKE VOJNE BAZE u Kataru i Iraku, Kuvajtu i Bahreinu“, sadržaj je Facebook posta objavljenog 24. lipnja 2025. godine (arhiviran ovdje).
Video prikazuje masivnu eksploziju snimljenu usred noći s visoke točke gledišta, vjerojatno balkona ili krova, u gusto naseljenom urbanom području. U daljini eruptira ogromna vatrena kugla koja se formira u oblik gljive.
Na dnu kadra vidljiv je zaslon pametnog telefona koji također snima scenu ili je možda prenosi uživo. Taj detalj dodatan je sloj prividne autentičnosti zbog čega gledatelji mogu steći dojam da je video snimljen iz prve ruke i u stvarnom vremenu.
Video je kreirao OpenAI
Već na prvi pogled, zbog pretjerane dramatičnosti snimke, učinilo nam se da ju nije snimio očevidac kamerom svog telefona. Eksplozija sa snimke emitira intenzivan, ravnomjerno raspoređen odsjaj, dok inače eksplozije uzrokuju neravnomjerno, treperavo osvjetljenje. Čuje se samo pucnjava i nema vike, zvukova iz prometa i ostale pozadinske gradske buke, odnosno reakcija na eksploziju.
Dodatnu sumnju potpiruje činjenica da snimač nije sam na toj poziciji (jer je u kadru drugi telefon) i malo je vjerojatno da bi u toj situaciji bili u potpunoj tišini, bez komentara.
Naše sumnje potvrdio je i jedan mali detalj kojeg smo uočili u donjem desnom kutu snimke. Radi se o bijelom vodenom žigu, stiliziranom slovu “O” koje izgleda poput vjenčića. To je logo OpenAI-ja, američke tvrtke koja razvija alate umjetne inteligencije (AI). OpenAI je poznat po nizu poznatih i široko dostupnih alata primjerice ChatGPT, DALL-E i Sora.
Reuters, koji je provjeravao autentičnost tog videa citirao je Jamesa O’Briena, profesora računalnih znanosti na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyu, koji je toj agenciji rekao kako je velika vjerojatnost da je video umjetno ili računalno generiran.
Jedan pokazatelj je dim, rekao je O’Brien, jer je jasno definiran koherentnim uzorcima i “neobjašnjivo dobro osvijetljen”. Također je ukazao na nedostatak udarnog vala. “Udarni val je nadzvučni tlačni val koji nastaje kada je eksplozija dovoljno snažna da je skok tlaka koji proizvodi toliko gust da lokalno mijenja brzinu zvuka. Udarni val izgleda kao mreškanje koje se vrlo brzo kreće od izvora eksplozije”, rekao je.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Iran jest napao američke vojne baze
Izraelski zračni napadi na Iran pokrenuti su 13. lipnja 2025. godine, u sklopu operacije “Uzlazeći lav”, gađajući ciljeve u najmanje 12 pokrajina, uključujući glavni grad Teheran i sjeverozapadno središte Tabriz. Među ciljevima su bili objekti za koje se sumnja da su nuklearna postrojenja, sustavi protuzračne obrane te domovi i uredi visokog vojnog osoblja. U tim je napadima ubijeno više iračkih nuklearnih znanstvenika i vojnih zapovjednika, uključujući više generala Iranske revolucionarne garde (IRGC).
Izraelski napadi na Teheran nisu bili usmjereni samo na vojne baze i nuklearne objekte, već su prodrli i u stambene objekte civila. Iran je uzvratio lansiranjem stotina balističkih raketa i bespilotnih letjelica na izraelske gradove poput Tel Aviva i Haife. Potom su, 22. lipnja, Sjedinjene Američke Države po prvi put izravno intervenirale, bombardiravši ciljane udare na iranska nuklearna postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu.
Iran je, zaista, napao američke vojne baze u Katru i Iraku kao odgovor na bombardiranje njegovih nuklearnih postrojenja. Katar je potvrdio da je jedna iranska raketa pogodila američku zračnu bazu Al Udeid na njihovu teritoriju bez uzrokovanja žrtava ili štete, dok je preostalih 17 raketa presretnuto i palo u more.
Trenutno je na snazi krhki prekid vatre između Izraela i Irana, započet 24. lipnja 2025. godine, pod međunarodnim pritiskom, ali bez dugoročne sigurnosti.
Zaključno, snimka koju smo analizirali nije nastala na terenu, odnosno tijekom iranskih vojnih napada na američke vojne baze u Katru. Proizvod je alata koji umjetnom inteligencijom generiraju sadržaj.