„Nima Splita do Splita, to govorin ja; Nima grada do Splita, to van svaki zna“, pjevala je davne 1964. godine Tereza Kesovija na splitskim Prokurativama. Godine prolaze, a pjesma pisana za davni Splitski festival ne stari s njima.
Da „nima Splita do Splita“ taj je grad nebrojeno puta pokazao. Grad u kojem niti jedan gradonačelnik u novijoj povijesti nije uspio osvojiti dva uzastopna mandata niti nakon svibanjskih lokalnih izbora nije razočarao. Politička pat pozicija u Gradskom vijeću prijetila je novim izborima, a onda se u drugom pokušaju formiranja Gradskog vijeća dogodio preokret po scenariju kojeg se ni montipajtonovska družina ne bi postidjela.
Veliki je postizborni teret u Splitu bio na leđima Franka Kelama, vijećnika Mosta kojeg su lomili HDZ i partneri, ali i ujedinjena lijeva oporba. HDZ-ova koalicija za predsjednika Gradskog vijeća predlagala je HGS-ova Igora Stanišića, dok je lijeva oporba kao kandidata istakla Jakova Prkića iz Direkta. I jedan i drugi imali su podršku po 15 vijećnika dok je Kelam ostao po strani poručujući kako njegov glas neće dobiti niti jedan od predloženih kandidata. I ostao je ustrajan.
„Samo na mene se pokušava staviti teret, a svi ste prisegnuli da ćete raditi za boljitak Splita i Republike Hrvatske. Svi znamo što ovom gradu treba, kako on može napredovati i što za to treba napraviti – većina bi, dakle, trebala biti jednoglasna. Prijedlozi lijeve oporbe su politička igra i PR spinovi kako bi se ostavio dojam proaktivnosti, a s druge strane HDZ i partneri s kojima smo razgovarali znaju da ‘to nije to’. Ja se ponašam transparentno, a vaše igre i spinovi nemaju budućnosti’“, govorio je Kelam uoči glasanja o predsjedniku Gradskog vijeća. A da on nije jedini vijećnik pod pritiskom, već su pod pritiskom svih 31 te da se ne izdiže iznad njih, Kelamu je odgovorio Igor Skoko iz Centra (1, 2, 3, 4).
Mladi Mostov političar ustrajao je na zahtjevu da se o predsjedniku Gradskog vijeća glasa javno, ali je preglasan. Tajno glasanje poslovnička je mogućnost koju je Split po prvi puta iskoristio i to na prijedlog dojučerašnjeg SDP-ovca Davora Matijevića koji ga je predložio „kako bi se izbjegle daljnje blokade“.
A nakon tajnog glasanja uslijedio je pravi show. Za predsjednika Gradskog vijeća izabran je Stanišić koji je dobio 16 glasova „za“, šest „protiv“ i osam suzdržanih, dok je jedan glas bio nevažeći. Nije dugo trebalo da se tajno glasanje pretvori u javno prozivanje i utrku tko će prije objaviti fotografiju svog glasačkog listića kako bi se opravdao da nije glasao za HDZ-ova koalicijskog partnera, odnosno da njegov ili njezin glas nije bio presudan.
„Nisam bio žeton, moja ruka nema cijenu“, najprije je objavio Kelam uz fotografiju glasačkih listića. Potom je Centar poslao priopćenje i objavio fotografije glasačkih listića svojih 11 vijećnika, da bi to u konačnici učinili i dvoje dojučerašnjih SDP-ovaca Matijević i Katarina Prnjak. Dojučerašnjih, jer su nakon medijske pompe i potrage za “16. glasom“ za HDZ-ova koalicijskog partnera, izašli iz SDP. Naime, prst sumnje uperen je u Katarinu Prnjak. Tako je Tportal objavio kako su dobili na uvid sve glasačke listiće „te da je na prvi pogled bilo jasno da upravo listić SDP-ovke doista jedini odskače i upućuje na zaključak da je naknadno izrađen“.
U priču se uključio i grad Split, priopćivši da se ograđuje od fotografiranih listića te da nitko od novinara nije „podnio zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama te uvid u glasačke listiće s konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća nije dobio po tom zahtjevu“.
Da je ona podržala HDZ i partnere demantirala je i Prnjak, potom su i ona i Matijević objavili da izlaze iz SDP-a. Stranke, čija je gradska organizacija u Splitu raspuštena u lipnju nakon neuspjeha na lokalnim izborim. Tada su raspuštene i gradske organizacije u Zagrebu, Osijeku i Rijeci.
Splitska priča, međutim, tu ne staje pa će buduće sjednice Gradskog vijeća možda i razotkriti tko je iz oporbe dao podršku HDZ-u i partnerima. Naravno, moguće je i da to to tijelo neće moći funkcionirati pa će s odgodom doći do izvanrednih izbora. U Splitu je, naime, sve moguće.
Split je, dakle, na svoj način izbjegao izvanredne izbore zbog nemogućnosti konstituiranja Gradskog vijeća.
Napeto i u Rijeci
Iako je od lokalnih izbora proteklo gotovo dva mjeseca, još je uvijek neizvjesno kako će se formirati većine u gradskim skupštinama Rijeke i Zadra, ali i Đakova i Opuzena.
Novoizabrana riječka gradonačelnica Iva Rinčić iz Akcije mladih (AM) nema sreće s izborom stranačkog kolege Roberta Kurelića na mjestu predsjednika Gradskog vijeća. Početkom tjedna, naime, propao je i drugi pokušaj konstituiranja Gradskog vijeća, a Kurelić je ostao kratak za jedan glas – pridobio je 15 od 16 potrebnih vijećnika (1, 2).
Od 31 izabranog vijećnika, koalicija ispred koje stoji Rinčić ima 11 vijećnika, SDP i partneri imaju ih sedam, HDZ i partneri pet, a po troje vijećnika imaju nezavisna lista bivšeg SDP-ovog gradonačelnika, a sada nezavisnog, Marka Filipovića, dok Most ima dvoje vijećnika.
Podršku Rinčićevom kandidatu dali su vijećnici široke liste Akcije mladih, kao i vijećnici Mosta te dva vijećnika s nezavisne liste Marka Filipovića. Protiv je bilo 12 vijećnika, i to iz redova HDZ-a, jedan vijećnik s nezavisne liste bivšeg gradonačelnika Marka Filipovića, Možemo! i PGS. Ostalih troje – vijećnici SDP-a i IDS-a – ostali su suzdržani.
Na drugom pokušaju konstituiranja Gradskog vijeća Rijeke za predsjednicu tog tijela predložena je i PGS-ova Ana Trošelj (koja je tu dužnost obnašala u prošlom mandatu). Za nju se glasalo nakon što prijedlog Kurelića nije prošao. Za Trošelj je glasalo 10 vijećnika, PGS-a, Možemo i SDP-a, protiv su bile samo Mostova Petra Mandić i Tanja Savić s nezavisne liste Marka Filipovića, a ostalih 18 bilo je suzdržano.
Riječka gradonačelnica za sada se opire bilo kakvim dogovorima, odnosno političkoj trgovini, a hoće li Kurelića predložiti i treći put još nije izvjesno.
„Kao lista koja je osvojila najviša mandata i dalje smatramo da je legitimno predložiti kandidata za predsjednika. Hoćemo li i dalje ustrajati na kolegi Robertu Kureliću odlučit ćemo u narednim danima, ali postoji prostor za novog kandidata s naše liste, ali izvan izvršne vlasti, ali prvi je cilj suradnja oko projekata”, kazala je Rinčić nakon neuspješnog formiranja Gradskog vijeća objašnjavajući kako su razgovarali sa svima koji su bili suzdržani na prvom krugu glasanju, uključujući HDZ.
“Nismo trgovali pozicijama niti smo ulazili u dogovore suprotno volji građana koji su nas izabrali. Razgovora o koaliciji nije bilo niti će biti”, objasnila je Rinčić.
Hoće li se u Rijeci održati prijevremeni izbori za Gradsko vijeće bit će poznato već 7. kolovoza. Naime, tada će se po treći put pokušati formirat Gradsko vijeće, ako Rinčić ne osigura podršku većine vijećnika, ići će se na izbore.
“Nismo za nove izbore što zbog gubitka vremena što zbog dodatnih financijskih troškova, ali svjesni smo realnosti i ako bude potrebno bit ćemo spremni za njih”, objasnila je Rinčić.
U Zadru novi pokušaj sredinom kolovoza
Za razliku od Rijeke kojoj vrijeme za konstituiranje Gradskog vijeća polako curi, Zadar ima vremena za političke dogovore. Naime, u Zadru je prva konstituirajuća sjednica održana tek prošli tjedan. Nisu Zadrani iz lijenosti odužili sazivanje konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća, već se čekala odluka Ustavnog suda oko valjanosti glasačkog listića. U poznatom slučaju (1, 2, 3, 4) sedam sudaca Ustavnog suda listić je proglasilo nevažećim, dok je šest sudaca potpisalo izdvojeno mišljenje navodeći kako takav stav nema uporište u zakonu, ali je intervencijom Ustavnog suda po pitanju drugog spornog listića Robert Modrić iz stranke Pravo i pravda ipak postao gradski vijećnik.
HDZ u zadarskom Gradskom vijeću ima relativnu većinu, a za predsjednika su predložili Denisa Barića, iz Platforme za promjene, koji nije član ijedne političke stranke. Međutim, Barić je to odbio.
“Nijedna stranka nije imala prijedlog za predsjednika Vijeća, a mi smo razmišljali što bi bilo najprihvatljivije svim vijećnicima u duhu suradnje i uključivosti. Smatrali smo da treba predložiti nekoga tko nije s naše liste, da pokažemo širinu. Tu smo se odlučili za gospodina Denisa Barića, zato što on dolazi s liste nezavisnih. Čovjek je koji je u najboljim godinama za obavljanje takve funkcije, međutim, gospodin Barić nije prihvatio taj prijedlog iz svojih razloga, što mi poštujemo”, kazao je Šime Erlić, gradonačelnik Zadra.
Zadar je jedini grad u zemlji bez proračuna i, kako navodi Erlić, nema vremena za čekanje te je spreman i na nove izbore ako se vijećnici ne dogovore.
“Ja ne bježim od toga, u ovom trenutku su stečeni uvjeti za izbore ako vijećnici to žele. Jer ako se ne može formirati konstruktivna skupina koja u partnerstvu želi surađivati, onda moramo ići opet pred građane. Apeliram prema svim vijećnicima, ako se većina ne može sastaviti, idemo na nove izbore”, kazao je Erlić. Novi pokušaj formiranja Gradskog vijeća uslijedit će sredinom kolovoza.
Iako se nakon prošlotjednog neuspjelog formiranja zadarskog Gradskog vijeća govorilo o mogućnosti da oporba predloži svog kandidata, to za sada nije potvrđeno, a kada bi ga i predložila HDZ ga ne bi podržao (1, 2,3).
Tako je Erlić na upit bi li pristao da oporbeni vijećnik postane predsjednik Vijeća, rekao:
„Ne, nikako. To sam prvi rekao kroz komunikaciju i uvjete kod ljudi. To se sad ne smije dogoditi nikako, jer onda je to put u blokadu“.
Zadarsko Gradsko vijeće broji 27 vijećnika; HDZ i partneri imaju ih 12, SDP i Možemo sedam, tri vijećnika nosi lista Ričard nezavisni dok po dvoje vijećnika imaju koalicije Nezavisni-HNS-HSLS-HSS-DSU-Hoćemo pravedno i DOMiNO-Suverenisti-HSP. Jednog vijećnika ima stranka Pravo i pravda. Uglavnom, oporba je vrlo šarolika i pitanje je mogu li se te stranke i nezavisni kandidati oko ičega dogovoriti.
„Pitanje je što je oporba u Gradskom vijeću, a što vlast. Mi ono što sad trenutno znamo je samo što je izvršna vlast, a to je HDZ i gradonačelnik, a što je to predstavnička vlast, to tek trebamo saznati. Svi imaju jednaku šansu razgovarati sa svim klubovima. Ne vidim zašto se očekuje od određenih grupacija da sastavljaju većinu. Mislim da najbolju mogućnost za sastavljanje većine u ovom trenutku ima gradonačelnik“, komentirao je SDP-ov Danijel Radeta aktualnu situaciju s Gradskim vijećem Zadra.
Zadar, dakle, drugu šansu za formiranje Vijeća ima sredinom kolovoza (sjednica još nije sazvana), a ako ni tada ne bude sreće ići će, kao i Rijeka, u treći pokušaj koji će ili uspjeti ili će Zadrani ponovo na birališta.
U Vukovaru raskinuta koalicija HDZ-a i DP-a
Nakon lokalnih izbora činilo se kako će Vukovar biti mjesto u kojem će se Gradsko vijeće najteže formirati. HDZ-ov koalicijski partner DP izgubio je izbore u tom gradu, a novi gradonačelnik, suverenist Marijan Pavliček, trebao je naći partnera koji će ga podržati. Naime, u Gradsko vijeće ušlo je osam vijećnika koalicije DP-a i HDZ-a, šest Suverenista i Domina, po dva SDSS-a i Demokratskog saveza Srba te jedan vijećnik SDP-a. Bez predstavnika srpske manjine, činilo se, većinu neće biti moguće sastaviti.
Međutim, Pavliček je posegnuo za koalicijskim partnerom Ivana Penave i negova DP-a s kojim je ratovao tijekom predizborne kampanje i obećao da s DP-ovcima nikada kavu neće popiti. Zato je kavu pio s HDZ-ovim predstavnicima.
Iako je još u lipnju Pavliček razgovarao s vijećnicima HDZ-a, Gradsko vijeće u prvom pokušaju nije formirano. Razgovori su nastavljeni pa su Suverenisti i HDZ sredinom srpnja postigli dogovor te je Gradsko vijeće Vukovara formirano (1, 2). Za predsjednika Vijeća izabran je HDZ-ov Goran Bendra (na izborima je bio kandidat HDZ-a za dogradonačelnika Vukovara u koaliciji s DP-om).
Vlast u Vukovaru tako predstavljaju Suverenisti, HDZ, DOMINO i HNS s ukupno 10 vijećnika. Koalicija HDZ-a i DP-a Ivana Penave je na gradskoj razini raskinuta i DP je prešao u opoziciju zajedno sa SDSS-om, i DSS-om i SDP-om.
U Đakovu otpor zbog (pre)tijesne pobjede HDZ-ova Marija Mandarića, a i Opuzen ide na treću sreću
HDZ-ovu Mariju Mandariću nije lako. Iako je ponovo izabran za gradonačelnika Đakova, nikako da konstituira Gradsko vijeće. Prvi put je pokušao 18. lipnja, ali na sjednicu je stiglo svega devet od 19 vijećnika. Dužnost su ozbiljno shvatili svih osam HDZ-ovih vijećnika i jedini vijećnik HSP-a. Šest vijećnika koalicije Zajedno za Đakovo te po dva s nezavisne lista Ivana Mihalja, nezavisne liste Josipa Rakušića i SDP-a, propustili su prvu sjednicu.
Na drugu konstituirajuću sjednicu, pak, stiglo je 12 vijećnika – dovoljno za kvorum – ali zapelo je na izboru predsjednika Gradskog vijeća (1, 2).
„Razumijem da je politička odluka ne doći, to je i određena doza nepoštivanja Grada Đakova i gradskih institucija. I dalje stojim pri tome da je pravo mjesto za artikuliranje stavova sjednica Gradskog vijeća. Pritom pogotovo mislim na one koji se i dalje prave da ne priznaju rezultate lokalnih izbora u Gradu Đakovu, koji su čisti kao suza. Iako je rezultat bio tijesan, on je apsolutno čist i jasan – i što se mene tiče – i u kontekstu izbora za Gradsko vijeće“, kazao je Mandarić koji je novi mandat osvojio sa samo devet glasova prednosti ispred protukandidata Zorana Vinkovića iz HSU-a.
To se vijećnicima očito ne sviđa pa je pitanje hoće li i iz trećeg pokušaja Vijeće biti konstituirano ili slijede izvanredni izbori. Nova sjednica Vijeća još nije sazvana, a trebala bi se održati najkasnije do 15. kolovoza.
Treći, i dalje neizvjestan, pokušaj formiranja Gradskog vijeća čeka i Opuzen (1, 2). U tamošnjem Gradskom vijeću po pet vijećnika imaju HDZ i nezavisna lista Ivana Matage, dok tri vijećnika ima nezavisna lista Željka Bjeliša. HDZ i Mataga, koji je ponovo izabran za gradonačelnika Opuzena, oštro su suprotstavljeni i teško išta mogu dogovoriti, dok Bjeliš odbija sudjelovati u postizbornim pregovorima. Opuzen će se teško izvući iz pat-pozicije pa je sve izglednije da ni treći pokušaj konstituiranja Vijeća neće proći i da taj grad u rujnu čekaju izvanredni izbori.
Doduše, možda i Opuzen i Đakovo kao ranije i Vrgorac u trećem pokušaju nađe rješenje. Naime, i u Vrgorcu je Vijeće konstituirano iz trećeg pokušaja dogovorom HDZ-a i DP-a (1, 2). S DP-ovom podrškom HDZ je došao do sedmog glasa potrebnog za većinu (Vijeće ima 13 članova) dok su Nezavisna lista mladih (NLM) s pet vijećnika i SDP s jednim vijećnikom u oporbi. Iako je Vijeće konstituirano, to ne znači politički mir jer većinu u vijeću ima HDZ, dok grad vodi Mile Herceg iz NLM-a pa nije neočekivano razdoblje političke nestabilnosti u vođenju grada.
