Društvenim mrežama šire se upozorenja o navodnim zdravstvenim rizicima koje predstavljaju Bluetooth slušalice. Tvrdi se kako službene preporuke zanemaruju dugoročne posljedice izlaganja elektromagnetskom zračenju.
„Upozorenje: Skrivena opasnost Bluetooth tehnologije
Bluetooth uređaji dio su svakodnevnog života i mogu se naći u većini kućanstava. Postoje smjernice za zaštitu korisnika od štete uzrokovane radiovalovima. Međutim, one uzimaju u obzir samo kratkoročne učinke poput razvoja topline ili trnaca kože. Već 2019. godine 250 znanstvenika iz preko 40 zemalja upozorilo je na zdravstvene rizike koje predstavljaju bežične tehnologije. Ipak, dugoročni učinci se i dalje ignoriraju, moguće iz ekonomskih razloga.“ sadržaj je posta objavljenog 16. srpnja 2025. godine na Facebook profilu “Živčana Žirafa” (arhiviran ovdje).
Uz status je podijeljen i titlovani video sadržaj koji proizvodi i emitira švicarski portal Klagemauer.tv (kla.tv), povezan s kontroverznom vjersko-političkom organizacijom Organic Christian Generation, a koji je od ranije poznat po širenju različitih teorija zavjere (1, 2, 3, 4). Predstavljajući ih kao „zabranjene istine“ koje navodno mainstream mediji prešućuju, u profesionalno opremljenim studijima voditelji u ozbiljnom tonu čitaju vijesti temeljene na dezinformacijama. Sadržaje objavljuju na više od 80 jezika, uz pomoć strojnog prevođenja.
Kako rade Bluetooth slušalice?
„Govorimo o bežičnim Bluetooth slušalicama, kao što su Appleove popularne slušalice u uhu, ‘AirPods’. Bežični Bluetooth standard omogućuje prijenos podataka, glazbe, videozapisa ili slika na kratke udaljenosti, funkcionirajući slično Wi-Fi-ju. Generiranjem visokofrekventnog elektromagnetskog polja, tehnologija omogućuje spajanje odašiljača i prijemnika. Maksimalni domet varira između 10 i 100 metara, ovisno o uređaju. Posao sa in-ear slušalicama cvjeta, a tehnologija se na široko koristi. Ono što se ignorira jest pitanje kakav učinak zračenje tako duboko u uhu – izravno na mozgu – ima na ljudsko tijelo,“ navodi se u prilogu.
Za razliku od žičanih slušalica koje za povezivanje s drugim uređajem koriste kabel, bežične slušalice koriste Bluetooth tehnologiju, tehnološki standard za omogućavanje bežične komunikacije kratkoga dometa između elektroničkih uređaja razvijen 1990-ih godina, a uvedene na stolna računala i mobitele 2000. godine, a na prijenosna računala godinu kasnije.
Kako bi Bluetooth veza između mobitela i slušalica bila uspostavljena, odnosno kako bi se uređaji „uparili“ i mobitel (glavna jedinica) i slušalice (periferna jedinica) moraju imati ugrađene čipove koji emitiraju i primaju radio valove. Kada se ta dva uređaja uparuju, oni razmjenjuju posebne šifre za sigurnu komunikaciju i stvaraju malu privatnu mrežu zvanu piconet. Zatim se podatci, poput glazbe, šalju u digitalnom obliku putem radio valova od mobitela do slušalica. Da bi se izbjegla kašnjenja u prijenosu podataka, slušalice međusobno razmjenjuju informacije unutar piconet mreže, kako bi izračunale ukupno vrijeme potrebno za prijenos i na taj način održale savršenu sinkronizaciju s izvorom zvuka.
Bluetooth tehnologija radi na radio frekvencijama u rasponu od 2,4GHz, što omogućava komunikaciju dvaju ili više različitih vrsta uređaja u dometu od oko 10 metara što je dovoljno kada je riječ o uređajima za osobnu uporabu kao što su slušalice, miš, pametni sat.
Iako Bluetooth, kao i WI-FI, koristi elektromagnetske valove, Bluetooth je dizajniran za kratki domet i manju količinu podataka od WI-FI signala, što ga čini značajno ograničenijim, ali dovoljno snažnim za stabilnu, sigurnu i brzu razmjenu podataka. Dakle, po funkcionalnosti nije „sličan“ WI-FI-ju jer Bluetooth uređaji rade s vrlo niskom snagom (obično manje od 100mW) što je manje u usporedbi s WI-FI ruterima ili čak mobitelima i mikrovalnim pećnicama.
Postoje li rizici za zdravlje?
„Sve je više znanstvenih dokaza koji pokazuju da elektromagnetska polja koja generiraju bežični i elektronički uređaji poput mobilnih telefona, mobilnih tornjeva, Wi-Fi-ja, baby monitora i Bluetooth slušalica štete životima ljudi, biljaka, životinja i mikroba. Negativni učinci elektromagnetskih polja na zdravlje uključuju: povećani rizik od raka, stanični stres, genetska oštećenja, strukturne i funkcionalne promjene u reproduktivnom sustavu, poremećaje učenja i pamćenja, neurološke poremećaje i štetne učinke na ugodan osjećaj.”
U prilogu se dodaje:
„Radio standardi u visokofrekventnom rasponu prate nas svakodnevno i alarmantno je da trenutno ne postoje međunarodne smjernice koje imaju ikakve veze sa kroničnim oštećenjem zdravlja ili rakom – niti jedna. Smjernice su isključivo usmjerene na toplinske učinke ili trenutne učinke poput trnaca kože ili trzanja obrva. Nijedna smjernica još nije uspjela odrediti dugoročnu štetu po zdravlje. To neizbježno znači da od strane industrije i znanosti koja je od njih kupita nemaju namjeru zaštititi stanovništvo od dugoročne štete po zdravlje.“
Trenutno ne postoje znanstveni dokazi koji bi potvrdili da izlaganje elektromagnetskom zračenju bežičnih uređaja predstavlja opasnost za zdravlje. Brojna domaća i međunarodna istraživanja, uključujući i ona provedena pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP), dosljedno pokazuju kako je razina zračenja Bluetooth uređaja višestruko ispod sigurnosnih granica.
Za razumijevanje ove teme, ključno je razlikovati dvije različite vrste elektromagnetskog zračenja. Izloženost električnim, magnetskim i elektromagnetskim poljima (EMF) dijeli se na nisku i visoku razinu zračenja, koje se nazivaju neionizirajuće i ionizirajuće zračenje. Rendgenske slike i radioaktivni materijali primjer su ionizirajućeg zračenja koje pri dovoljnoj izloženosti može uzrokovati oštećenje stanica, tkiva ili rak, dok su izvori neionizirajućeg zračenja, koje nema dovoljno energije za izravno oštećenje stanica, mikrovalne prećnice, WI-FI odašiljaći, mobiteli pa tako i Bluetooth bežične slušalice.
Iako bi najučinkovitiji način provjere zdravstvenih učinaka uključivao izravno izlaganje ljudi elektrmagnetskim poljima u znanstveno kontroliranim uvjetima, takva su istraživanja zbog etičkih razloga izrazito ograničena. No, to ne znači da je ova tema neistražena.
Kao što je Faktograf već pisao, zbog rastuće zabrinutosti oko mogućih utjecaja na zdravlje pri izlaganju različitim izvorima elektromagnetskih zračenja, WHO je 1996. godine pokrenuo veliki multidisciplinarni istraživački pothvat EMF. U posljednjih 30 godina, navodi se, objavljeno je oko 25 tisuća članaka koji su se bavili mogućim biološkim i zdravstvenim posljedicama izlaganja neionizirajućem zračenju.
Izlaganje snažnim elektromagnetskim poljima visokih frekvencija na samom izvoru može prouzročiti zdravstvene probleme, ali spomenuta istraživanja za cilj imaju proučavanje štetnosti pri izlaganju elektromagnetskim poljima u svakodnevnom okruženju. Proučavali su se utjecaji dalekovoda i uređaja koji se koriste u domu poput mikrovalnih pećnica, kao i utjecaj zračenja kompjuterskih ekrana, radara, mobilnih telefona i njihovih baznih stanica te bežičnog interneta.
„Bazirano na nedavnom dubinskom pregledu znanstvene literature, WHO zaključuje kako nam postojeći dokazi ne potvrđuju postojanje bilo kakvih zdravstvenih posljedica zbog izlaganja niskim jakostima elektromagnetskih polja“, stoji na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije.
Svjetska zdravstvena organizacija dodaje također i kako znanost „ne može jamčiti ni apsolutnu sigurnost, ali dosadašnja istraživanja su ohrabrujuća“.
Studije su, navode, dobre u identificiranju snažnih utjecaja, kao što je povezanost između pušenja i karcinoma, međutim nije tako lako razlučiti mogući „mali utjecaj“ od konstatacije da „nema utjecaja“.
„Da su elektromagnetska polja na razinama kakve su uobičajene u našem okruženju snažni kancerogen, to bi se već lako dokazalo. Suprotno tome, ako su male razine elektromagnetskih polja slab kancerogen ili čak i snažan kancerogen za vrlo malu skupinu ljudi unutar veće populacije, to je bitno teže dokazati“. Nepostojanje dokaza znači da utjecaja nema ili, pak, da ga nije moguće izmjeriti postojećim metodama, objašnjavaju.
Nadalje, epidemiološke i eksperimentalne studije nisu utvrdile povezanost između korištenja takvih uređaja i povećanog rizika od karcinoma, glavobolja ili drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.
Nisu točni navodi kako ne postoje nikakve smjernice. Relevantne međunarodne smjernice potvrđuju da je razina izloženosti elektromagnetskim poljima iz Bluetooth slušalica daleko ispod granica koje bi predstavljale zdravstveni rizik.
Bluetooth slušalice, prema dostupnim podatcima, emitiraju znatno niže razine elektromagnetskog zračenja od pametnih telefona, čak 10 do 400 puta manje.
Apel znanstvenika
„U međunarodnom apelu se nadalje navodi: ‘Mnoga tijela odgovorna za postavljanje granica izloženosti nisu uspjela u svom mandatu uspostaviti odgovarajuće smjernice za zaštitu stanovništva, pri tome posebno djece, koja su posebno osjetljiva na učinke elektromagnetskih polja’, navodi se u prilogu Kla.tv.
Apel znanstvenika iz 2015. godine upućen Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Ujedinjenim narodima zahtijeva strože smjernice za ograničavanje izloženosti EMF-u iz bežičnih uređaja. Apel ne spominje posebno AirPods ili bežične slušalice, već općenito izražava zabrinutost zbog sveopće izloženosti. Potpisnici tvrde da postojeći međunarodni standardi izloženosti nisu dovoljno strogi te da znanstvena istraživanja pokazuju štetne biološke učinke i pri razinama manjim od sadašnjih dopuštenih granica. Znanstvenici zahtijevaju reviziju standarda, veću zaštitu osjetljivih skupina, razvoj sigurnijih tehnologija te povećanu neovisnost istraživanja i informiranost javnosti.
Taj apel nije znanstveni pregled ni dokument koji odražava konsenzus znanstvene zajednice, već je javni zahtjev pojedinaca iz znanstvene zajednice za promjenom regulatornih okvira. Apel se temelji na načelu predostrožnosti, pozivajući na preventivne mjere zbog sporog ažuriranja trenutnih standarda u odnosu na brzinu tehnološkog razvoja.
Zadnje važeće međunarodne smjernice za izloženost elektromagnetskim poljima, koje uključuju i Bluetooth, WiFi, mobilne mreže i slične frekvencije, donijela je Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) u ožujku 2020. godine. Ove ICNIRP smjernice zamijenile su prethodne iz 1998. i 2010. i vrijede za radiofrekvencije u rasponu 100 kHz do 300 GHz.
SAR limit
Ipak, dr. Joel M. Moskowitz, direktor Centra za zdravlje obitelji i zajednice na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyju naglašava da emisija nije jedini faktor kojeg je potrebno razmatrati kada govorimo o utjecaju EMF zračenja Bluetooth slušalica. Također važnu ulogu u određivanju koliko je zračenja ušlo u ljudsko tijelo određuje se specifičnom apsorpcijskom stopom (SAR), količinom radiofrekventnog zračenja koje ljudsko tijelo apsorbira iz uređaja. Kako objašnjava Moskowitz, iako bežične slušalice emitiraju niže stope zračenja od primjerice mobitela, njihov položaj na glavi izaziva zabrinutost kod zdravstvenih stručnjaka.
Reuters piše kako američka federalna komisija za komunikacije (FCC) traži od proizvođača da demonstriraju da se njihovi proizvodi pridržavaju SAR limita od 1,6 watta po kilogramu te da se slušalice nalaze ispod tog limita.
Neki stručnjaci predviđaju da bi čak i pri niskim SAR razinama dugotrajna, kronična uporaba bežičnih uređaja mogla dugoročno negativno utjecati na zdravlje. „Ako netko koristi AirPods više sati dnevno, kumulativna izloženost mozga mikrovalnom zračenju može biti znatna,“ izjavio je Moskowitz na svojoj web stranici pa kao sigurniju varijantu preporuča da se za produženu upotrebu uzmu slušalice spojene žicom.
Međutim, važno je napomenuti da se antena Appleovih Airpod slušalica koja prima i odašilje radijske valove ne nalazi unutar ušnog kanala, već u dijelu slušalica koji ostaje izvan uha, što može umanjiti stvarnu izloženost zračenju.
Zaključno, strah od bežičnih slušalica zbog zračenja nije utemeljen na znanstvenim dokazima. Smjernice i istraživanja za sad ukazuju na to da je njihova upotreba sigurna, pri normalnim uvjetima korištenja.
