“Mentalni poremećaji na prvom su mjestu po duljini hospitalizacije u Hrvatskoj, a takvi poremećaji statistički imaju visoku prevalenciju u našoj zemlji – oko šest posto”, rekla je na konferenciji za novinare povodom Dana mentalnog zdravlja voditeljica Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Danijela Štimac Grbić.
Svjetski dan mentalnog zdravlja svake se godine obilježava upravo na današnji dan, 10. listopada, a pokrenula ga je 1992. godine Svjetska federacija mentalnog zdravlja u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Da je važnost mentalnog zdravlja i u Hrvatskoj iznimno bitna, pokazali su i ostali, nimalo ohrabrujući podaci HZJZ-a.
Mentalni poremećaji, pokazuju podaci, često počinju u mlađoj dobi, a primarna zdravstvena zaštiti na godišnjoj razini zabilježi pet do šest posto slučajeva mentalnih poremećaja.
“Podaci iz 2023. pokazuju da je registrirano ukupno 818 544 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja, a vidljiv je značajan porast liječenja tih poremećaja u dnevnim bolnicama”, istaknula je Štimac Grbić.
Kad su u pitanju hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja u Hrvatskoj, na prvom mjestu su to one zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, a potom su to hospitalizacije zbog shizofrenije.
“Alkohol postaje jedan od gorućih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj”, kazala je voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a ističući najnovije statističke podatke.
Što se pak tiče podataka o razlozima hospitalizacije po spolu, kod muškaraca je to na prvom mjestu alkohol, a kod žena povratni depresivni poremećaji, dok je kod oba spola na drugom mjestu shizofrenija. Primjećuje se također da je porastao broj muškaraca koji dolaze na liječenje u dnevne bolnice kao reakcija na teški stres.
Porast broja slučajeva djece i mladih s mentalnim poteškoćama
Zanimljivo je spomenuti i broj izdanih uputnica u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za konzilijarne preglede psihologa i psihijatara. Naime, prema statistici, krivulja broja izdanih uputnica kod odraslih osoba u blagom je padu, dok je u pedijatrijskim ambulantama – nakon više godina stagnacije – ta krivulja u blagom porastu.
U četvrtak je u KBC-u Zagreb otvorena Klinika za dječju i adolescentnu psihijatriju kao nova organizacijska jedinica u toj ustanovi i važan iskorak u području medicine, s obzirom na to da se u Hrvatskoj svako šesto dijete suočava s psihičkim poteškoćama, rečeno je na otvorenju klinike.
“Nova klinika podiže stručnu i edukativnu razinu ustanove te predstavlja važan iskorak u razvoju dječje i adolescentne psihijatrije”, istaknula je ministrica zdravstva Irena Hrstić na otvaranju i dodala da je klinika ujedno i referentni centar Ministarstva zdravstva, odnosno institucija koja kreira i vodi politiku razvoja i pružanja zdravstvenih usluga.
Društvene mreže utječu na mentalno zdravlje mladih
O mogućim uzrocima porasta broja slučajeva djece i mladih s psihičkim poteškoćama govorila je u programu HRT-a klinička psihologinja Ela Selak Bagarić. Struka je trendove, ističe, primijetila zapravo i prije pandemije Covida-19. Već negdje 2011-2012. godine su istraživanja pokazala da je zapravo u porastu anksioznost. Selak Bagarić u svemu tome vidi i ulogu društvenih mreža koje su kod mladih generator informacija i svojevrsni prozor u surovu realnost svijeta.
“Rekla bih i da kroz društvene mreže i svu tu dostupnost informacija i protok informacija koji je puno brži u odnosu na prije deset, čak i pet godina (TikTok), oni se zapravo suočavaju s jednom surovom realnošću svijeta i nemaju osjećaj da je svijet sigurno mjesto i zato trebaju nas odrasle. Zato trebaju jednu pojačanu angažiranost i zajednice i roditelja, a na koncu onda i stručnjaka”, objašnjava psihologinja.
Ipak, ono što je pozitivno, ističe ona, smanjuje se društvena stigmatizacija kada je riječ o traženju psihološke pomoći.
“Trend češćeg traženja pomoći specifičnost je ove generacije. Imaju puno više izazova, ali su puno više osviješteni u tome da mogu pokucati na vrata i reći dobar dan, ja bih volio razgovarati s nekim. Tako da bih rekla da smo ipak napravili nešto na tome da se smanji stigmatizacija”, ističe te dodaje da su roditelji danas preopterećeni izazovima života. “Ljudi danas rade po dva posla. Nemamo više onu podršku koja je ranije bila da su bake i djedovi na raspolaganju. I bake i djedovi i dalje rade. Jako je teško i zahtjevno biti roditelj”, objašnjava te napominje važnost kreiranja kvalitetnijih prijateljskih odnosa mladih s vršnjacima.
“Istraživanja pokazuju da oni imaju puno kontakta online, ali zapravo vrlo malo stvarnih dubokih prijateljstava. Moramo im dati nekakve alternative od toga da cijelo vrijeme skrolaju, da su na internetu i da zapravo se udaljavaju od kontakta i od svoje zajednice”, naglasila je klinička psihologinja.
Problem dostupnosti psihološke i psihijatrijske pomoći
Jedan od velikih problema u javnozdravstvenom sustavu u Hrvatskoj svakako je i dostupnost psihološke i psihijatrijske pomoći. Liste čekanja za termine kod psihologa i psihijatara su velike, a nije lako dobiti termin ni kod onih izvan javnog zdravstvenog sustava. Na to je upozorio i Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske u četvrtak na primanju kod predsjednika Republike Zorana Milanovića.
Kako se navodi, tijekom sastanka razgovaralo se i o ulozi psihijatara, psihologa i psihoterapeuta u zdravstvenom sustavu, pri čemu je upozoreno kako zdravstvene institucije nedovoljno prepoznaju važnost mentalnog zdravlja. Stručnjaci su na sastanku s predsjednikom rekli kako su više puta bezuspješno apelirali prema Ministarstvu zdravstva da se pronađe model suradnje s HZZO-om kako bi psihoterapija, tj. profesionalna i stručna pomoć, bila dostupnija što većem broju građana.
Trenutačni kapaciteti javnog zdravstvenog sustava nisu dovoljni, a participacijom HZZO-a u cijeni psihoterapijske usluge omogućio bi se pristup psihoterapijskoj djelatnosti daleko većem broju potrebitih, objasnili su predstavnici Saveza na sastanku.
Ipak, kako je objasnila ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić, na pitanju dostupnosti psihološke pomoći građanima bez potrebe za uputnicama se radi. Naime, trenutačno je u sedam domova zdravlja u Republici Hrvatskoj dostupan psiholog u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Za termin kod tih psihologa nije potrebna uputnica, a iz Ministarstva procjenjuju da će do kraja 2026. godine svi domovi zdravlja u Republici Hrvatskoj imati zaposlenog psihologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. “Upravo iz tog razloga, u novom Nacionalnom planu koji je upravo u javnom savjetovanju bit će raspisano 180 specijalizacija iz psihologije, a raspisat će se i specijalizacije za psihijatre i dječje psihijatre”, rekla je Portolan Pajić.
Protokol za rano prepoznavanje rizika
Vrijedi spomenuti i da je na press konferenciji predstavljen i “Protokol postupanja za jačanje međuresorne suradnje u provedbi politika usmjerenih na mentalno zdravlje”. Iza tog podužeg naziva zapravo se kriju načini na koje bi se brže i lakše mogle detektirati osobe koje imaju potrebu za eventualnim psihološkim i psihijatrijskim tretmanom, ali i kako skratiti dane hospitalizacije osoba koje su na liječenju zbog mentalnih poremećaja.
“Protokol osigurava da svaka osoba, ovisno o razini rizika, bude pravovremeno usmjerena u odgovarajući sustav podrške — od prevencije do liječenja i rehabilitacije”, rekao je pri predstavljanju Natko Gereš, specijalist psihijatrije i voditelj Odjela za djelatnost savjetovališta za mentalno zdravlje HZJZ-a.
Opasno po zdravlje: razotkrivamo zdravstvene dezinformacije
Prijavom pristajete na Politiku privatnosti.
U protokolu su definirane zone djelovanja (zelena, žuta i crvena), a usmjerene su na rano prepoznavanje rizika i usmjeravanje prema odgovarajućim službama, kao i kontinuitet skrbi od prevencije do post-hospitalne podrške i rehabilitacije u zajednici. U zelenoj zoni radilo bi se na prevenciji, edukaciji i promicanju mentalnog zdravlja kroz screeninge u školama, braniteljskim zajednicama i na radnom mjestu, razvoju savjetovališta i grupi podrške, suradnji s civilnim društvom te uključivanju vršnjačkih pomagača u cijeli proces.
Vršnjački pomagači
Vršnjački pomagači, pojasnio je Gereš, su osobe koje nisu psiholozi ni psihijatri, već imaju iskustva s osobama koje imaju mentalne poteškoće. Oni bi prethodno prošli edukaciju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
U zelenoj zoni djeluje se preventivno, prije nego se razvije ozbiljni problem, istaknuto je.
U žutoj zoni osoba više ne može ostati samo na prevenciji — prepoznaje se potreba za stručnom intervencijom. U ovoj se fazi rade procjene suicidalnosti i agresivnosti, a psiholozi i psihijatri uključuju se u zajednicu. Rizik je u ovoj zoni prepoznat, ali osoba još uvijek može ostati u zajednici uz odgovarajuću podršku.
Crvena zona se pak odnosi na hitne situacije — kada je potreban brzi, koordinirani odgovor. Ključna su mjesta Centri za krizne intervencije i mobilni timovi koji mogu reagirati odmah na terenu. U ovoj se fazi rade procjene rizika i donosi odluka o eventualnoj hospitalizaciji ili uključivanju u dnevnu bolnicu te se aktivira Centar za krizne intervencije i mobilni timovi.
Nakon intervencije, fokus se vraća na oporavak i kontinuitet skrbi kroz Voditelja slučaja. Crvena zona ne znači kraj liječenja, nego početak povratka u sigurnost i podršku zajednice. U ovom se slučaju uvodi i nova pozicija, a to je ona sestre za otpust. Time se osigurava da pacijent nakon otpusta iz ustanove ne ostaje sam. Sestra za otpust u suradnji s voditeljem slučaja povezuju osobu sa zajednicom u koju se treba vratiti, prate oporavak te osobe i planiraju sljedeće korake.
Zanimalo nas je koliko se brzo može implementirati ovaj protokol s obzirom na to da u zdravstvenom sustavu očito nedostaje psihologa i psihijatara. Iz HZJZ-a poručuju da je “protokol spreman za implementaciju sutra”, ali i da sama implementacija sustava ovisi o Ministarstvu zdravstva, kao i drugim relevantnim institucijama u Hrvatskoj.
Hoće li ovaj protokol, koji na papiru zvuči vrlo smisleno, zaživjeti u hrvatskom zdravstvenom sustavu, preostaje za vidjeti.
