Tjedni retrovizor

Kako je jedan glasački listić podijelio ustavne suce i najavio političke planove SDP-a

Takav oštar rez između jednih i drugih u Ustavnom sudu odavno nije viđen, a ovo je prvi puta u ovom novom sazivu. Vjerojatno ne i posljednji.
Foto HINA/ Zvonko KUCELIN/ tm

Jedva je prošlo pola godine od izbora novih 10 od 13 ustavnih sudaca, a u javnosti su ponovo krenule kritike da Ustavni sud politički arbitrira i da su ustavni suci samo produžene ruke političkih opcija koje su ih predložile na tu funkciju. Povod za najnoviju kanonadu sumnji u stručnost i nepristranost ustavnih sudaca je jedan sporni glasački listić na nedavnim lokalnim izborima za Gradsko vijeće Zadra.

Ustavni sud je sa sedam glasova „za“ i šest glasova „protiv“ odbio žalbu zadarskog SDP-ovca Daniela Radete i proglasio nevažećim glasački listić na kojem je uredno zaokružen redni broj ispred liste stranke Pravo i Pravda zato što je na dnu listića nešto kratko nečitko dopisano.

Da je Ustavni sud listić proglasio važećim, on bi utjecao na omjer političkih snaga u predstavničkom tijelu. Lista Pravo i Pravda ušla bi u Gradsko vijeće, a HDZ bi izgubio jednog vijećnika i pao  s 13 na 12, što bi mu otežalo okupljanje većine u Gradskom vijeću koje broji 27 zastupnika.

Uz odluku Ustavnog suda objavljeno je i izdvojeno mišljenje koje su supotpisali Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić, Biljana Kostadinov, Lovorka Kušan, Maša Marochini Zrinski i Goran Selanec, svih šest sudaca koji su se usprotivili odbijanju žalbe zadarskog SDP-a.

Na taj način postalo je jasno da se Ustavni sud gotovo kirurškom preciznošću podijelio na dva ustavnosudska tabora – da su za poništavanje listića glasali upravo oni suci koje je pri imenovanju preferirao HDZ, a da su protiv bili suci koje je predložila opozicija.

Simbolični listić razdora Ustavnog suda

Tako je jedan zadarski glasački listić postao „simbolični listić razdora Ustavnog suda“, kako ga je nazvao Arsen Bauk, saborski zastupnik SDP-a.

Upravo je Bauk aktualnu situaciju „raspada Ustavnog suda po političkoj liniji“ iskoristio da bi ponovno aktualizirao već raniju SDP-ovu tezu da će kod skorih izbora za tri nova ustavna suca, kojima u listopadu ističe osmogodišnji mandat, učiniti sve da se takva neravnoteža političkih snaga u Ustavnom sudu – izbriše.

Po najnovijoj varijanti, SDP je spreman učiniti sve da Sabor ne izabere nijednog od trojice novih ustavnih sudaca i da Ustavni sud u idućim godinama nastavi raditi samo s njih 10 (pet iz „kvote“ vladajućih, pet iz „kvote“ opozicije).

Bez SDP-a, vladajućoj HDZ-ovoj koaliciji u Saboru bilo bi vrlo teško, gotovo nemoguće, skupiti dvotrećinsku većinu glasova koliko je potrebno za izbor ustavnih sudaca.

Nije slučajno da se koplja, pa i ona ustavnopravna, lome baš na Zadru.

Taj grad je posebno važan HDZ-u, toliko da je i premijer Andrej Plenković povukao iz Vlade Šimu Erlića, donedavnog ministra regionalnog razvoja i fondova EU, da bi se ovaj u ime HDZ-a kandidirao za gradonačelnika Zadra. Nakon što je Erlić sada na lokalnim izborima izabran na čelo grada, HDZ-u je ostalo još samo pridobiti većinu i u zadarskom Gradskom vijeću.

(Ne)važeći listić

Na tom putu mu je, simbolički rečeno, stao sporni glasački listić br. 0006336.

Prije dolaska pred Ustavni sud, i zadarsko Gradsko izborno povjerenstvo i tamošnje Županijsko izborno povjerenstvo proglasili su taj listić nevažećim. Tom se mišljenju priklonila, iako tanka, ali ipak većina ustavnih sudaca.

Odgovarajući na žalbu zadarskog SDP-a, kojeg je pred Ustavnim sudom zastupao Daniel Radeta, sedam ustavnih sudaca je ustvrdilo da se zbog malog dopisanog nečitkog dijela na listiću ne može utvrditi koja je bila volja birača, iako je jasno zaokružen redni broj ispred naziva stranke Pravo i Pravda. Time su zapravo prihvatili tumačenje Županijskog izbornog povjerenstva da je dopisano „neće, ne može ili nešto slično“.

Za većinu ustavnih sudaca, koji su i sami proučili sporni listić, to je bilo dovoljno da protumače da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 72. Zakona o lokalnim izborima u kojem stoji da „važeći listić jest onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasao“.

U odluci se Ustavni sud poziva i na dosadašnju praksu i ranije odluke (1, 2, 3) tog suda da se mogu priznati kao valjani i oni listići na kojem je nešto dopisano, ali uz poštivanje strogih uvjeta. Upravo se strogi uvjet propisuje člankom 72. Zakona o lokalnim izborima o tome da je nužno da se na nedvojbeni način može utvrditi volja birača. Taj uvjet u ovom slučaju, po mišljenju sedmorice ustavnih sudaca, nije zadovoljen.

Nasuprot njima, manjina od šest ustavnih sudaca smatra da takva odluka Ustavnog suda predstavlja „konstrukt većine“ i da u zakonu za nju nema uporišta.

„Princip koji većina pokušava uvesti kroz ovaj izborni predmet može predstavljati opasan presedan. Ovisno od osobnih nazora i elastičnosti onih koji prosuđuju, svaki bi dodani tekst mogao anulirati listić – bilo zbog nejasnoće, bilo zbog neozbiljnosti ili iz nekog drugog razloga“, upozorava manjina ustavnih sudaca.

Na gotovo šest strana izdvojenog mišljenja objašnjavaju da takva odluka predstavlja zaokret u dosadašnjoj praksi (1, 2, 3, 4) Ustavnog suda.

„Ovakva praksa, tj. da je dopisani listić principijelno nevaljan dok se ne odluči drugačije, otvara vrata mnogim mogućim zloupotrebama, kao i mnogim nezakonitim uskraćivanjima aktivnog biračkog prava“, stoji u zaključku izdvojenog mišljenja šestoro ustavnih sudaca.

Slično su poručili i iz GONG-a u ekspresnom priopćenju.

Nije uobičajeno da izdvojena mišljenja ima čak šest sudaca

Nisu uobičajene odluke Ustavnog suda uz koje više sudaca ima izdvojeno mišljenje, a pogotovo ne tako da se jasno može vidjeti tko je kako i zbog čega glasao u nekom konkretnom predmetu. Ova odluka Ustavnog suda sa šest potpisnika izdvojenog mišljenja je jedna od tih rijetkih.

U ranijem sazivu Ustavnog suda najčešće su izdvojeno mišljenje, suprotno većini, supotpisivali njih troje – Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec.

Od poznatijih odluka Ustavnog suda u bivšem sazivu koje su izazvale velike reakcije i javnosti, ali i samih ustavnih sudaca, to su bile odluke vezane za ocjenu ustavnosti dva zakona o izbornim jedinicama (1, 2), Zakona o trgovini (tzv. rad trgovina nedjeljom) ili propisa vezanih za epidemiološke mjere u vrijeme COVID-a (1, 2).

No, ni jedna od njih nije tako jasno ukazivala na to tko je „vladajuća“ većina a tko „opozicijska“ manjina u Ustavnom sudu kao što se to vidi iz aktualne odluke oko Zadra.

Posebno je zanimljivo što se ovdje radi baš o sirovoj političkoj stvari – jednom glasačkom listiću čija (ne)valjanost može rezultirati prevagom jedne ili druge političke opcije, u ovom slučaju u Gradskom vijeću Zadra.

I baš se odlučujući o toj žalbi svih šest protivnika odluke odlučilo javno izložiti i deklarirati razloge zašto su bili protiv. Time su indirektno javnosti jasno stavili do znanja i tko je većina, odnosno kojih je sedam ustavnih sudaca koji su zadarski listić proglasili nevažećim.

Ukratko, šest potpisanih ispod izdvojenog mišljenja su istovremeno, otkrivajući svoja imena i stavove, indirektno otkrili i imena sedam ustavnih sudaca koji su donijeli spornu odluku Ustavnog suda, a to su: Miroslav Šeparović, Mato Arlović, Dražen Bošnjaković, Ante Galić, Rajko Mlinarić, Frane Staničić i Miroslav Šumanović.

Slučajno ili ne, među šest potpisnika izdvojenog mišljenja su isključivo ustavni suci koje je pri izboru za Ustavni sud predlagala opozicija, a među sedam ustavnih sudaca koji su bili za odbijanje SDP-ove žalbe i proglašavanje glasačkog listića nevažećim isključivo su suci koje je predlagao HDZ.

Takav oštar rez između jednih i drugih u Ustavnom sudu odavno nije viđen, a ovo je prvi puta u ovom novom sazivu. Vjerojatno ne i posljednji.

Bauk: Cilj politička neutralizacija suda

Upravo taj pozadinski, politički dio priče oko Ustavnog suda bio je okidač SDP-ovcu Arsenu Bauku da reaktivira raniju ideju SDP-a o tome treba li uopće birati sva tri nova ustavna suca u jesen.

„Ustavni sud se ovaj put podijelio upravo po liniji onih sudaca koje je preferirao HDZ i onih sudaca koje je preferirala opozicija na čelu dominantno sa SDP-om. To pokazuje jasnu političku podjelu u Ustavnom sudu i onoliko koliko budemo mogli utjecati učinit ćemo sve da nakon isteka mandata trojice sudaca ta politička podjela na taj način postoji. Da budem precizan, jako su mali izgledi da se u ovom sazivu Hrvatskog sabora izabere svih 13 sudaca, odnosno troje preostalih, a bitno su umanjeni izgledi da se izabere ijedan nakon što ovoj trojci prestane mandat“, rekao je Bauk na konferenciji za novinare.

Naknadno smo pitali Bauka da nam pojasni svoju izjavu, s obzirom na to da je ostalo nejasno stoji li i dalje SDP na stavu da neće pristati na izbor trojce novih sudaca, nego da će inzistirati na izbor dvojice kao što je to najavljivao Peđa Grbin u prosincu prošle godine, nakon dramatičnog izbora 10 novih ustavnih sudaca.

„Kakvo je sada raspoloženje, u ovom smo trenutku bliže tome da se ne izabere nijedan nego dvoje novih ustavnih sudaca. Politička neutralizacija Ustavnog suda je naš ultimativni cilj“, odgovorio je Bauk.

Po toj novoj ideji SDP-a, Ustavni sud bi nakon isteka mandata Miroslava Šeparovića, Mate Arlovića i Gorana Selanca, ostao na 10 sudaca, u omjeru 5:5, a ne kao sada 7 iz kvote HDZ-a i 6 iz opozicijske kvote.

SDP je spreman da takvo stanje sa smanjenim brojem sudaca potraje najmanje do kraja aktualnog saborskog saziva, dakle do 2028. godine. Teoretski bi se potkapacitiranost Ustavnog suda mogla razvući i do 2032. godine kada je ponovno potrebno birati nove suce jer tada za desetoro ustavnih sudaca izabranih prošle godine ističe osmogodišnji mandat.

Pitali smo Bauka ne bi li taj SDP-ov model „političke neutralizacije“ Ustavnog suda bio poguban za zaštitu ljudskih prava građana, jer će sasvim sigurno Ustavni sud s manjim brojem sudaca sporije raditi, a i teže će se usuglašavati i donositi odluke. To će se neminovno odraziti na sporije odlučivanje o ustavnim tužbama, o prijedlozima za ocjenu ustavnosti zakona, na nadzor izbora i referenduma i još niz nadležnosti Ustavnog suda.

Bauk u tome ne vidi problem. „Bolje manja učinkovitost Ustavnog suda, nego da se donose loše odluke“, kratko je odgovorio.

Prema statistici Ustavnog suda, samo prošle godine zaprimljeno je 5 516 novih ustavnih tužbi i 121 prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona i drugih propisa.

Drugi izborni sporovi

Osim sporne odluke oko zadarskog listića br. 0006336, Ustavni sud je odlučivao i povodom drugih žalbi vezanih za aktualne lokalne izbore koje su također bile važne za ishod izbora u nekim općinama, gradovima i županijama.

Do trenutka pisanja ovog teksta, na web stranici Ustavnog suda objavljene su 44 odluke i rješenja povodom žalbi zbog mogućih izbornih nepravilnosti, od kojih je 10 Ustavni sud usvojio.

Velika većina odluka, njih 38, donesena je na posebnim vijećima sastavljenih samo od tri, a ne od svih ustavnih sudaca i donesene su jednoglasno. Većina žalbi raznih političkih stranaka i kandidata jednoglasno su odbijene ili odbačene. Među njima je, naravno, bilo i žalbi HDZ-a i SDP-a.

Samo o šest žalbi odlučivalo se na plenarnoj sjednici. To znači da o njima nije postignuto suglasje na tročlanom vijeću pa su, kao i u slučaju zadarskog listića, o njima raspravljali i glasali svi suci. Osim iz Zadra (1, 2, 3), riječ je i o žalbama iz Zagreba, Pakoštana i Baške Vode .

Ni na plenarnim sjednicama nije bilo većih nesuglasica među 13 sudaca, barem ne toliko važnih da bi ustavni suci reagirali izdvojenim mišljenjima. Uz zadarski slučaj, samo je još jednoj odluci priloženo izdvojeno mišljenje troje sudaca. Riječ je o odluci o odbijanju žalbe Mirka Smoljića, predsjednika Gradske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika Grada Zagreba.

Rad Ustavnog suda u novom sazivu

Novi saziv Ustavnog suda, od prosinca prošle godine kada je izabrano novih 10 od 13 ustavnih sudaca, nije donosio odluke koje bi u javnosti izazvale veliku buru ili negodovanje.

Pregledali smo javno dostupne zapisnike do sada održanih sjednica i sudačkih vijeća i plenarnih sjednica.

Posebno nas je zanimalo odlučivanje u postupcima pokrenutim ustavnom tužbom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i kako se o njima odlučivalo na sudačkim vijećima sastavljenima od šest ustavnih sudaca. Ukupno je održano 26 sjednica, donesene su 293 odluke, od kojih 199 jednoglasno. Odlučivanje o 94 ustavne tužbe skinuto je s dnevnog reda, što znači da oko njih nije postignuto suglasje šest ustavnih sudaca i da će se o njima raspravljati plenarno.

U prvih pola godine održano je osam plenarnih sjednica suda, ali su trenutno objavljeni samo zapisnici s prve tri sjednice. Pregledali smo koliko je na njima bilo prijedloga za ocjenu ustavnosti nekog zakona ili drugog propisa i jesu li odluke donošene jednoglasno ili većinom glasova.

Od ukupno 16 raspravljenih prijedloga za ocjenu ustavnosti do sredine travnja ove godine, o njih čak 15 donesena je jednoglasna odluka. Među njima su i odluke (1, 2, 3) o prijedlozima za ocjenu ustavnosti Zakona o lokalnim izborima, odluke zagrebačkih gradskih vlasti o tzv. blokovskom parkiranju i prijedlog za ocjenu ustavnosti prijedloga „Kurikuluma Ministarstva znanosti i obrazovanja, segment hrvatski jezik – lektira – suvremena književnost“, o kojima je pisao (1, 2, 3) Faktograf.

Samo u jednom slučaju Ustavni sud nije bio jedinstven i to povodom prijedloga za ocjenu ustavnosti članka 52.a Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Prijedlog za ocjenu ustavnosti je podnijela Hrvatska komora arhitekata, a njoj se pridružilo i 776 fizičkih i pravnih osoba kao i Agronomski fakultet u Zagrebu. Većinom glasova Ustavni sud nije prihvatio njihov prijedlog za ocjenu ustavnosti sporne odredbe zakona. Nitko od sudaca nije priložio izdvojeno mišljenje tako da nije poznato tko je od njih bio protiv takve odluke.

Još je jedna odluka Ustavnog suda izazvala razmimoilaženje ustavnih sudaca, a koja bi mogla biti zanimljiva javnosti.

Nedavno je Ustavni sud po tko zna koji put razmatrao problem građana koji žive u nekada nacionaliziranim stanovima koji su sada u privatnom vlasništvu. Ponovno je odbio ocjenu ustavnosti Zakona o načinu izvršenja presude Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske koji se tiče prava zaštićenih najmoprimaca.

Zajednički zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijeli su saborski zastupnici Možemo i SDP-a, ali ih je Ustavni sud većinom glasova odbio, uz izdvojena mišljenja Sanje Bezbradice Jelavić, Andreja Abramovića, Lovorke Kušan i Gorana Selanca.

Odluka je donesena 20. svibnja, ali SDP se o toj „odbijenici“ Ustavnog suda nije oglasio, pogotovo ne tako glasno kao što to čini u slučaju spornog glasačkog listića u Zadru.

Još nije raspisan javni poziv

Osmogodišnji mandat trojici ustavnih sudaca – Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu – istječe u listopadu. Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, na čijem je čelu Ivan Malenica (HDZ), još uvijek nije uputio javni poziv za predlaganje kandidata za nove ustavne suce.

Kako sada stvari stoje, teško da će Sabor troje novih sudaca izabrati u jesen, pa će vjerojatno po sili zakona mandat Šeparoviću, Arloviću i Selancu biti produžen za još šest mjeseci, do travnja iduće godine.

To je i krajnji rok do kada vladajući i opozicija moraju iznaći zajednički jezik i postići dogovor o novim sucima. U protivnom, izgledan je scenarij o krnjem Ustavnom sudu kojeg zaziva SDP.

Pravo i pravda ipak ulazi u Gradsko vijeće Zadra?

U međuvremenu, dok smo pripremali tekst za objavu, Ustavni sud je prihvatio žalbu Daniela Mijatovića, kandidata na listi stranke Pravo i Pravda. Proglasio je važećim jedan drugi glasački listić na kojem je redni broj 7. označen križićem, a ne zaokružen, ustvrdivši da se iz tako popunjenog listića na siguran i nedvojben način može vidjeti volja birača da glasa za stranku Pravo i Pravda. O listiću br. 0039648 jednoglasno je odlučilo tročlano sudačko vijeće.

Ustavni sud je naložilo Županijskom izbornom povjerenstvu da donese novu odluku o ispravku rezultata izbora za Gradsko vijeće Zadra koja mora biti u skladu s odlukom Ustavnog suda. Priznavanjem tog listića stranka Pravo i Pravda prelazi prag od 5 posto.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.